Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Hopaenena eitavelo nokudulika kwaNoa, Daniel naJob

Hopaenena eitavelo nokudulika kwaNoa, Daniel naJob

“Noa, Daniel naJob . . . otave lixupifile eemwenyo davo adike.” — HES. 14:14.

OMAIMBILO: 89, 119

1, 2. (a) Omolwashike hatu dulu okumona ouladi moshihopaenenwa shaNoa, Daniel nosho yo Job? (b) Opefimbo lilipi Hesekiel a shanga eendjovo odo di li muHesekiel 14:14?

MBELA oto ungaunga nomashongo, ngaashi okuhenoukolele, oupyakadi wopashimaliwa, ile nokupatanekwa? Mbela omafimbo amwe oho mono shidjuu okukaleka po ehafo olo ho mono moilonga yaJehova? Ngeenge osho, oto dulu okutuwa omukumo koshihopaenenwa shaNoa, shaDaniel noshaJob. Kava li va wanenena, nova li va taalela omashongo mahapu, mwa kwatelwa amwe oo a li a tula eemwenyo davo moshiponga. Ashike nande ongaho, ova li va kanyatela oudiinini wavo, nova tula po oihopaenenwa iwa yeitavelo noyeduliko koshipala shaKalunga. — Lesha Hesekiel 14:12-14.

2 Hesekiel okwa shanga eendjovo odo di li momushangwa wetu wenenediladilo eshi a li muBabilon mo 612 K.O.P. * (Hes. 1:1; 8:1) Ovashunimonima vomuJerusalem ova li pokuwanifilwa exunganeko lehanauno, olo la ka ningwa mo 607 K.O.P. Ovanhu ashike vanini va li va ulika omaukwatya a fa aNoa, aDaniel nosho yo aJob, nomolwaasho va li va xupifwa. (Hes. 9:1-5) Mokati kaavo vanini omwa li Jeremia, Baruk, Ebed-Melek nosho yo Ovarekabi.

3. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

3 Sha faafana nokunena, ovanhu ashike ovo Jehova a tala ko ovayuki, ngaashi Noa, Daniel naJob, tava ka xupifwa eshi ounyuni ou tau ka xulifwa po. (Eh. 7:9, 14) Onghee natu ka konakoneni kutya omolwashike Jehova a longifa ovalumenhu ovo ve li oihopaenenwa youyuki. Eshi hatu kundafana oshihopaenenwa shakeshe umwe, ohatu ka tala kutya (1) omashongo elipi a li a taalela nosho yo (2) nghee hatu dulu okuhopaenena eitavelo nokudulika kwaye.

NOA OKWA KALA OMUDIININI NOMUDULIKI OULE WOMAFELEMIDO OMUWOI

4, 5. Noa okwa li a taalela omashongo elipi, nomolwashike elididimiko laye lididilikwedi?

4 Omashongo oo Noa a li a taalela. Pefimbo laHenok, xekulululwa yaNoa, ovanhu ova li ovahenakalunga. Ova li nokuli tava popile Jehova mowii “neendjovo . . . dikukutu.” (Jud. 14, 15) Elongifo leenghono ola li la lunda pombada. Pefimbo laNoa edu ola li la “yada oukolokoshi.” Ovaengeli ovakolokoshi ova li ve lilundululila momalutu opambelela, ndele tave likufile ovakainhu, ndele tava dala ounona ovakwanyanya. (Gen. 6:2-4, 11, 12) Ashike Noa hasho a li ngaho okwa li a yooloka ko. “Noa okwa mona onghenda momesho Omwene. . . . nokwa li ehe na etimba mokati kovanhu vomounyuni waye. Noa okwa enda pamwe naKalunga.” — Gen. 6:8, 9.

