Hechos 7:1-60

  • Aju tqʼama Esteban tej t-xi qʼiʼn twitz Sanedrín (1-53)

    • Tej kyanqʼin ojtxe kyyajil xjal te Israel (2-16)

    • Ok Moisés te nejenel kye xjal te Israel; e kʼulin israelita kywitz junjuntl dios (17-43)

    • Mintiʼ in nanqʼin Dios kyoj ja bʼinchaʼn kyuʼn xjal (44-50)

  • Ok xoʼn abʼj tiʼj Esteban (54-60)

7  Pero xi tqanin nejenel kye pal te Esteban: «¿Axpe tok aju in tzaj kyqʼamaʼn xjal lu?». 2  Xi ttzaqʼweʼn Esteban kye: «Aqeye erman ex aqeye tat, chin kybʼintze. Tej atxtoq Abrahán aju qtzan qchman toj Mesopotamia ex tej naʼmxtoq tpon najal toj Harán, kubʼ tyekʼin tibʼ Dios nimxix toklen twitz 3  ex xi tqʼamaʼn te: ‹Tetza toj ttnama ex qʼonkja qe toj tjaya, ex txiʼya toj tnam kxel nyekʼine teya›. 4  Etztzun Abrahán toj kytxʼotxʼ caldeo ex xiʼ najal toj Harán. Ex tej tkyim tman, xi tqʼamaʼn Dios te tuʼn tikʼ bʼet ex tuʼn tul tzalu, toj txʼotxʼ jatumel najli qeye jaʼlo. 5  Pero mintiʼ xi tqʼoʼn Dios t-herencia toj, ni jun piẍ ttxʼotxʼ jatumel tuʼn tkubʼ weʼ. Noq oʼkx xi tqʼamaʼn te qa ktzajeltoq tqʼoʼn txʼotxʼ lu te ex yajxitl kye qeju tyajil, maske naʼmxtoq tul itzʼj jun tkʼwal. 6  Ax ikx xi tqʼamaʼn Dios te Abrahán qa che okel tyajil te stranjer xjal toj juntl tnam, qa che okel te kymajen xjal najli qe toj lugar aju ex qa kʼokel bʼinchaʼn nya bʼaʼn kyiʼj toj 400 años. 7  Tqʼama Dios jlu: ‹Kbʼel nqʼoʼne tkastiw tnam jatumel che okel qʼoʼn te majen›. Ex tqʼamatl: ‹Yajxitl, che eletz ex che ajbʼel weye tzalu›. 8  Ax ikx kyaj bʼant tiʼj jun trat tuʼn Dios tukʼil Abrahán tuʼn tkubʼ tcircuncidarin tibʼ kyukʼil tkʼwal. Entonces ok Abrahán te tman Isaac ex kubʼ tcircuncidarin tej tikʼ ocho qʼij tulen itzʼj. Yajxitl ok Isaac te tman Jacob,* atzunte Jacob ok te kyman qeju 12 xjal e ok te kyyajil 12 tribu te Israel. 9  Ex tzaj txʼaʼl tiʼj kykʼuʼj tkʼwal Jacob tiʼj José ex xi kykʼayin toj Egipto. Pero ten Dios tukʼil José, 10  klet tuʼn tiʼj tkyaqil nya bʼaʼn ok weʼ twitz, xi tqʼoʼn tnabʼil ex onin tiʼj tuʼn tel bʼaʼn toj twitz faraón aju rey te Egipto. Entonces xi tqʼoʼn faraón toklen José te gobernador toj Egipto ex tuʼn tkawin kyibʼaj kykyaqil toj tja. 11  Pero tzaj nim weʼyaj ex nim sufrimiento toj tkyaqil tnam Egipto ex Canaán ex mintiʼ kanet kywa ojtxe qyajil. 12  Tuʼntzunju, tej tok tbʼiʼn Jacob qa attoq wabʼj* toj Egipto, e xi tsamaʼn ojtxe qyajil laqʼolte. 