Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

“Koro Un Oganda Nyasaye”

“Koro Un Oganda Nyasaye”

“Un yandi chon ne ok un oganda, to koro un oganda Nyasaye.”1 PET. 2:10.

1, 2. En lokruok mane ma notimore e Pentekost 33, to jomage ma nobedo oganda manyien mar Jehova? (Ne picha manie chak sulani.)

ODIECHIENG Pentekost e higa mar 33 E Ndalowa, ne en odiechieng’ makende ahinya e ngima jotich Jehova manie piny. Lokruok moro maduong’ ahinya ne otimore. Kokalo kuom roho mare, Jehova nochako oganda manyien ma en Israel mar roho tiende ni “Israel mar Nyasaye.” (Gal. 6:16) Kochakore chieng’no, ji ne ok bi fwenyo jotich Nyasaye kokalo kuom tero nyange kaka ma ne itimo ne joma chwo chakre kinde Ibrahim. Kar mano, Paulo nowuoyo e wi ng’ato ka ng’ato ma ne dhi bedo e oganda manyienni niya: “Nyangu mare en maradier, mar chuny.”Rumi 2:29.

2 Joma nokwongo bedo e oganda manyienno ne gin joote Kristo kod jopuonjrene mamoko mokalo mia achiel ma nochokore e ot moro Jerusalem. (Tich 1:12-15) Ne opong’gi gi roho maler, ma gibedo yawuot Nyasaye mowal. (Rumi 8:15, 16; 2 Kor. 1:21) Mani nonyiso maonge kiawa ni koro singruok manyien ma Kristo nobedoe jagach nosechako tiyo ka rembe ma ne ochuer chiwo ratiro mondo singruok manyienno ochak tich. (Luka 22:20; som Jo Hibrania 9:15.) Jopuonjrego nobedo joma nie oganda manyien mar Jehova. Roho maler nomiyogi  nyalo mar yalo e dhok mopogore opogore ma niwacho gi Jo-Yahudi kod joma ne wuok e ogendini mamoko. Jogo nobiro Jerusalem kowuok kuonde duto ma Rumi ne lochoe mondo gibi e nyasi mar Jo-Yahudi mar Sawo mar Jumbe, kata Pentekost. Jokristo mowalgo notiyo gi dho joma ne giyalonegi mondo gipuonjgi tije “madongo mag Nyasaye” mi jogo nowinjo tiend wechego.Tich 2:1-11.

OGANDA MANYIEN MAR NYASAYE

3-5. (a) Petro nonyiso Jo-Yahudi ang’o chieng’ Pentekost? (b) Gin dongruok mage ma notimore mos mos ne oganda manyien mar Jehova e kinde ma ogandano ne chakore?

3 Jehova notiyo gi jaote Petro mondo oyaw ne Jo-Yahudi kod joma norwako yie mar Jo-Yahudi thuolo mar bedo joma nie ogandane manyien, tiende ni kanyakla mar Jokristo. Chieng’ Pentekost, Petro nonyiso Jo-Yahudi gi chir ni nyaka giket yie kuom Yesu, jal ma ne ‘ginego,’ nikech Nyasaye nosekete “obed Ruoth kendo Kristo.” Kane ogandano openjo gima nonego gitim, Petro nodwokogi niya: ‘Lokuru chunyu, kendo obatisu uduto e nying Yesu Kristo, mondo richou owenu; eka ununwang’ chiwo ma en roho maler.’ (Tich 2:22, 23, 36-38) Chieng’no ji 3,000 nomedore e oganda manyien mar Israel mar rohono. (Tich 2:41) Bang’e tij lendo ma joote ne timo gi kinda nomedo bedo gi nyak. (Tich 6:7) Kwan mar joma ne nie oganda manyienno ne medore.

