Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE AHURU MA PITI

E ora ana‘e ma te auhia e te Atua

E ora ana‘e ma te auhia e te Atua
  • E nafea outou e nehenehe ai e riro ei hoa no te Atua?

  • E nafea te mârôraa a Satani i taaihia ’i ia outou?

  • Eaha te haerea ta Iehova e ore e au?

  • E nafea outou e nehenehe ai e ora ma te auhia e te Atua?

1, 2. A faahiti i te tahi mau taata ta Iehova i hi‘o ei hoa rahi no ’na.

TEIHEA huru taata ta outou e maiti ei hoa? E hinaaro roa paha outou i te auhoaraa o te hoê taata hoê â to outou mana‘o, ta outou mau mea e anaanatae e ta outou mau faufaa. E e hinaaro iho â outou i te hoê hoa e huru maitai roa to ’na, mai te haavare ore e te aau maitai.

2 I te roaraa o te tuatapaparaa, ua maiti te Atua i te tahi mau taata ei hoa rahi no ’na. Ei hi‘oraa, ua parau Iehova ia Aberahama to ’na hoa. (A taio i te Isaia 41:8; Iakobo 2:23.) Ua faahiti te Atua ia Davida ei “taata e au i tau aau” no te mea e mea au na Iehova taua huru taata ra. (Ohipa 13:22) E ua hi‘o Iehova i te peropheta Daniela mai tei “here-rahi-hia.”—Daniela 9:23.

3. No te aha Iehova e maiti ai i te tahi mau taata ei hoa no ’na?

3 No te aha Iehova i hi‘o ai ia Aberahama, ia Davida e ia Daniela ei hoa no ’na? Teie ta ’na i parau ia Aberahama: “O oe i faaroo mai i tau reo nei.” (Genese 22:18) No reira e haafatata ’tu Iehova i te feia o te rave ma te haehaa i ta ’na e ani ia ratou. “E faaroo mai outou i to ’u nei reo,” ta ’na ïa i parau i te mau Iseraela, “e riro ïa vau ei Atua no outou i reira, e riro hoi outou ei taata no ’u.” (Ieremia 7:23) Ia faaroo outou ia Iehova, e nehenehe outou atoa e riro ei hoa no ’na!

E FAAETAETA IEHOVA I TO ’NA MAU HOA

4, 5. E nafea Iehova e horoa ’i i te etaeta i to ’na mau taata?

4 A feruri na i te auraa o te auhoaraa e te Atua. Te parau ra te Bibilia e te imi nei Iehova i te mau taime maitatai no te “horoa . . . i te etaeta i te feia i tia te aau ia ’na.” (Paraleipomeno 2, 16:9) E nafea Iehova e horoa ’i i te etaeta ia outou? Te faataahia ra te hoê ravea i roto i te Salamo 32:8, ta tatou e taio e: “E haapii atu vau [Iehova] ia oe, e faaite au ia oe i ta oe e‘a ia haere ra; e a‘o atu vau ia oe, e ei nia ia oe tau mata vai ai.”

5 Auê ïa faaiteraa mahanahana i ta Iehova aupuru! E horoa ’tu oia i te aratairaa ta outou e hinaaro e na ’na e tiai ia outou a faaohipa ’i outou i te reira. Te hinaaro nei te Atua e tauturu ia outou ia faaruru i to outou mau ati e tamataraa. (A taio i te Salamo 55:22.) No reira, mai te peu e e tavini outou ia Iehova ma te aau tia, e nehenehe outou e tiaturi mai te papai salamo tei parau e: “Ua tuu vau ia Iehova ei muâ ia ’u; tei tau rima atau oia, e ore au e aueue.” (Salamo 16:8; 63:8) Oia, e nehenehe Iehova e tauturu ia outou ia ora ma te auhia e ana. Mai ta outou râ i ite, te vai ra te hoê enemi o te Atua o te hinaaro e tapea ia outou eiaha e na reira.

TA SATANI MÂRÔRAA

6. Eaha ta Satani pariraa no nia i te taata?

6 Te faataa ra te pene 11 o teie buka mea nafea to te Diabolo ra o Satani mârôraa i te mana arii o te Atua. Ua pari Satani i te Atua i te haavareraa e ua parau oia e aita Iehova i tano i te oreraa e vaiiho ia Adamu e ia Eva ia faaoti no raua iho eaha te mea maitai e eaha te mea ino. I muri a‘e i to Adamu e to Eva hararaa e to te fenua haamataraa i te î i to raua huaai, ua mârô Satani i te mana‘o turai o te taatoaraa o te taata. ‘Aita te taata e tavini ra i te Atua no to ratou here ia ’na,’ ta Satani ïa pariraa. ‘A vaiiho na ia ’u ia tamata, e nehenehe ta ’u e turai i te taata atoa ia faarue i te Atua.’ Te faaite ra te aamu o te taata ra o Ioba e tera ta Satani i tiaturi. O vai Ioba, e mea nafea oia i taaihia ’i i te mârôraa a Satani?