13  Tej kypon tkabʼin maj toj Egipto, xi tqʼamaʼn José kye terman alkyetoq ex ok tbʼiʼn faraón alkyeqe toj tja. 14  Ex xi tsamaʼn José qe xjal qʼilte Jacob, aju tman, junx kyukʼil kykyaqil tfamiliar, 75 kybʼet. 15  Iktzun tten pon Jacob toj Egipto ex atz kyim, ax ikx qe ojtxe qyajil. 16  Yajxitl xi qʼiʼn kybʼaqil toj Siquem ex okx qʼoʼn toj panteón tzaj tlaqʼoʼn Abrahán kye tkʼwal Hamor toj Siquem. 17  Tej chʼixtoq tpon ambʼil tuʼn kyjapun kywi yol tzaj tqʼamaʼn Dios te Abrahán, chʼiy kybʼet qxjalil ex chmet kybʼaj toj Egipto, 18  tzmaxi tej t-xi tzyet tuʼn tkawin juntl rey toj Egipto aju nyatoq ojtzqiʼn José tuʼn. 19  Ex e kubʼ tsbʼuʼn rey lu qxjalil ex ok tbʼinchaʼn nya bʼaʼn kyiʼj qman, e ok t-obligarin tuʼn tkyaj kykolin tal kykʼwal tuʼn kykyim. 20  Toj tqʼijlalil lu, ul itzʼj Moisés, jun tal kʼwal tbʼanelxix keʼyin.* Ok kwentin oxe xjaw kyuʼn tman toj kyja. 21  Pero tej tkyaj kolin, kanet tuʼn tmeʼjel* faraón ex jaw tchʼiysan ik tzeʼn tex tal. 22  Ex bʼaj xnaqʼtzaʼn Moisés tuʼn tten tnabʼil toj tkyaqil ik tzeʼn kye xjal te Egipto. Nya oʼkxju, ax ikx ten tipumal tyol ex tbʼinchbʼen. 23  Tej tjapun Moisés twi 40 años, kubʼ t-ximen tuʼn t-xiʼ visitaril kye* t-xjalil, aqeju xjal te Israel. 24  Tej tok tkeʼyin qa ok bʼinchaʼn nya bʼaʼn tiʼj jun israelita, xiʼ klolte israelita ex kubʼ tbʼyoʼn xjal te Egipto ok tbʼinchaʼn nya bʼaʼn tiʼj. 25  Kubʼ t-ximen Moisés qa kʼeleltoq kynikʼ israelita tiʼj qa a ajbʼen tuʼn Dios tuʼn kyklet, pero mintiʼ el kynikʼ tiʼj. 26  Toj juntl qʼij, xiʼ Moisés yolil kyukʼil kabʼe israelita in che qʼojin ex tajtoq tuʼn tonin kyiʼj tuʼn tbʼant kyten. Xi tqʼamaʼn kye: ‹Aqeye wukʼil, ¿nyapetzun kyitzʼin kyibʼe? ¿Tiquʼn in che qʼojine?›. 27  Pero aju xjal ok tbʼinchaʼn nya bʼaʼn tiʼj tukʼil, xi tlamoʼn Moisés ex xi tqʼamaʼn te: ‹¿Alkyetzun ma txi qʼonte toklena te gobernador ex jwes qibʼaje? 28  ¿Nyapetzun taja tuʼn tkubʼ tbʼyoʼna qine ik tzeʼn te xjal te Egipto ew?›. 29  Tej tok tbʼiʼn Moisés jlu, el oq ex anqʼin ik tzeʼn jun stranjer xjal toj txʼotxʼ te Madián, jatumel e ul itzʼj kabʼe tkʼwal. 30  Tej tikʼ 40 años, kubʼ tyekʼin tibʼ jun anjel twitz Moisés toj desierto t-xe witz Sinaí. Kubʼ tyekʼin tibʼ toj tqan qʼaqʼ in kʼant tiʼj jun wiʼ tal tzeʼ.