4 Bang’e, nolend ne Jo-Samaria kendo mano nokelo nyak miwuoro. Filipo jaland-injili ne otiso thothgi, kata kamano ok ne giyudo roho maler seche ma ne ibatisogi. Bura matayo ma ne ni Jerusalem nooro Petro gi Johana odhi ir Jo-Samaria ma nobedo Jokristogo kendo ‘ne giyieyo luetegi kuomgi, mi ne ginwang’o roho maler.’ (Tich 8:5, 6, 14-17) Omiyo, Jo-Samariago bende nobedo joma nie oganda mar Israel mar roho.

Petro noyalo ne Kornelio gi joode (Ne paragraf mar 5)

5 E higa mar 36 E.N, Nyasaye notiyo gi Petro mondo oyaw thuolo ne joma wuok e ogendini mamoko obed Jo-Israel mar roho. Mano notimore kane olendo ne jatend jolweny mag Rumi miluongo ni Kornelio, kaachiel gi wedene kod osiepene. (Tich 10:22, 24, 34, 35) Muma wacho kama: ‘Kane Petro pod wuoyo, roho maler nolwar kuom ji duto ma nowinjo wach. To jo moyie, ma nobiro gi Petro, ne gin jo moter nyange. Omiyo ne giwuoro ka mich mar roho maler nool kuom joma ok Jo-Yahudi bende.’ (Tich 10:44, 45) Kuom mano, joma ne ok Jo-Yahudi kendo ma ne ok oter nyange to noloko yiegi mobedo Jokristo, ne imiyo thuolo mar bedo e oganda maloso Israel mar roho.

“JOMA ILUONGO GI NYINGE”

6, 7. Gin yore mage ma oganda manyien nonyisogo ni gin ‘joma iluongo gi nying Jehova,’ to ne gitimo kamano e okang’ maromo nade?

6 E chokruok moro ma bura matayo notimo e kinde Jokristo mokwongo e higa 49 E.N., Jakobo nowacho kama:  “Simion [Petro] oseluwo adimba kaka Nyasaye koro noparo joma oa e ogendni mamoko mondo okaw kuomgi joma iluongo gi nyinge.” (Tich 15:14, New World Translation) Oganda manyienno miluongo gi nying Jehova ne dhi riwo Jo-Yahudi gi joma ok Jo-Yahudi. (Rumi 11:25, 26a) Bang’e, Petro nowacho niya: “Un yandi chon ne ok un oganda, to koro un oganda Nyasaye.” Petro nonyisogi tich ma ne gidhi timo kane owachonegi kama: “To un e dhoot moyier, un dolo mag Ruoth, oganda maler, jo mokawo ka joge, mondo uland tije madongo mag Jal ma noluongou a e mudho dhiyo e ler mare miwuoro.” (1 Pet. 2:9, 10) Ne gidhi pako Jal ma ne giwuoyo e loye kendo miyo nyinge duong’ e lela. Ne gidhi chiwo neno gi chir e wi Jehova ma e Jal ma nigi ratiro mar locho e wi gik moko duto.

7 Mana kaka Jo-Israel machon, Jehova ne nyalo luongo Israel mar roho ni “ji ma nachueyo gibedi maga awuon, mondo giland weche ma gipakago.” (Isa. 43:21) Jokristo mokwongogo nolando gi chir ni Jehova e Nyasaye achiel kende madier, kendo ne gitimo mano ka ginyiso e lela ni nyiseche ma ji ne lamo e kindego ne gin nyiseche mag miriambo. (1 Thes. 1:9) Ne gichiwo neno e wi Jehova kod Yesu “e Jerusalem, gi Judea duto, gi Samaria, kendo nyaka tung’ piny.”Tich 1:8; Kol. 1:23.