7, 8. (a) Na te aha i faariro ia Ioba ei taata faahiahia i rotopu ia vetahi ê i to ’na ra tau? (b) Mea nafea to Satani mârôraa i te mana‘o turai o Ioba?

7 I ora na Ioba fatata e 3 600 matahiti a‘enei. E taata maitai oia, ua parau hoi Iehova e: “Aita . . . o ’na e faito i nia i te fenua nei, e taata parau-tia e te paieti, e te mǎta‘uraa i te Atua, e te faarueraa i te ino.” (Ioba 1:8) Ua au te Atua ia Ioba.

8 Ua mârô Satani i te mana‘o i turai ia Ioba ia tavini i te Atua. Teie ta te Diabolo i parau ia Iehova: “E ere anei tei auahia [Ioba] e oe, e to ’na atoa ra fare, e ta ’na atoa ra mau tao‘a atoa e ati noa ’‘e? ua haamaitaihia e oe ta ’na ohipa i rave, e ua rahi ta ’na tao‘a i te fenua nei. Nanao noa ’tura râ i to rima a rave atu ai i ta ’na e ia pau roa; e e faaino oia ia oe i mua i to aro i reira.”—Ioba 1:10, 11.

9. Mea nafea to Iehova pahonoraa i ta Satani mârôraa, e no te aha?

9 Ua parau Satani e te tavini ra Ioba i te Atua no te mea noa te haamaitaihia ra o ’na. Ua parau atoa te Diabolo e mai te peu e e tamatahia Ioba, e faarue oia i te Atua. Mea nafea to Iehova pahonoraa i ta Satani mârôraa? I te mea ua taaihia te tumu parau i te mana‘o turai o Ioba, ua faatia Iehova ia Satani ia tamata ia Ioba. Mea na reira e ite-maitai-hia ’i e te here ra anei Ioba i te Atua aore ra aita.

UA TAMATAHIA IOBA

10. Eaha te mau ati i tupu i nia ia Ioba, e eaha to ’na huru?

10 Aita i maoro, ua tamata Satani ia Ioba na roto e rave rau ravea. Ua eiâhia vetahi o ta Ioba mau animara, e ua haapohehia te tahi atu. Ua taparahi-pohe-hia te rahiraa o ta ’na mau tavini. Ua fifi atura te faanavairaa faufaa. E ati ê atu tei tupu i te poheraa na tamarii hoê ahuru a Ioba i roto i te hoê mata‘i u‘ana. Noa ’tu râ teie mau ati, “aore Ioba i harahia i taua mau mea atoa nei, e aore hoi i faahapa i te Atua.”—Ioba 1:22.

11. (a) Eaha te piti o te pariraa a Satani ia Ioba, e mea nafea to Iehova pahonoraa ’tu? (b) Eaha to Ioba huru i mua i to ’na ma‘i mauiui?

11 Aita Satani i faaea. Ua mana‘o paha o ’na e noa ’tu e ua faaoromai Ioba i te ereraa i ta ’na mau animara, tavini e tamarii, e faarue oia i te Atua ia ma‘ihia oia. Ua vaiiho Iehova ia Satani ia tairi ia Ioba i te hoê ma‘i mauiui e te hairiiri. Aita râ teie atoa tamataraa i turai ia Ioba ia faarue i to ’na faaroo i te Atua. Ua parau papu râ oia e: “E ore â vau e faarue i te parau mau na ’u ra e pohe noa ’tu vau.”—Ioba 27:5.

Ua haamaitaihia Ioba no to ’na haerea haapao maitai

12. Mea nafea to Ioba pahonoraa i te mârôraa a te Diabolo?

12 Aita Ioba i ite e o Satani te tumu o to ’na mau ati. No to ’na ite ore i te mau parau rii atoa o te mârôraa a te Diabolo i te mana arii o Iehova, ua taiâ Ioba e o te Atua te tumu o to ’na mau fifi. (Ioba 6:4; 16:11-14) Ua tapea râ oia i to ’na hapa ore ia Iehova. E ua hape te parau a Satani e te tavini ra Ioba i te Atua no te mau tumu miimii, inaha ua tapea Ioba i to ’na haapao maitai!

13. Eaha tei tupu no to Ioba tapearaa i to ’na haapao maitai i te Atua?

13 Ua horoa te haapao maitai o Ioba i te tahi pahonoraa papu na Iehova i te mârôraa faaino a Satani. E hoa mau â Ioba no Iehova, e ua haamauruuru te Atua ia ’na no to ’na haerea haapao maitai.—Ioba 42:12-17.

