Hechos 2:1-47

  • Tzaj tqʼoʼn Dios espíritu santo kyibʼaj toj Pentecostés (1-13)

  • Aju tqʼama Pedro (14-36)

  • Nim qe xjal xi kyokslaʼn tyol Pedro (37-41)

    • E bautisarin 3 mil xjal (41)

  • Aju kymod erman kubʼ kyyekʼin kyxolx (42-47)

2  Tej tok Fiesta Pentecostés tbʼi, ok kychmon kyibʼ kykyaqil discípulo toj jun ja. 2  De repente tzaj qʼajt twitz kyaʼj, ik tzeʼn kyqʼiqʼ aj tjumin, ex noj toj ja tuʼn jatumel qʼuqli qetoq. 3  Ex kyil jun tiʼ ik tzeʼn tqan qʼaqʼ ex kubʼ ten kyibʼaj, jun tibʼaj teyele junjun kye. 4  Ex noj toj kyanmi kykyaqil tuʼn espíritu santo ex e ok ten yolil toj junjuntl yol, toj yol xi tqʼoʼn espíritu santo ambʼil kye tuʼn tbʼant kyuʼn. 5  Kyoj qʼij aju, e pon nim judiy in che xobʼ twitz Dios toj tnam Jerusalén. E tzaj kyoj kykyaqil tnam twitz txʼotxʼ. 6  Tej ttzaj qʼajt twitz kyaʼj, ok kychmon kyibʼ nim xjal ex mintiʼ el kynikʼ tiʼjju in bʼaj, porke teyele junjun kye ok tbʼiʼn qa in che yolin discípulo toj kyyol. 7  Nimxix e jaw labʼin ex kyqʼama: «Kykeʼyinxe, ¿nyapetzun te Galilea kykyaqil qeju in che yolin? 8  Entonces, ¿tiquʼn in nok qbʼiʼn qa in che yolin toj tyol teyele junjun qe? 9  Tzalu ateʼ xjal te Partia, te Media, te Elam, qe xjal in che anqʼin toj Mesopotamia, te Judea, te Capadocia, te Ponto ex qeju ma che tzaj kyoj lugar te Asia, 10  te Frigia ex te Panfilia, te Egipto ex qe xjal ma che tzaj toj tnam te Libia nqayin tiʼj Cirene, qe xjal te Roma ma che ul visitaril Jerusalén, tanto judiy ex qeju xi kyokslaʼn kyreligión judiy,* 11  qe xjal te Creta ex te Arabia. Ma tzʼok qbʼiʼn qkyaqil qa in che yolin kyiʼj tbʼanel tbʼinchbʼen Dios toj qyol». 12  Ikju, e jaw labʼin kykyaqil ex mintiʼ el kynikʼ tiʼjju bʼaj ex kyqʼama kyxolx: «¿Tiʼ tzʼelpuna tkyaqil jlu?». 13  Atzun junjuntl e ok ten xmayil kyiʼj ex kyqʼama: «Ma bʼaj nim akʼaj vin kyuʼn».* 14  Pero jaw weʼ Pedro junx kyukʼil qeju Once ex tukʼil tqʼajqʼajel twiʼ xi tqʼamaʼn kye xjal: «Aqeye xjal te Judea ex aqeye in che anqʼin toj Jerusalén, kybʼinxe aju kxel nqʼamaʼne kyeye ex kyqʼonke kywiʼye tiʼj. 15  Mintiʼ ma txi kykʼaʼn xjal lu vin ik tzeʼn in kubʼ kyximane, porke tzma como a las 9 te prim.* 16  Sino atz kyiʼj in japun kywi yol lu tzaj tqʼamaʼn profeta Joel: 17  ‹Chi Dios kyjalu: kyoj bʼajsbʼil qʼij tzul nqʼoʼne espíritu santo kyibʼaj kykyaqil xjal.* Che yolil kykʼwal ex kymeʼjel kyiʼj profecía, atzun kye kuʼxun at kyxol kʼokel kykeʼyin visión ex che witzkʼal qeju ma che tijen kyxol. 