* 31  Jaw labʼin Moisés tiʼjju ok tkeʼyin. Pero tej t-xi laqʼeʼ keʼyilte, ok tbʼiʼn qa tzaj tqʼamaʼn Jehová* jlu: 32  ‹Aqine Kydios tyajila, Tdios Abrahán, Tdios Isaac ex Tdios Jacob›. Ex tzaj luʼlun Moisés tuʼn t-xobʼil ex ya mintiʼ xi tkeʼyin aju bʼaj. 33  Xi tqʼamaʼntl Jehová* te: ‹Qʼiʼmela t-xjabʼa, porke xjan lugar jatumel waʼla. 34  Ma wile qa in sufririn ntname toj Egipto, ma nbʼiye qa in che oqʼ tuʼn bʼis ex ma chin kuʼtze tzaqpil kye. Tuʼntzunju, tzaja, kxel nsamaʼna toj Egipto›. 35  Maske otoq tzʼel ikʼun Moisés kyuʼn israelita ex otoq txi kyqʼamaʼn te: ‹¿Alkyetzun ma txi qʼonte toklena te gobernador ex te jwes qibʼaje?›, xi tqʼoʼn Dios toklen tuʼn tkawin kyibʼaj ex tuʼn kyetz ttzaqpiʼn ik tzeʼn tqʼama anjel kubʼ tyekʼin tibʼ twitz toj jun wiʼ tal tzeʼ. 36  E jeʼtztzun tiʼn Moisés ojtxe qyajil kyukʼil tbʼanel bʼinchbʼen ex qe milagro* toj Egipto, toj mar Rojo ex toj desierto, jatumel e ten 40 años. 37  Atzun Moisés xi qʼamante jlu kye xjal te Israel: ‹Kjawil tskʼoʼn Dios jun profeta ik tzeʼn weye kyxol kyermane›. 38  Ex a Moisés ten kyukʼil xjal te Israel toj desierto, a ten tukʼil anjel tzaj yolin te t-xe witz Sinaí, ex a ten kyukʼil ojtxe qyajil. Ex a ok bʼinte tyol Dios, aqeju yol itzʼ, tuʼn ttzaj tqʼoʼn qe. 39  Pero mintiʼ xi kynimen ojtxe qyajil tyol. Noq oʼkx el kyikʼun ex toj kyximbʼetz e meltzʼaj toj Egipto. 40  Porke xi kyqʼamaʼn te Aarón: ‹Bʼinchama junjun qdiose tuʼn kykubʼ nej qwitze. Porke mintiʼ bʼiʼn quʼne tiʼ ma bʼaj tiʼj Moisés, aju ma tzʼetz qʼinte qeye toj Egipto›. 41  Kubʼtzun kybʼinchaʼn jun kydios ik keʼyin ik tzeʼn jun tal wakx, kubʼ kypatin sacrificio twitz ex e tzalaj tiʼj. 42  Tuʼntzunju, el tpan tibʼ Dios kyiʼj ex xi tqʼoʼn ambʼil kye tuʼn kykʼulin kywitz cheʼw ateʼ twitz kyaʼj, ik tzeʼn kyaj tzʼibʼin toj libro kye Profeta: ‹Aqeye xjal te Israel, tej kytene 40 años toj desierto, mintiʼ kubʼ kypatine ofrenda ex sacrificio nwitze. 43  Porke xi kyiqane tja Moloc ex xi kyiʼne tcheʼw dios Refán, aqeju imagen e kubʼ kybʼinchaʼne tuʼn kykʼuline twitz. Tuʼntzunju, che elex nlajoʼne najchaq tzmax tiʼjxi Babilonia›. 44  Toj desierto, ten jun ja kyxol ojtxe qyajil aju tzaj tyekʼin qa ten Dios kyukʼil. Ex xi tqʼamaʼn Dios te Moisés tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼn ik tzeʼn otoq tzaj tyekʼin te. 45  Yajxitl xi kyiʼn kykʼwal ojtxe qyajil ja lu kyukʼil tej kyokx tukʼil Josué toj kytxʼotxʼ txqantl xjal, aqeju e jeʼx tlajoʼn Dios kywitz. Ex kukx ten atz toj tqʼijlalil David. 