TE TAAIRAA E O OE

14, 15. No te aha tatou e nehenehe ai e parau e no te taatoaraa o te taata ta Satani mârôraa ia Ioba?

14 E ere to Ioba ana‘e hapa ore i te Atua tei mârôhia e Satani. To oe atoa. Te ite-maitai-hia ra te reira i roto i te Maseli 27:11, te na ô ra hoi te Parau a Iehova e: “E tau tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ’u ia patoi atu i tei faaino mai ia ’u nei.” Ia au i teie mau parau, tei papaihia e rave rahi matahiti i muri a‘e i to Ioba poheraa, te faaino noa ra Satani i te Atua e te pari noa ra i ta ’Na mau tavini. Ia ora tatou ma te auhia e Iehova, te tauturu mau ra ïa tatou i te pahono i te mau pariraa haavare a Satani, e mea na reira tatou e faaoaoa ’i i te aau o te Atua. Eaha to oe mana‘o i te reira? E ere anei i te mea faahiahia te tururaa i te pahonoraa i te mau pariraa haavare a te Diabolo, noa ’tu e e titauhia ia rave i te tahi mau tauiraa i roto i to oe oraraa?

15 A tapao na i ta Satani i parau: “E riro . . . ta te taata atoa ra ei hoo i to ’na ora.” (Ioba 2:4) Ma te parau “te taata atoa,” te faataa maitai ra Satani e e ere o Ioba ana‘e ta ’na e pari ra, o te taatoaraa râ o te taata. E mana‘o faufaa roa teie. Te mârô ra Satani i to oe hapa ore i te Atua. E hinaaro te Diabolo ia faaroo ore oe i te Atua e ia faarue i te hoê haerea parau-tia ia tupu te fifi. E nafea Satani e nehenehe ai e na reira?

16. (a) Na roto i teihea mau ravea e tamata ’i Satani i te haafariu ê i te taata i te Atua? (b) E nafea te Diabolo e nehenehe ai e faaohipa i teie mau ravea i nia ia oe?

16 Mai tei faataahia i roto i te pene 10, te faaohipa nei Satani e rave rau ravea no te tamata i te haafariu ê i te taata i te Atua. I te hoê pae, te aro mai nei oia “mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ’na ra.” (Petero 1, 5:8) No reira, e nehenehe te mana o Satani e itehia ia patoi te mau hoa, te mau fetii, aore ra te tahi atu i ta oe mau tutavaraa i te haapii i te Bibilia e i te faaohipa i ta oe e haapii ra. * (Ioane 15:19, 20) I te tahi a‘e pae, te “faahua melahi” noa ra Satani “ia ’na iho no te maramarama.” (Korinetia 2, 11:14) E nehenehe te Diabolo e faaohipa i te mau ravea paari no te haavare ia oe e no te faahahi ê ia oe i te oraraa e auhia e te Atua. E nehenehe atoa oia e faaohipa i te toaruaruraa, ma te turai paha ia oe ia mana‘o e e ere oe i te mea navai i te maitai no te faaoaoa i te Atua. (Maseli 24:10) Ia haa Satani mai te hoê “liona uuru” aore ra mai te hoê “melahi . . . no te maramarama,” tera noa ta ’na mârôraa: Te parau ra oia e ia û oe i te mau ati aore ra faahemaraa, e faaea oe i te tavini i te Atua. E nafea oe e nehenehe ai e pahono i ta ’na mârôraa e e haapapu i to oe hapa ore i te Atua, mai ia Ioba?

A FAAROO I TA IEHOVA MAU FAAUERAA

17. Eaha te tumu rahi e faaroo ai i ta Iehova parau, aore ra faaueraa?

17 E nehenehe outou e pahono i ta Satani mârôraa na roto i te oraraa ma te auhia e te Atua. Eaha ïa te auraa? Te pahono ra te Bibilia e: “E hinaaro atu oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to puai atoa.” (Deuteronomi 6:5) A rahi ai to outou hinaaro i te Atua, e hinaaro roa outou e rave i ta ’na e titau ra ia outou. “Teie . . . te hinaaro i te Atua,” ta te aposetolo Ioane ïa i papai, “o te haapao i ta ’na ra parau.” Ia hinaaro outou ia Iehova ma to outou aau atoa, e ite ïa outou e “e ere . . . ta ’na parau i te mea teimaha.”—Ioane 1, 5:3.

18, 19. (a) Eaha vetahi mau faaueraa a Iehova? (A hi‘o i te tumu parau tarenihia “ A ape i ta Iehova e ore e au.”) (b) Mea nafea to tatou iteraa e aita te Atua e titau rahi roa maira ia tatou?