5 Diladila kutya eendjovo odo otadi ti shike kombinga yomulumenhu oo omuyuki. Noa ina kala ashike ta longele Kalunga mounyuni oo wa kolokosha oule womido 70 ile 80 fimbo Eyelu inali uya, ngaashi shi li kuvahapu kunena. Okwa kala mounyuni oo hanga oule womido 600. (Gen. 7:11) Mepingafano nafye kunena, Noa ka li e na oo te mu yambidida pamhepo, molwaashi kapa li eongalo lovaitaveli vakwao novamwaina vaye kava li hava longele Jehova. *

6. Omeenghedi dilipi Noa a li a ulika kutya oku na ouladi?

6 Noa ka li ashike a wanenwa kokukala nonghalamwenyo iwa. Okwa kala yo omuladi e li “omuudifi wouyuki” ta ulike eitavelo laye muJehova moipafi yovanhu. (2 Pet. 2:5) Omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: “Nomeitavelo okwa tokola ounyuni.” (Heb. 11:7) Nomolwaasho Noa a li a shekwa nokupatanekwa, tashi dulika nokuli a li a ninga oshihakanwa shokulongelwa omunyonena. Ashike ka li e na oumbada ‘wokutila ovanhu.’ (Omayel. 29:25) Ponhele yaasho okwa li e na ouladi, oo Jehova ha pe ovapiya vaye ovadiinini.

7. Noa okwa li a taalela omashongo elipi eshi a li ta tungu onguluwato?

7 Konima eshi Noa a kala ta ende pamwe naKalunga oule womafelemido e dulife pwaatano, Jehova okwa li e mu lombwela a tunge onguluwato omo tamu ka xupifilwa ovanhu nosho yo oinamwenyo. (Gen. 5:32; 6:14) Oshinakuwanifwa osho kasha li tuu tashi monika shidjuu pataleko lopanhu! Noa okwa li e shi shii filufilu kutya osho otashi ka eta nokuli omasheko nomapataneko mahapu. Ashike okwa li a dulika omolweitavelo. “Osho a ninga.” — Gen. 6:22.

8. Omeenghedi dilipi Noa a li e lineekela muJehova e li Omufilishisho waye?

8 Eshongo vali limwe laNoa ola li okuyandja oipumbiwa komukulukadi waye nosho yo kovana vaye. Fimbo Eyelu inali uya, ovanhu ova li ve na okulonga oilonga idjuu ya wedwa po opo ve limonene oikulya, na Noa osho a li e na okuninga. (Gen. 5:28, 29) Nonande ongaho, ka li ta yandje unene elitulemo koipumbiwa, ndele okwa li ta yandje elitulemo kuKalunga. Nokuli naashi a li ta tungu onguluwato, oyo tashi dulika ya kwata oule womido 40 ile 50, okwa kala ta yandje elitulemo koinima yopamhepo. Nokwa twikila natango okuninga ngaho oule womido 350 konima yEyelu. (Gen. 9:28) Osho kashi fi tuu oshihopaenenwa sha denga mbada sheitavelo nosho yo shokudulika!

9, 10. (a) Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena eitavelo nosho yo okudulika kwaNoa? (b) Kalunga oha tale ko ngahelipi ovo hava yambidida omifikamhango daye?

9 Nghee hatu dulu okuhopaenena eitavelo nosho yo okudulika kwaNoa. Ohatu dulu okuninga ngaho mokuyambidida ouyuki waKalunga, mokukala tuhe li oshitukulwa shounyuni waSatana nosho yo mokupitifa komesho oinima yOuhamba. (Mat. 6:33; Joh. 15:19) Opo tu ninge ngaho, inatu teelela onghedi yetu yokukalamwenyo i kale ya tambulwa ko kounyuni. Nokuli nopaife, ovanhu vahapu moitukulwa imwe ove na etaleko lii li na sha nokukala kwetu ovadiinini keemhango daKalunga di na sha nohombo nosho yo oluhaelo. (Lesha Malakia 3:17, 18.) Ngaashi Noa, nafye ohatu tila Jehova, ndele havanhu. Otu shii kutya oye aeke ha yandje omwenyo waalushe. — Luk. 12:4, 5.

10 Ndele ongahelipi shi na sha naave pauhandimwe? Mbela oto ka twikila ngoo ‘okweenda pamwe naKalunga,’ nokuli nongeenge vamwe otave ku sheke ile tave ku popile mowii ile ngeenge oupyakadi wopashimaliwa tau yeleke eitavelo loye mOmufilishisho woye? Ngeenge owa hopaenene eitavelo nosho yo okudulika kwaNoa, oto dulu okukala u na elineekelo kutya Jehova ote ke ku fila oshisho. — Fil. 4:6, 7.

