Hechos 27:1-44
27 Tej tbʼant tiʼj kyuʼn tuʼn qxiʼye toj bark tuʼn qpone toj tnam Italia, xi qʼoʼn Pablo ex junjuntl pres toj tkwent jun capitán Julio tbʼi, jun nejenel te jun grupo soldad Augusto tbʼi.
2 Entonces o jaxe toj jun bark te tnam Adramitio, aju oktoq kʼikʼel ttzi mar kyoj junjun lugar te Asia, ex kubʼ bʼe quʼne. Ex attoq Aristarco qukʼile, jun xjal tzajni toj Tesalónica toj tnam te Macedonia.
3 Toj juntl qʼij, o kuʼtze toj tnam Sidón. Ex kubʼ tyekʼin Julio tbʼanel tmod tukʼil Pablo, xi tqʼoʼn ambʼil te tuʼn t-xiʼ visitaril kye tamiw ex tuʼn tkeʼyinjtz kyuʼn.
4 Tej qetze toj tnam Sidón, o xiʼye toj bark ttziyele tnam Chipre, porke atztoq in tzaj kyqʼiqʼ qwitze.
5 Ex kukx o bʼete toj mar ttxlaj tnam Cilicia ex Panfilia ex o pone toj tnam Mira toj txʼotxʼ te Licia.
6 Toj tnam lu, kanet jun bark te Alejandría tuʼn capitán, aju chʼinxtoq txiʼ toj tnam Italia, ex tzaj tqʼamaʼn qeye tuʼn qjaxe toj.
7 Tej tikʼ nimku qʼij chebʼe in bʼet bark, peni o pone toj tnam Cnido. Ex o xiʼye ttziyele tnam Creta ex ttxlaj tnam Salmone, porke kwesttoq tuʼn qbʼete tuʼn kyqʼiqʼ.
8 Pero peni o ikʼe ttziyele tnam Creta, ex o pone toj jun lugar Bellos Puertos tbʼi, aju nqayintoq taʼ tiʼj tnam Lasea.
9 Otoq tzikʼ nim qʼij ex peligros tuʼn qbʼet toj bark, porke ax ikx otoq tzikʼ qʼij tuʼn ky-ayunarin xjal toj Qʼij te Najsbʼil Il.* Tuʼntzunju, xi tqʼamaʼn Pablo kye:
10 «Aqeye wukʼil, in nok nkeʼyine qa nya bʼaʼn tuʼn qxiʼ. Qa ma qoʼx, jaku txi mulqʼaj bark toj aʼ tukʼil tiqatz, axpe ikx jaku qo kyim».
11 Pero mintiʼ xi tbʼiʼn capitán kye soldad tyol Pablo, ex xi tbʼinchaʼn aju tqʼama qʼilte bark ex aju tqʼama tajaw bark.
12 Tuʼnju nyatoq segur lugar jatumel in che weʼ bark tuʼn tex jbʼalil quʼne, nim qeʼ kubʼ kyximen qa mastoq bʼaʼn tuʼn qikʼ bʼete ex qape jakutoq bʼant tuʼn qpone Fenice tuʼn tex jbʼalil quʼne atz. Atztoq tok lugar lu jatumel in che weʼ bark toj tnam Creta aju in keʼyinx jatumel in jatz qʼij.
13 Tuʼnju noq chʼin kyqʼiqʼ tzaj tibʼaj mar kubʼni, kubʼ kyximen qa oktoq che pol Fenice. Tuʼntzunju, jatz kyiʼn qe ancla toj aʼ ex e xiʼ ttziyele txʼotxʼ te Creta nqayin ttzi mar.
14 Pero tej tikʼ chʼin ambʼil tkubʼlen bʼe quʼne, ok jumj nim kyqʼiqʼ tiʼj bark. Ex aju tbʼi kyqʼiqʼ euroaquilón.
15 Tuʼnju tzaj lamoʼn bark tuʼn kyqʼiqʼ ex mintiʼ bʼant t-xiʼ jatumel tzaj kyqʼiqʼ, noq kubʼ qayoʼne tuʼn qxi iqine tuʼn.