46  Atzunte David bʼaʼn ela toj twitz Dios ex tqʼama qa tajbʼiltoq tuʼn tjaw tbʼinchaʼn jun tja Dios, aju Tdios Jacob. 47  Pero nya a jaw bʼinchante, sino a Salomón. 48  Maske ikju, mintiʼ in nanqʼin Dios Nimxix Toklen kyoj ja bʼinchaʼn kyuʼn xjal. Atzun jlu tqʼama profeta: 49  ‹Chi Jehová* kyjalu: «Aju kyaʼj in nok te nqʼuqbʼile, atzunte txʼotxʼ tokx tjaqʼ nqane. ¿Tzeʼntzun ja kjawil kybʼinchaʼne weye? ¿Ex atpe jun lugar jatumel tuʼn wojlane? 50  ¿Nyapetzun tuʼn nqʼabʼe ma bʼant tkyaqil jlu?»›. 51  Aqeye xinaq* mintiʼ in nikʼx toj kywiʼye ex kyuw kyanmiye, bʼajx che nimane te espíritu santo. Ex axju in bʼant kyuʼne ik tzeʼn kye ojtxe kyyajile. 52  ¿Alkye jun profeta mintiʼ e ok tzoqpaj ojtxe kyyajile tiʼj? Porke e kubʼ kybʼyoʼn kykyaqil qeju tzaj kyqʼamaʼn qa tzul xjal tzʼaqlixix, aju xi kyqʼoʼne toj kyqʼabʼ xjal ex kubʼ kybʼyoʼne. 53  E ajbʼen anjel tuʼn Dios tuʼn ttzaj tqʼoʼn Ley kyeye, pero mintiʼ ma txi kynimane». 54  Tej tok kybʼiʼn aju tqʼama Esteban, tzaj nim kyqʼoj toj kyanmi ex kubʼ kytxʼaʼn* twitz kyeʼ tej t-xi kykeʼyin. 55  Atzunte Esteban, nojni toj tanmi tuʼn espíritu santo, jaw tkeʼyin twitz kyaʼj ex til toklen Dios, ex til qa waʼl Jesús ttxlaj Dios toj derecha. 56  Ex tqʼama: «¡Kykeʼyinxe! In xi nkeʼyine kyaʼj jaqoʼn ex waʼl Tkʼwal Xinaq ttxlaj Dios toj derecha». 57  Atzun kye e jaw schʼin kyuw, ok kyjupuʼn kyẍkin ex e ok tilj tiʼj Esteban. 58  Etz kyin tiʼjxi tnam ex ok kyxoʼn abʼj tiʼj. Atzun kye testiw xi kyqʼamaʼn nya ax tok yol tiʼj Esteban, kyaj kyqʼoʼn kymant toj tkwent jun kuʼxun Saulo tbʼi. 59  Tej tzmatoq in nok xoʼn abʼj tiʼj Esteban, kubʼsan twitz Jesús ex tqʼama: «Jesús, Wajaw, kjel nqʼoʼne nchwinqlale toj tqʼabʼa». 60  Entonces kubʼ ẍmejeʼ Esteban ex tukʼil tqʼajqʼajel twiʼ tqʼama: «Qman Jehová,* miʼn kubʼ tqʼoʼna kykastiw xjal lu tuʼn il ma tzʼok kybʼinchaʼn wiʼje». Ex kyim tej tbʼaj tqʼamaʼn jlu.

Tqanil

Axlo ikx «Axju bʼant tuʼn Isaac tukʼil Jacob».
Moqa «twitz awal».
Moqa «tbʼanelxix keʼyin toj twitz Dios».
Toj junjuntl lugar «tmyal».
Moqa «keʼyil kye».
Toj juntl yol, jun wiʼ tal tzeʼ chʼiʼx tiʼj.
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.
Toj griego «qe señal».
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.
Toj junjuntl lugar «ichan».
Moqa «bʼaj kyqitxʼin».
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.