DANIEL OKWA KALA OMUDIININI NOMUDULIKI ESHI A LI MOSHILANDO SHAKOLOKOSHA

11. Daniel nosho yo ookaume kaye vatatu ova li va taalela omashongo elipi a kwata moiti muBabilon? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

11 Omashongo oo Daniel a li a taalela. Daniel okwa kala onghwate muBabilon, oshilando osho sha li shi yadi oikalunga nosho yo oumhulile. Shikwao vali, Ovababilon ova li va dina Ovajuda, nova li have va sheke nosho yo Kalunga kavo, Jehova. (Eps. 137:1, 3) Mbela osho kasha li tuu sha ehameka Ovajuda ovadiinini ngaashi Daniel? Natango, Daniel nosho yo ookaume kaye vatatu, Hanania, Mishael naAsaria, ova li va taalela onghalo idjuu, molwaashi ova li ve na okudeulwa va longele ohamba. Ova li nokuli hava longekidilwa osho ve na okulya. Inapa pita olule, oikulya noikunwa oya ka kala oupyakadi molwaashi Daniel ka li a hala ‘okulinyateka neendja dohamba.’ — Dan. 1:5-8, 14-17.

12. (a) Daniel okwa li a ulika omaukwatya elipi a denga mbada? (b) Jehova okwa li a tala ko Daniel ngahelipi?

12 Eshongo vali limwe laDaniel ola li la kwatela mo ounghulungu waye, naasho oshe mu ningifa nokuli a mone oinakuwanifwa ye likalekelwa. (Dan. 1:19, 20) Ashike ponhele yokukwatwa kounhwa, okwa kala omulininipiki nokwa kala ha yandje alushe efimano kuJehova. (Dan. 2:30) Ofimbo Daniel a li omunyasha, Jehova okwa li e mu tala ko a wana okupopiwa e li oshihopaenenwa shouyuki, pamwe naNoa nosho yo Job. Mbela elineekelo olo Kalunga a li e na muDaniel ola li tali ka pingenwa po? Hasho nandenande. Daniel okwa kala omudiinini nomuduliki fiyo osheshi a fya. Otashi dulika a li e na omido 90 nasha, eshi omweengeli waKalunga e mu lombwela a ti: Ove “Daniel, omulumenhu muwa.” — Dan. 10:11.

13. Ongahelipi Daniel a li enangekonoupuna kOvajuda vakwao?

13 Molwaashi Daniel okwa li a hokiwa kuKalunga, okwa li a ningwa elenga la kula koshi yepangelo laBabilon nolaMedo-Persia. (Dan. 1:21; 6:1, 2) Otashi dulika Jehova oye a li a ninga oinima i kale ngaho, opo Daniel a kale enangekonoupuna koshiwana shaYe, ngaashi Josef muEgipti nosho yo Ester naMordekai muPersia. * (Dan. 2:48) Diladila kunghee sha li sha hekeleka Ovajuda ovo va li moukwatwa, mwa kwatelwa Hesekiel, eshi va mona nghee Jehova te va kwafele.

Jehova oha tale ko ovo hava kanyatele oudiinini wavo ve na ondilo (Tala okatendo 14, 15)

14, 15. (a) Omeenghedi dilipi eenghalo detu da fa daDaniel? (b) Oshike ovadali kunena tava dulu okulihonga kovadali vaDaniel?

14 Nghee hatu dulu okuhopaenena eitavelo nosho yo okudulika kwaDaniel. Kunena, otu li ngaashi ovanailongo mounyuni ou wa xutuka paenghedi nowa nwefwa mo komahongo oipupulu aBabilon Shinene, ouhamba womounyuni womalongelokalunga oipupulu, oo u li “onhele yokukala eendemoni.” (Eh. 18:2) Nafye ohatu shekwa molwaashi otwa yooloka ko. (Mark. 13:13) Ngaashi Daniel, natu ehene popepi naJehova, Kalunga ketu. Nafye ohatu dulu okukala tu na ondilo momesho aye ngeenge otwa kala ovalininipiki notwe mu lineekela. — Hag. 2:7.