16 Ax ikx, maske o ikʼe ttxlaj jun tal isla Cauda tbʼi, tukʼil nim aqʼuntl peni klet tal bark* quʼne aju attoq ttzel tiʼj.
17 Tej tjatz quʼne, ex kyqʼoʼn xjal las tjaqʼ bark ex ok kykʼalon tuʼntzun miʼn tkubʼ xitj. Ex tuʼnju e tzaj xobʼ tuʼn kykyaj qʼetj toj arena toj jun lugar Sirte* tbʼi, xi kytzaqpiʼn qe las tzyulte vela ex noq xi iqin bark tuʼn kyqʼiqʼ.
18 Toj juntl qʼij, ex kyxoʼn junjun tiqatz bark toj aʼ, porke chʼinxtoq t-xi mulqʼaj toj mar tuʼnju attoq nim kyqʼiqʼ.
19 Ex toj toxin qʼij, ex kyxoʼn qe las ajbʼen kyuʼn tzyulte vela.
20 Toj nimku qʼij mintiʼ qʼanchaʼlix qʼij ex qe cheʼw, ex attoq nim jbʼal ex kyqʼiqʼ ok tjumin tibʼ tiʼj bark. Tuʼntzunju, kubʼ qximane qa mlayxtoq qo klete.
21 Ex tuʼnju otoq tzikʼ nim qʼij naʼmxtoq kywaʼn qeju ateʼ toj bark, kubʼ weʼ Pablo kyxol ex xi tqʼamaʼn kye: «Aqeye wukʼil, noqwit ma txi kybʼiʼne nyole tuʼn miʼn qetz toj Creta, mintiʼwtlo ma tzaj nya bʼaʼn qiʼj ex mintiʼwtlo jun tiʼ ma naj.
22 Pero jaʼlo chin kubʼsale kywitze tuʼn miʼn kyxobʼe, porke ni jun qxol kkyimel, noq oʼkx bark knajel.
23 Porke ma kubʼ tyekʼin tibʼ jun t-anjel Dios nwitze te qonikʼen, aju Dios in chin ajbʼene te ex in chin kʼulune twitz.
24 Ex ma tzaj tqʼamaʼn weye: ‹Miʼn xobʼa Pablo. Il tiʼj tuʼn tpona twitz César. Ex noq tuʼna, che kletel kykyaqil qeju ateʼ toj bark tuʼn Dios›.
25 Tuʼntzunju, miʼn che xobʼe, aqeye wukʼil, porke qʼuqli nkʼuʼje tiʼj qa kxel tbʼinchaʼn Dios aju ma tzaj tqʼamaʼn anjel weye.
26 Noq oʼkx qo pol xoʼn ttzi jun isla toj mar».
27 Tej tikʼ 14 qonikʼen, kukxtoq in qox lamoʼne tuʼn kyqʼiqʼ toj mar te Adria. Entonces como a las doce te qonikʼen, el kynikʼ xjal in che aqʼunan toj bark tiʼj qa chʼinxtoq qpone ttzi txʼotxʼ.
28 Tuʼntzunju kux kymedirin jniʼ t-xeʼ mar ex ok kykeʼyin qa 36 metro* t-xeʼ. Tej tbʼet chʼintl bark, kux kymedirin juntl maj ex ok kykeʼyin qa 27 metro* t-xeʼ.
29 Tuʼnju e tzaj xobʼ tuʼn tkyaj qʼetj bark t-xol abʼj, kux kyxoʼn kyaje ancla toj mar ttzel tiʼj bark. Ex kyajbʼiltoq tuʼn tetz naj qʼij.
30 Pero ok tilil kyuʼn junjun xjal in che aqʼunan toj bark tuʼn kyetz oq. Tuʼntzunju, xi tzyet tuʼn tkux kyqʼoʼn tal bark toj mar ex xi kyqʼamaʼn kye txqantl qa noq oʼkx che xeʼl tzaqpil kye ancla twitz.
