Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

“Roho Nono . . . Gik Matut mag Nyasaye”

“Roho Nono . . . Gik Matut mag Nyasaye”

“Roho Nono . . . Gik Matut mag Nyasaye”

“Roho nono gik moko duto, kata mana gik matut mag Nyasaye.”—1 KOR. 2:10.

1. Paulo nowuoyo kuom tije mage ma roho maler timo e 1 Jo Korintho 2:10, to gin penjo mage mapod bedoe?

MANO mor ndi ma wan-go kuom gigo ma roho maler mar Jehova timo! Ndiko wuoyo kuom roho maler kaka jakony, kaka chiwo, kaka janeno, koda kaka jakwayonwa. (Joh. 14:16; Tich 2:38; Rumi 8:16, 26, 27) Jaote Paulo ne owuoyo kuom tich machielo maduong’ ma roho maler timo kowacho niya: “Roho nono gik moko duto, kata mana gik matut mag Nyasaye.” (1 Kor. 2:10) Kuom adier, Jehova tiyo gi roho mare maler e elo adiera mage matut. Dine bed ni onge kony mar roho maler, ere kaka dine wang’eyo tiend weche motudore gi dwaro mag Jehova? (Som 1 Jo Korintho 2:9-12.) Kata kamano, penjo moko pod bedoe: Ere kaka ‘roho nono gik matut mag Nyasaye’? Jehova ne oelo gigo kokalo kuom ng’a gini e kinde Jokristo mokwongo? Roho nono gik matut e kindewagi e yo mane, kendo kokalo kuom ng’a gini?

2. Roho ne dhi tiyo e yore ariyo mage?

2 Yesu nowuoyo kuom yore ariyo manyiso kaka roho ne dhi tiyo. Matin kapok otho, nowacho ne jootene niya: ‘Jakony, ma e roho maler, ma Wuoro noor e nyinga, enopuonju weche duto, kendo noparnu duto ma nawachonu.’ (Joh. 14:26) Roho maler ne dhi bedo kaka japuonj kendo kaka japarnwa. Kaka japuonj, ne odhi konyo Jokristo winjo tiend weche ma yande ne ok giwinjo tiendgi. To kaka japarnwa, ne odhi konyogi paro weche ma yande ne oseler tiendgi, kendo tiyo kodgi e yo makare.

E Kinde Jokristo Mokwongo

3. Gin weche mage ma Yesu notiyogo manyiso ni “gik matut mag Nyasaye” ne idhi el mosmos?

3 Yesu owuon nopuonjo jopuonjrene adiera mang’eny manyien ma ne pok ging’eyo. Kata kamano, pod ne nitie weche mathoth ma ne onego gipuonjre. Yesu nowacho ne jootene kama: “Pod an gi weche mang’eny mowinjore awachnu, to ok unyal makogi koro. Roho mar adierano kosebiro, en to notelnu e adiera duto.” (Joh. 16:12, 13) Kuom mano, Yesu nonyiso ni kokalo kuom roho maler, gik matut mag Nyasaye ne idhi el mosmos.

4. E odiechieng’ Pentekost 33 E Ndalowa, ere kaka roho maler nobedo kaka japuonj kendo kaka japarnwa?

4 E Odiechieng’ Pentekost 33 E Ndalowa, ‘roho mar adiera’ nobiro mopong’o Jokristo 120 ma ne ochokore kanyachiel e Jerusalem. Nitie gik ma ji nowinjo kendo neno ma nonyiso ayanga ni mano notimore. (Tich 1:4, 5, 15; 2:1-4) Jopuonjrego nochako wuoyo gi dhok mopogore opogore “kuom timbe madongo mag Nyasaye.” (Tich 2:5-11) Koro ne en sa mar elo gimoro manyien. Janabi Joel nokoro wach olo roho maler kuom ji. (Joel 2:28-32) Joma ne ni kanyo ne neno kaka weche ne chopo e yo ma ne ok gigeno, kendo jaote Petro ema nokawo okang’ mar leronegi gima notimoreno. (Som Tich Joote 2:14-18.) E yorno, roho maler nobedo kaka japuonj kuom keto maler ne Petro ni gima notimore ne jopuonjreno, nochopo weche ma ne okor chon. Rohono bende nobedo kaka japarnwa, nikech Petro nosomo ok mana weche mag Joel kende, to koda zaburi ariyo mag Daudi bende. (Zab. 16:8-11; 110:1; Tich 2:25-28, 34, 35) Kuom adier, gik ma joma nochokorego duto noneno kendo winjo ne gin gik matut mag Nyasaye.