15 Ovadali otava dulu okulihonga koshihopaenenwa shovadali vaDaniel. Ngahelipi mbela? Nonande muJuda omwa li mu yadi oukolokoshi pefimbo olo Daniel a li okaana, okwa kula e hole Kalunga. Osho inashi ningwa ashike ngahenya. Otashi ulike edeulo liwa lovadali. (Omayel. 22:6) Edina laDaniel olo tali ti “Omutokoli wange oKalunga,” otali ulike kutya ovadali vaye ova li ovatilikalunga. Onghee hano, ovadali, inamu sholola, ndele hongeni ovana veni nelididimiko. (Ef. 6:4) Ilikaneni pamwe navo nosho yo va ilikaneneni. Eshi tamu kendabala okufindila oshili yOmbiibeli momitima davo, otamu va kwafele va mone omanangekonoupuna aJehova. — Eps. 37:5.

JOB OKWA KALA OMUDIININI NOMUDULIKI KUTYA NEE OSHESHI A LI OSHIPUNA ILE OHEPELE

16, 17. Job okwa li a shakeneka omashongo elipi?

16 Omashongo oo Job a li a taalela. Onghalamwenyo yaJob oi na oshilihongomwa sha yooloka ko. Ofimbo ina yelekwa, “okwa li oshipuna e dule ovalumenhu aveshe vomoushilo.” (Job 1:3) Okwa li a tumbala, e shiivike nawa nokwa fimanekwa. (Job 29:7-16) Ndele nande ongaho, Job ka li e linenepeka ile e udite kutya ina pumbwa Kalunga. Jehova okwe mu ifana ‘omupiya waye’ nokwa weda ko a ti: “Omulumenhu ehe noshipo, nomuyuki ndele ta tila Kalunga ndele ta kukuma owii.” — Job 1:8.

17 Onghalamwenyo yaJob oya li ya lunduluka filufilu mefimbo lixupi. Okwa li a ya moluhepo nomonghalo i nyemateka. Otu shii kutya eenghalo odo oda li da etifwa po komulundili Satana, oo a popya oipupulu kutya Job ota longele ashike Kalunga omolwoinima oyo a li e na. (Lesha Job 1:9, 10.) Jehova ka li e lipwililikila elundilo olo. Ponhele yaasho, Kalunga okwa li a pa Job omhito yokuulika oudiinini waye nosho yo kutya ote mu longele tashi di komutima nopehe na okuliholamwene.

18. (a) Oshike she ku kumwifa shi na sha noudiinini waJob? (b) Onghedi oyo Jehova a ungaunga naJob otai holola shike kombinga yaYe?

18 Satana okwa li a etela Job omaupyakadi mahapu, naasho osha li sha ningifa Job a diladile kutya omaupyakadi aye otaa etifwa kuKalunga. (Job 1:13-21) Opo nee ovahekeleki vatatu ovanaipupulu ove uya, ndele tava lombwele Job eendjovo dii kutya Kalunga ote mu pe osho e lilongela. (Job 2:11; 22:1, 5-10) Ashike Job okwa kala a kanyatela oudiinini waye. Oshoshili kutya Job omafimbo amwe okwa popya oinima inai yuka, ashike Jehova okwa li e udite ko ouyehame waye. (Job 6:1-3) Kalunga okwa li a mona omulumenhu a polimana neenghono oo ine mu liteeka po, nonande Satana okwa li ta popile Job mowii noku mu tuka. Eshi omayeleko a li a xula po, Jehova okwa li a hapupalifa luvali oinima oyo Job a li e na ofimbo omayeleko ina hovela nokuweda ko omido 140 kokukalamwenyo kwaye. (Jak. 5:11) Momukokomoko wefimbo olo, okwa kala ta longele Jehova nomutima aushe. Osho otu shi shii ngahelipi? Eshi Hesekiel a shanga eendjovo odo di li momushangwa wetu wenenediladilo, Job okwa hangwa a fya nale oule womafelemido mahapu.