18  Ax ikx tzul nqʼoʼne espíritu santo kyibʼaj nmajene xinaq* ex nmajene xuʼj* toj tqʼijlalil tzul ex che yolil kyiʼj profecía. 19  Ex che bʼantel señal wuʼne twitz kyaʼj ex qe milagro* twitz txʼotxʼ tukʼil chikʼ, qʼaqʼ ex sibʼ. 20  Kʼokel qlolj twitz qʼij ex kʼokel xjaw ik tzeʼn chikʼ naʼmxtoq tul tqʼijlalil Jehová,* aju qʼij nimxix toklen ex tbʼanelxix. 21  Ex kykyaqil qeju in najbʼen tbʼi Jehová* kyuʼn, che kletel›. 22  Aqeye xjal te Israel, kybʼinxe aju kxel nqʼamaʼne kyeye: ojtzqiʼn kyuʼne qa tzaj samaʼn Jesús te Nazaret tuʼn Dios. Ex ajbʼen tuʼn Dios tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼn qe milagro* kyxole, qe tbʼanel bʼinchbʼen ex qe señal. 23  Xi qʼoʼn xinaq lu toj kyqʼabʼe, ik tzeʼn kubʼ t-ximen Dios ex ik tzeʼn ojtzqiʼn tuʼn, ex xi kyqʼoʼne toj kyqʼabʼ xjal aj il* tuʼn tjaw kyqʼoʼn twitz tzeʼ ex tuʼn tkubʼ kybʼyoʼn. 24  Pero jaw anqʼin tuʼn Dios ex tzaqpaj tuʼn tjaqʼ tipumal* kamik, porke mintiʼ xkyeʼ kamik tiʼj tuʼn tkubʼ ttzyuʼn. 25  Porke tqʼama David jlu tiʼj Cristo: ‹Kukx in nok nkeʼyine Jehová* nejli nwitze, mlayx chin yukche porke at ntxlaje toj lado derecho. 26  Tuʼntzunju, in tzalaj wanmiye ex in chin yoline tukʼil nim tzalajbʼil. Kukx kʼokel qeʼ nkʼuʼje tiʼj Dios, 27  porke mlay chin kyaj tqʼoʼne toj Muqbʼil* ex mlay txi tqʼoʼn ambʼil tuʼn tkubʼ qʼay t-xmilal tmajen kukx in najbʼen te. 28  Ma tzaj tyekʼina weye qe bʼe te chwinqlal. Ex ktzajel tqʼoʼna nim tzalajbʼil weye aj ntene tukʼila›.* 29  Aqeye erman, kyqʼontze ambʼil weye tuʼn nyoline kyukʼile tiʼj qtzan qchman David aju kyim ex kux maquʼn, ex kukx at tpanteón qxol toj ambʼil jaʼlo. 30  Tzaj qʼoʼn toklen te profeta ex bʼiʼntoq tuʼn alkye yol tzaj tprometerin Dios te. Tzaj tqʼamaʼn Dios te qa kkawil jun kyxol tkʼwal toj tqʼuqbʼil. 31  Ojtzqiʼntoq tuʼn David qa kjawil anqʼin Cristo ex yolin tiʼj. Tzaj tqʼamaʼn qa mlaytoq kyaj tqʼoʼn Dios Cristo toj Muqbʼil* ex qa mlaytoq kubʼ qʼay t-xmilal. 32  Atzun Jesús lu jaw anqʼin kyxol kyimni tuʼn Dios ex qkyaqile ok qkeʼyine. 33  Tuʼntzunju, tej tjaw nimsaʼn ttxlaj Dios toj lado derecho, xi tqʼoʼn Mambʼaj espíritu santo te ik tzeʼn otoq txi tqʼamaʼn te. Ex yajxitl ma tzaj tqʼoʼn qibʼaje ik tzeʼn in nok kykeʼyine ex in nok kybʼiʼne. 34  Porke mintiʼ jax David toj kyaʼj, pero tqʼama jlu: ‹Xi tqʼamaʼn Jehová* te Wajawe: «Qekuya ntxlaje toj lado derecho, 35  tzmaxi aj tokx nqʼoʼne tjaqʼ tqana kykyaqil aj qʼoj tiʼja»›. 36  Tuʼntzunju, aqeye xjal te Israel, bʼaʼn tuʼn tel kynikʼe tiʼj jlu: Aju Jesús in qo yoline tiʼj ex ma jaw kyqʼoʼne twitz tzeʼ, ma txi tqʼoʼn Dios toklen te Qajaw ex te Cristo». 