5, 6. (a) Bang’ Pentekost 33 E Ndalowa, gin penjo mage e wi singruok manyien ma ne dwarore ni ong’e dwoko maggi? (b) Jomage ma nobiro gi weche ma ne dwarore ni onon-go, to ere kaka ne gichopo e ng’ado wach?

5 Weche mang’eny pod ne dwarore ni oler tiendgi ne Jokristo mokwongo. Kuom ranyisi, penjo moko nobedoe e wi singruok manyien ma koro nochako tiyo e odiechieng’no mar Pentekost. Be singruokno ne tiyo mana kuom Jo-Yahudi koda jogo ma ne olokore morwako din mar Jo-Yahudi? Be ne inyalo rwak jogo ma ne ok gin Jo-Yahudi e singruokno mi walgi gi roho maler? (Tich 10:45) Be ne dwarore ni joma chwo ma ne ok gin Jo-Yahudi oter nyangu mokwongo mi giyie gi Chik Musa? (Tich 15:1, 5) Mago ne gin penjo ma ne dwarore ahinya mondo ong’e dwokogi. Roho mar Jehova ne dwarore mondo eka ji onon wechegi, nikech ne gin gik matut. Kata kamano, roho ne dhi tiyo kokalo kuom ng’a gini?

6 Owete ma ne tayo ema nobiro gi weche ma ne dwarore ni onon-go. E romo mar bura maduong’, Petro, Paulo, kod Barnaba ne ni kanyo, kendo ne gilero gik ma Jehova notimo ne jogo ma ne ok gin Jo-Yahudi. (Tich 15:7-12) Bang’ nono weche ma ne onyisgigo ka gitiyo gi weche ma ne nie Ndiko mag Dho-Hibrania kendo kokalo kuom kony mar roho maler, bura maduong’ nong’ado wach. Kae to ne gindiko barua ne kanyakla duto ka ginyisogi wach ma ne ging’ado.—Som Tich Joote 15:25-30; 16:4, 5; Efe. 3:5, 6.

7. Adiera matut ne ielo e yo mane?

7 Weche mamoko mang’eny ne oler tiendgi kokalo kuom barupe mokudh gi much Nyasaye, kaka mag Johana, Petro, Jakobo, koda Paulo. Kata kamano, bang’ kane osetiek ndiko Ndiko mag Jokristo, mich mag hulo kata koro wach koda ng’eyo ma ne ielo e yor hono norumo. (1 Kor. 13:8) Be roho pod ne biro dhi nyime tiyo kaka japuonj kendo kaka japarnwa? Be pod ne obiro dhi nyime gi konyo Jokristo nono weche matut mag Nyasaye? Weche ma ne okor nonyiso ni ne odhi timo kamano.

E Kinde mar Ndalo mag Giko

8, 9. Ng’a gini ma ne dhi ‘rieny’ gi rieko moa kuom Nyasaye e kinde mar ndalo mag giko?

8 Malaika moro nokoro kuom ndalo mag giko kowacho niya: “Jogo mobedo mariek norieny ka ler mar polo; kendo jogo maloko chuny ji mang’eny mondo gitim kare, ginibedi kaka sulini, chieng’ ma nyaka chieng’. . . . Kendo ng’eyo kit weche nomedre ameda e piny.” (Dan. 12:3, 4) Gin ng’a gini ma ne dhi bedo mariek, to ng’a gini ma ne dhi rieny? Yesu nomiyowa yo mwanyalo ng’eyogo mano e ngero mar ng’ano kod ogolo. Kowuoyo kuom “giko mar ndalo,” nowacho kama: “Eka jo makare norieny kaka wang’ chieng’ e pinyruodh Wuon-gi.” (Math. 13:39, 43) E lero tiend ngerono, Yesu noyango ni “jo makare” ne gin “nyithind pinyruoth,” Jokristo mowal.—Math. 13:38.