31 Pero xi tqʼamaʼn Pablo te capitán ex kye soldad: «Qa mintiʼ ma che kyaj ten xjal lu toj bark, ax ikx kyeye mlay che klete».
32 Tuʼntzunju, el kytxʼemin soldad las tzyulte tal bark ex kux tzʼaq toj aʼ.
33 Tej chʼinxtoq tjaʼwil qʼij, xi tqʼamaʼn Pablo kye kykyaqil tuʼn t-xi kywaʼn jun tiʼ. Xi tqʼamaʼn kye: «Ma tzikʼ 14 qʼij in bʼaj kykʼuʼje tuʼnju mintiʼ ojtzqiʼn kyuʼne tiʼ kbʼajel, ex mintiʼ jun tiʼ ma txi kywaʼne.
34 Kybʼinchame xtalbʼil, kywaʼnxe jun kywaye. Il tiʼj tuʼn kywaʼne tuʼn kyanqʼine, porke ni jun kyxole knajel jun ttzmal twiʼ».
35 Tej tbʼaj yolin Pablo, tzaj ttzyuʼn jun pan, xi tqʼoʼn chjonte te Dios kywitz kykyaqil, kubʼ tpiẍun ex ok ten wal.
36 Ex kykyaqil e jaw tzalaj ex e ok ten wal.
37 Attoq 276 qbʼete toj bark.
38 Tej otoq che noj, ex kyxoʼn triw toj mar tuʼn miʼn tten nim talil bark.
39 Tej qsqix, mintiʼ el kynikʼ tiʼj txʼotxʼ ok kykeʼyin, pero kyil jun tqʼabʼ mar tokx toj txʼotxʼ aju attoq nim arena ttzi. Ex kubʼ kyximen tuʼn t-xi kyiʼn bark atz qa jakutoq bʼant.
40 Tuʼntzunju el kytxʼemin qe las tzyul kye ancla tuʼn kykux tzʼaq toj mar. Ax ikx xi kykoʼpin qe remo ajbʼen yukchal bark ex jaw kyiʼn vela attoq twitz tuʼn t-xi lamoʼn tuʼn kyqʼiqʼ, ex xi kyiʼn bark ttzi txʼotxʼ.
41 Pero pon takpuj bark tiʼj nim arena nya qʼanchaʼl tjaqʼ aʼ ex kyaj qʼetj. Okx tawan tibʼ twitz bark toj arena ex ya mintiʼ bʼant tyukch, ex xi tzyet tuʼn tkubʼ qʼuchj ttzel tiʼj tuʼn tipumal aʼ.
42 Tuʼn miʼn tkubʼ oq jun pres toj aʼ, kubʼ kyximen soldad tuʼn kykubʼ kybʼyoʼn.
43 Pero tajbʼiltoq capitán kye soldad tuʼn tklet Pablo, tuʼntzunju xi tqʼamaʼn kye soldad tuʼn miʼn tkubʼ kybʼyoʼn qe pres. Ex xi tqʼamaʼn kye qa alkye in bʼant tnadarin, tuʼn t-xi t-xon tibʼ toj mar ex tuʼn tpon tnejel ttzi txʼotxʼ.
44 Ex xi tqʼamaʼn kye txqantl tuʼn kyxi lepeʼ kyiʼj, xi tqʼamaʼn kye tuʼn tajbʼen tabla kyuʼn tuʼn kypon ttzi txʼotxʼ moqa alkyexku trestil bark. Iktzun tten e pon kykyaqil ttzi txʼotxʼ ex e klet.
Tqanil
^ Kubʼ tzʼaq qʼij lu toj xjaw te Tisri, toj ambʼil jaʼlo toj xjaw te septiembre ex octubre, tej t-xi tzyet tuʼn tkubʼ jbʼal ex mas in pulin mar.
^ Jun tal bark mas mutʼ moqa bʼotz aju jakutoq tzʼajbʼen tuʼn kyklet xjal.
^ Qʼonka twitza tiʼj diccionario.
^ Moqa «20 brazas». Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil B14.
^ Moqa «15 brazas». Qʼonka twitza tiʼj xnaqʼtzbʼil B14.