18 Eaha te mau faaueraa a Iehova? Te vai ra no nia i te mau haerea e titauhia ia ape tatou. A hi‘o na i te tumu parau tarenihia “ A ape i ta Iehova e ore e au.” E ite atu outou i te mau haerea ta te Bibilia e faahapa maitai ra. I te hi‘oraa matamua, e ere paha te tahi mau peu i faahitihia i te mea ino roa. I muri a‘e râ i te feruriruriraa i te mau irava i faahitihia, e ite outou i te paari o te mau ture a Iehova. E nehenehe te raveraa i te tahi mau tauiraa i roto i to outou haerea e riro ei fifi rahi roa ’‘e aita outou i farerei a‘enei. E horoa mai râ te oraraa ma te auhia e te Atua i te mauruuru e te oaoa rahi. (Isaia 48:17, 18) E ohipa teie ta outou e nehenehe e rave. Mea nafea to tatou iteraa i te reira?

19 Eita roa ’tu Iehova e titau mai hau a‘e i tei maraa ia tatou. (A taio i te Deuteronomi 30:11-14.) Mea ite a‘e o ’na ia tatou nei i to tatou mau aravihi e to tatou mau taotiaraa. (Salamo 103:14) Hau atu â, e nehenehe Iehova e horoa mai i te etaeta ia faaroo tatou ia ’na. Ua papai te aposetolo Paulo e: “E parau mau ta te Atua e ore oia e vaiiho noa ia outou ia ati, maori râ o te tia ia outou ia faaoromai ra; e faatupu atoa oia i te haapuraa i taua ati ra, ia tia ia outou ia faaoromai.” (Korinetia 1, 10:13) No te tauturu ia outou ia faaoromai, e nehenehe Iehova e horoa atoa ’tu i “te mana rahi maitai.” (Korinetia 2, 4:7) I muri a‘e i to ’na faarururaa e rave rahi ati, ua nehenehe Paulo e parau e: “E tia ia ’u te mau mea atoa nei i . . . tei tauturu mai ia ’u ra.”—Philipi 4:13.

A ATUATU I TE MAU HURU MAITATAI TA TE ATUA E AU

20. Eaha te mau huru maitatai ta te Atua e au e mea maitai ia faahotu outou, e no te aha te reira e mea faufaa ’i?

20 Parau mau e no te faaoaoa ia Iehova, eita e navai noa ia ape i te mau mea ta ’na e ore e au. E mea tia atoa ia au outou i ta ’na e au. (Roma 12:9) Eita anei outou e maiti ei hoa i te feia hoê â to outou mana‘o, ta outou mau mea e anaanatae e ta outou mau faufaa? E na reira atoa Iehova. No reira, a haapii i te au i te mau mea ta Iehova e au. Te faataahia ra vetahi o te reira i roto i te Salamo 15, o te faahiti ra i te feia ta te Atua e faariro ei hoa no ’na. (A taio i te Salamo 15:1-5.) E faahotu te mau hoa o Iehova i ta te Bibilia e parau ra “ta te [v]arua e faatupu,” te mau huru maitatai mai “te hinaaro,” “te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo,” “te mamahu, te hitahita ore.”—Galatia 5:22, 23.

21. Eaha te tauturu ia outou ia faahotu i te mau huru maitatai ta te Atua e au?

21 E tauturu te taioraa e te haapii-tamau-raa i te Bibilia ia outou ia faahotu i te mau huru maitatai ta te Atua e au. E e tauturu te iteraa eaha ta te Atua e titau ra ia outou ia faaau i to outou mau mana‘o i nia i to te Atua. (Isaia 30:20, 21) E rahi noa ’tu â to outou here ia Iehova, e puai noa ’tu â to outou hinaaro e ora ma te auhia e te Atua.

22. Eaha ta outou e faatupu ia ora outou ma te auhia e te Atua?

22 E titauhia te tutavaraa no te ora ma te auhia e Iehova. Te faaau ra te Bibilia i te tauiraa i to outou oraraa i te tatararaa i to outou huru taata tahito e te ahuraa i te huru taata apî. (Kolosa 3:9, 10) No nia râ i te mau faaueraa a Iehova, teie ta te fatu salamo i papai: “Tei te haapao i te reira te utua rahi.” (Salamo 19:11) E ite outou atoa e mea hoona roa ia ora ma te auhia e te Atua. Ia na reira outou, e horoa ïa outou i te tahi pahonoraa i te mârôraa a Satani e e faaoaoa outou i te aau o Iehova!

^ par. 16 E ere te auraa e te faateretere-roa-hia ra te feia e patoi ra ia oe e Satani. O Satani râ te atua o teie nei ao, e to raro a‘e te ao atoa i to ’na mana. (Korinetia 2, 4:4; Ioane 1, 5:19) No reira, e nehenehe tatou e tiai e e haerea au-ore-hia te oraraa ma te auhia e te Atua, e e patoi vetahi ia oe.