9 Be Jokristo duto mowal ne dhi ‘rieny’? E okang’ moro wanyalo wacho ni ee, nimar Jokristo duto ne dhi lendo, timo ji jopuonjre, kendo jiwore ng’ato gi nyawadgi e chokruoge. Jokristo mowal ne dhi keto ranyisi. (Zek. 8:23) Kata kamano, e wi mago, gik matut mag Nyasaye ne idhi el e kinde mar ndalo mag giko. Weche ma Daniel nokoro mondiko, ne ‘oum’ nyaka chop ndalono. (Dan. 12:9) Roho ne dhi konyo ji e nono gik matut e yo mane, kendo kokalo kuom ng’a gini?

10. (a) Roho elo adiera matut e kinde mag giko kokalo kuom ng’a gini? (b) Nyis ane kaka ne oler adiera e wi hekalu mar ranyisi ma nigi duong’ moloyo.

10 Sama kinde ochopo mar lero tiend wach moro manie Muma e ndalowagi, roho maler konyo jogo matayo manie ofis maduong’, ma gin jogo mawuoyo e lo “jatichno mogen, kendo mariek,” e fwenyo adiera matut ma chon yande ok ong’e tiendgi malong’o. (Math. 24:45; 1 Kor. 2:13) Jokanyo duto mag Bura Maduong’ nono lokruok molergo. (Tich 15:6) Wach ma gipuonjore, gigoyo e buge mondo okony ji duto. (Math. 10:27) Kaka ndalo sudo, e kaka nyalo dwarore ni gimed lero tiend weche moko, kendo gileronwa wechego gi chuny matir.—Ne sanduk mawacho ni, “Kaka Roho Noelo Tiend Hekalu mar Ranyisi.”

Ber Mwayudo Kuom Tich ma Roho Timo Ndalogi

11. Ere kaka Jokristo duto ndalogi yudo ber kuom tich ma roho maler timo e elo gik matut mag Nyasaye?

11 Jokristo duto mochung’ motegno yudo ber kuom tich ma roho maler timo e elo gik matut mag Nyasaye. Mana kaka Jokristo mokwongo, ndalogi wan bende wapuonjore kae to bang’e waparo kendo watiyo gi gik mwasepuonjore ma roho maler konyowa winjo tiendgi. (Luka 12:11, 12) Ok ochuno ni nyaka wabed joma osomo ahinya e skul eka mondo wawinj tiend adiera matut mosego e bugewa. (Tich 4:13) Ere kaka wanyalo medo ng’eyo tiend weche matut mag Nyasaye? Non ane paro manok mochiw kae.

12. Gin kinde mage monego wakwa mondo omiwa roho maler?

12 Kwa e lamo mondo omiyi roho maler. Kapok wachako nono gimoro motudore gi Ndiko, mokwongo onego wakwa e lamo mondo roho maler otawa. Mano en adier kata kapo ni wan kendwa kata ka seche ma wan-go tin. Kuom adier, kwayo manyiso bolruok kamano biro moro Wuonwa me polo. Mana kaka Yesu nowacho, Jehova biro miyowa roho mare maler ka wakwaye gi chuny makare.—Luka 11:13.

13, 14. Ikruok ne chokruoge konyowa nade e winjo tiend gik matut mag Nyasaye?

13 Ikri ne chokruoge. Wayudo “chiemo e kinde makare” kokalo kuom kweth mar jatichno. “Jatichno” timo migawo mare kuom chiwonwa weche malero Muma kendo kuom loso chenro mag puonjruok koda mag chokruoge. Nitie gik mowinjore kendo mosepar kuomgi adimba momiyo ikwayo “ji duto” maloso riwruok mar owete mondo onon wach moro. (1 Pet. 2:17; Kol. 4:16; Juda 3) Wariwo roho maler lwedo kwatimo duto mwanyalo e luwo gima ochikwa ni mondo watim.—Fwe. 2:29.