19, 20. (a) Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena eitavelo nosho yo okudulika kwaJob? (b) Ongahelipi hatu dulu okuulika olukeno ngaashi Kalunga ngeenge hatu ungaunga navamwe?

19 Nghee hatu dulu okuhopaenena eitavelo nosho yo okudulika kwaJob. Kutya nee otwa talela eenghalo da tya ngahelipi, natu kaleke alushe Jehova monghalamwenyo yetu, twe mu lineekela nokudulika kuye nomutima aushe. Otu na omatomheno mahapu okuninga ngaho e dulife aJob. Pashihopaenenwa, otu shii shihapu kombinga yaSatana nosho yo omakonda aye. (2 Kor. 2:11) Otwa pandula eshi oshitukulwa shembo laJob she tu yelifila kutya omolwashike Kalunga a efa okumona oixuna ku kale po. Shi na sha nexunganeko laDaniel, otu udite ko kutya Ouhamba waKalunga epangelo olo li li koshi yewiliko laKristus Jesus. (Dan. 7:13, 14) Otu shii kutya mafiku Ouhamba oo otau ka xulifa po filufilu okumona oixuna akushe.

20 Oshihopaenenwa shaJob osha ulika yo kutya otwa pumbwa okuulikila Ovakriste vakwetu olukeno ovo tave lididimikile omaupyakadi. Ngaashi Job, omafimbo amwe otashi dulika vamwe va popye osho inashi yuka. (Omuud. 7:7) Ponhele yoku va tokola, natu longife eendunge dokuyoolola noku va ulikila olukeno. Kungaho, ohatu ka hopaenena Tate yetu omunahole nomunanghenda, Jehova. — Eps. 103:8.

JEHOVA OTE “MU PAMEKE”

21. Eendjovo odo di li 1 Petrus 5:10 otadi ulike ngahelipi osho sha li sha ningilwa Noa, Daniel nosho yo Job?

21 Nonande Noa, Daniel naJob ova li ko pefimbo la yoolokafana, nova li meenghalo da yoolokafana, ova li va finda omashongo oo va li va taalela. Omahokololo eenghalamwenyo davo otae tu dimbulukifa eendjovo domuyapostoli Petrus, odo a popya a ti: “Kalunga kefilonghenda alishe, ou e mu ifanena . . . eshi mwe lididimika okafimbo, Oye ote mu longekida, te mu yambidida, te mu pameke note mu kanghameke.” — 1 Pet. 5:10.

22. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula ko?

22 Jehova okwa shilipaleka kutya ovapiya vaye otava kala pama, okupitila meendjovo daPetrus da nwefwa mo. Nokunena eendjovo odo otadi longo yo koshiwana shaye. Atushe otwa hala okupamekwa kuJehova nokukala twa pama melongelokalunga letu. Onghee hano, otwa hala okuhopaenena eitavelo nosho yo okudulika kwaNoa, Daniel naJob. Ngaashi hatu ke shi mona moshitukulwa tashi landula ko, osho she va kwafela va kanyatele oudiinini wavo oshosho kutya ova li ve shii lelalela Jehova. Ova li ve “neshiivo laaishe” oyo Jehova a li te va pula. (Omayel. 28:5) Sha faafana, nafye ohatu dulu okukala twe va fa.

^ okat. 2 Hesekiel okwa li a tulwa moupongekwa mo 617 K.O.P. Hesekiel 8:1–19:14 okwa shangwa “momudo omutihamano” pefimbo loupongekwa, ile 612 K.O.P.

^ okat. 5 Xe yaNoa oo a li omutilikalunga, Lamek, okwa fya fimbo ku na omido 5 Eyelu li uye. Ngeenge ina nosho yo ovamwaina vaNoa oko va li eshi Eyelu la hovela, inava xupa pEyelu.

^ okat. 13 Otashi dulika osho sha li sha faafana nookaume vatatu vaDaniel, ovo navo va li va ningwa omalenga a kula. — Dan. 2:49