37  Tej tok kybʼiʼn jlu, tzaj bʼis toj kyanmi ex xi kyqanin te Pedro ex kye mastl apóstol: «Aqeye erman, ¿tiʼ il tiʼj tuʼn tbʼant quʼne jaʼlo?». 38  Xi tqʼamaʼn Pedro kye: «Tajtz tiʼj kyanmiye tuʼn tkubʼ najsaʼn kyile ex tuʼn tbautisarin teyele junjun kyeye toj tbʼi Jesucristo. Ex ktzajeltzun qʼoʼn espíritu santo kyeye ik tzeʼn jun oyaj. 39  Porke kyeye tzaj tqʼamaʼn Dios jlu ex kye kykʼwale, ex kye qeju ateʼ najchaq ex kye qeju che txkonjtzel tuʼn Jehová* aju Qdios». 40  Yolin Pedro kyukʼil tiʼj jlu ex xi tqʼamaʼn txqantl yol kye tuʼn telxix kynikʼ tiʼj tyol Dios, ex xi tqʼamaʼntl jlu kye: «Kypaʼmil kyibʼe kyiʼj xjal nya bʼaʼn in che anqʼin toj ambʼil jaʼlo tuʼntzun kyklete». 41  Tuʼntzunju, e bautisarin kykyaqil xjal xi kyokslaʼn tyol Pedro tuʼn tkyaqil kyanmi. Ex e bautisarin junlo 3 mil xjal toj qʼij aju, ex e ok te tdiscípulo Jesús. 42  Ok tilil kyuʼn tuʼn tel kynikʼ tiʼj xnaqʼtzbʼil xi kyqʼoʼn apóstol, tuʼn kyten kyukʼil txqantl,* tuʼn kywan junx ex tuʼn kynaʼn Dios. 43  Kykyaqil xjal e tzaj xobʼ porke e bʼant nim tbʼanel bʼinchbʼen ex milagro* kyuʼn apóstol. 44  Ex kykyaqil qeju e okslaʼn ok kychmon kyibʼ ex xi kysipen tkyaqilju at kye kyxolx. 45  Xi kykʼayin kytxʼotxʼ ex tkyaqilju at kye, ex xi kysipen pwaq kyxol kykyaqil ik tzeʼn tnecesidad junjun. 46  Tkyaqil qʼij ok kychmon kyibʼ toj templo. E waʼn kyoj junxichaq ja ex xi kysipen kywa kyxolx tukʼil nim tzalajbʼil ex tukʼil tkyaqil kyanmi. 47  Jaw kynimsaʼn Dios ex bʼaʼn e ela toj kywitz kykyaqil xjal. Ex tkyaqil qʼij, e klet mas xjal tuʼn Jehová* ex e ok te discípulo.

Tqanil

Toj griego «prosélito».
Moqa «nim chiʼ vin kyuʼn».
Toj griego «tzma toxin or».
Moqa «kyibʼaj junxichaq xjal».
Toj junjuntl lugar «ichan».
Toj junjuntl lugar «qya».
Toj griego «señal».
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.
Toj griego «señal».
Toj griego «toj kyqʼabʼ xjal e ikʼ tibʼaj ley».
Axlo ikx «tiʼj las ajbʼen tuʼn kamik». Toj griego «tiʼj kʼixkʼoj in tzaj tuʼn kamik».
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.
Moqa «Hades». Toj juntl yol, aju lugar in kubʼ techlaʼn jatumel in che ojlan kyimni. Qʼonka twitza tiʼj diccionario.
Moqa «aj ntene twitza».
Moqa «Hades». Toj juntl yol, aju lugar in kubʼ techlaʼn jatumel in che ojlan kyimni. Qʼonka twitza tiʼj diccionario.
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.
Moqa «tuʼn t-xi kysipen junjun tiʼ kyxol».
Toj griego «señal».
Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil A5.