14 Sama waikore ne chokruoge mag Jokristo, watimo maber nono Ndiko moket kendo paro kuom kaka gitudore gi wach miwuoyoe. Ka wabedo gi tim ma kamano, mosmos wabiro winjo tiend weche matut manie Muma. (Tich 17:11, 12) Nono ndiko moketgo biro miyo wang’egi, kae to roho maler konyowa parogi. E wi mano, sama wasomo kamoro ei Muma, weche mwaneno kanyo dong’ e pachwa kendo mano nyalo konyowa yudogi sama wadwaro tiyo kodgi.

15. Ang’o momiyo onego wane ni wasomo buge manyien, to ere kaka wanyalo timo kamano?

15 Ne ni isomo moro ka moro kuom buge manyien. Nitie buge moko maok wanon e chokruogewa, to kata kamano oikgi mondo gikonywa. Kata mana buge kod gasede ma wachiwo ne ji e tij lendo oiki mondo okonywa wabende. E piny ma kore tekni, nitie kinde mang’eny mwanyalo yudo ni dwarore ni warit ng’ato kata gimoro. Kapo ni wating’o buk moro mapok wasomo kata mapok watieko somo, wanyalo tiyo gi thuolono e some matin. Jomoko to neno ni gisomo buge manyien kuom winjogi e tep kata CD sama giwuotho kata sama gin e mtoka. Gin weche mosetimnegi nonro ma adimba mondo ji duto onwang’ ber, kendo gimiyo wamedo bedo gi chuny manyiso erokamano kuom weche ma Nyasaye puonjowa.—Hab. 2:2.

16. En ber mane mwayudo kuom ndiko piny kendo nono penjo mobiro e pachwa?

16 Par matut. Sama isomo Muma kata buge malero Muma, kaw thuolo mar paro matut kuom gik misomo. Sama imedo nono kaka wach moro otudore gi machielo, penjo moko nyalo biro e pachi. Inyalo ndiko penjogo piny kae to inon-gi bang’e. Pile sama wanono weche matudo tiendgi tek, e sama watimo nonro kuomgi e yo matut. Ng’eyo mwabedogo biro bedo kaka mwanduwa mwanyalo tiyogo sama wadwaro.—Math. 13:52.

17. En chenro mane miluwo e timo lamo mar joot, kata e puonjruok ma mari iwuon?

17 Los chenro mar bedo gi kinde mar timo lamo mar joot. Bura Maduong’ osejiwowa waduto mondo waket tenge odiechieng’ mar timo puonjruok ma marwa wawegi, kata mar joot juma ka juma. Lokruok mosetim ne chenro mar chokruogewa osemiyowa thuolo mar timo kamano. Gin weche mage munono sama utimo Lamo mar Joot? Jomoko somo Muma, ka gitimo nonro kuom ndiko moko ma gidwaro ng’eyo wechegi adimba, kae to gindiko weche machuok malero ndikono ei Mumbgi. Joot mathoth kawo kinde mar neno kaka weche ma gipuonjore nyalo konyogi kaka joot. Moko kuom jogo ma gin wiye udi, yiero weche mowinjore gi joot, kata giwuoyo kuom penjo ma joot dwaro ni mondo onon. Onge kiawa ni kaka kinde medo sudo, e kaka ubiro yudo weche mamoko munyalo nono. *

18. Ang’o momiyo ok onego wabed maluor puonjore adiera matut mag Wach Nyasaye?

18 Yesu nowacho ni roho ne dhi tiyo kaka jakony. Omiyo ok onego waluor puonjore adiera matut mag Wach Nyasaye. Adierago gin moko kuom “rieko ming’eyogo Nyasaye,” kendo ijiwowa ni mondo wanon-gi. (Som Ngeche 2:1-5.) Gielonwa mathoth e wi “gik ma Nyasaye noiko ni jo mohere.” Kaka wamedo timo kinda mar puonjore weche mang’eny e wi Wach Jehova, roho maler biro konyowa nimar ‘roho nono gik moko duto, kata mana gik matut mag Nyasaye.’—1 Kor. 2:9, 10.

[Weche moler piny]

^ par. 17 Ne bende Tijwa mar Pinyruoth ma Oktoba 2008, ite mar 8.

Inyalo Dwoko Nade?

• Gin yore mage ariyo ma roho konyowago nono “gik matut mag Nyasaye”?

• Roho maler noelo adiera matut kokalo kuom ng’a gini e kinde Jokristo mokwongo?

• Ere kaka roho maler tiyo e medo lero weche e kindewagi?

• Ang’o minyalo timo mondo iyud ber kuom tich ma roho timo?

[Penjo mag Puonjruok]

[Sanduk manie ite mar 22]

Kaka Roho Noelo Tiend Hekalu mar Ranyisi

Moko kuom “gik matut mag Nyasaye” ma ne oel e kinde Jokristo mokwongo, ne en ni tabanakel ma bang’e nobedo hekalu, ne en tipo mar gimachielo ma nigi duong’ moloyo. Paulo ne oluonge ni ‘hema madier ma Nyasaye ema ne oguro, to ok dhano.’ (Hib. 8:2) Mano ne en hekalu mar ranyisi ma nigi duong’ moloyo, tiende ni chenro ma miyowa thuolo mar sudo ir Nyasaye kokalo kuom misango mar Yesu Kristo koda migawone kaka jadolo.

‘Hema madierno’ ne ochako betie e higa 29 E Ndalowa chieng’ ma ne obatis Yesu, mi Jehova oyie kode kaka jal ma ne dhi bedo misango makare chuth. (Hib. 10:5-10) Bang’ thone koda chier mare, Yesu nodonjo e ka Maler Moloyo mar hekalu mar ranyisi, mi nochiwo nengo mar misango mare “e nyim Nyasaye.”—Hib. 9:11, 12, 24.

Kamoro machielo, jaote Paulo nondiko kowuoyo kuom Jokristo mowal kaka joma ‘dongo mi gibed hekalu maler ne Ruoth.’ (Efe. 2:20-22) Be hekaluni ne dhi bedo machal gi ‘hema madier’ ma bang’e Paulo nolero wachne e barua ma nondiko ne Jo-Hibrania? Kuom higini pieche, jotich Jehova nosebedo kaparo kamano. Ne iparo ni Jokristo mowal ne iiko e piny mondo gibed “kite” mag hekalu manie polo mar Jehova.—1 Pet. 2:5.

Kata kamano, ka nochomo higa 1971, jokanyo matayo mag kweth mar jatichno nochako fwenyo ni hekalu ma Paulo ne wuoyoe e bug Jo Efeso, ne ok nyal bedo ni e hekalu mar ranyisi ma nigi duong’ moloyo. Ka dine bed ni Jokristo mowal ema loso ‘hema madier,’ hemano dine ochako mana betie bang’ chiergi e kinde “biro [“bedoe,” New World Translation] mar Ruoth.” (1 Thes. 4:15-17) Kata kamano, kane Paulo wuoyo kuom tabanakel nondiko kama: ‘Hemani en ngero minyisogo ndalo ma kawuono.’Hib. 9:9.

Kuom nono adimba kendo poro ndikogi gi mamoko, ne obedo maler ni hekalu mar ranyisi ok en gima igero madhi nyime, kendo ni Jokristo mowal ok gin “kite” miiko e piny mondo obi olosgo hekaluno. Kar mano, Jokristo mowal tiyo e laro koda e ka Maler mar hekalu mar ranyisino, kama gichiwoe ne Nyasaye ‘misango mar pak’ odiechieng’ kodiechieng’.—Hib. 13:15.

[Picha manie ite mar 23]

Ere kaka wanyalo medo ng’eyo ma wan-go kuom tiend “gik matut mag Nyasaye”?