8. En siem mane ma jaote Paulo nochiwo ne Jokristo mokwongo?

8 Jaote Paulo ne en achiel kuom ‘joma ne iluongo gi nying Jehova’ kendo nolendo gi chir miwuoro. Kochung’ e nyim joma ne kawore ni riek e kindene ma ne lamo nyiseche manono, nowuoyo gi chir e wi loch mar Jehova kowacho ni Jehova e “Nyasaye ma nochueyo piny gi gik moko duto manie iye, en Ruodh polo gi piny.” (Tich 17:18, 23-25) Ka nochiegni tieko wuodhe mar adek mar misonari, Paulo nochiwo siem kama ne jogo miluongo gi nying Nyasaye: “Ang’eyo ni ka asea, ondiegi moowore nodonj e dieru, kendo ok giniwe kueth; kendo kuomu uwegi bende jo moko nowuogie ma puonjo weche ma ketho adiera, ni mondo giywago jopuonjre bang’gi.” (Tich 20:29, 30) Tim ng’anyo ma ne okorni ne onenore maler ka joote Yesu ne otho.1 Joh. 2:18, 19.

9. Ang’o ma notimore ne ‘joma iluongo gi nying Jehova’ bang’ tho joote?

9 Kane joote osetho, ng’anyono notimore e okang’ mamalo mi dinde miriambo ma luongore ni Jokristo opong’o piny. Kar bedo ‘joma iluongo gi nying Jehova,’ Jokristo ma nong’anyogo nogolo nying Nyasaye e loko maggi mag Muma. Giserwako puonj kod timbe mag joma ok lam Nyasaye madier kaachiel gi puonj ma Muma kwedo achiel kachiel. E wi mano, gidonjo e lweny e nying din kendo gin gi timbe mang’eny mag anjawo. Omiyo kuom higini miche, Jehova ne ni mana gi ji achiel achiel ma ne lame e yo madier, kata kamano ne onge joma ochan ma “iluongo gi nyinge.”

OGANDA NYASAYE CHAKO BEDOE KENDO

10, 11. (a) Ang’o ma Yesu nokoro kane ogoyo ngero mar ngano gi ogolo? (b) Ngero ma Yesu nogoyono nochopo nade bang’ higa mar 1914?

10 E ngero ma Yesu nogoyo e wi ngano gi ogolo, nokoro ni tim ng’anyo ne dhi miyo fwenyo din madier obed matek. Yesu nowacho ni Jachien ne dhi biro ka “ji nindo,” mi opidh ogolo e puodho kama Wuod dhano nopidhe ngano. Ngano gi ogolo ne dhi dongo kanyachiel nyaka chop “giko mar ndalo.” Yesu nolero ni “kodhi maber” gin “nyithind pinyruoth”  to “ogolo” gin “nyithind Ng’a Marachno.” Kinde mag giko, Wuod dhano ne dhi oro “jokeyo” ma gin malaike mondo opog ngano gi ogolo. Nyithind pinyruoth ne idhi choki. (Math. 13:24-30, 36-43) Mano notimore nade, to ere kaka mano nomiyo Jehova obedo gi joma ochano mondo olame e piny kae kendo?

11 “Giko mar ndalo” nochakore e higa mar 1914. E kinde lweny ma nochakore e higano, “nyithind pinyruoth” tiende ni Jokristo mowal ma kwan-gi ne nyalo romo alufe matin, ne chalo joma otue e Babulon Maduong’. E higa mar 1919, Jehova noresogi konyiso ayanga pogruok ma nitie e kind Jokristo mowalgo gi “ogolo” tiende ni Jokristo mag miriambo. Nochoko “nyithind pinyruoth” kae to ochanogi maber mi gibedo joge, mondo ochop weche ma Isaya nokoro kama: “Piny dinyal nyuolore chieng’ achiel koso? oganda dinyal nyuolore rat koso? to ka Sayun nochako winjo muoch, gikanyono nonyuolo nyithindo.” (Isa. 66:8) Sayun, ma en riwruok mar Jehova moting’o chuech mag roho, nonyuolo nyithinde mowal gi roho kae to ochanogi gibedo oganda.

12. Jokristo mowal osenyiso nade e kindegi ni gin ‘joma iluongo gi nying Jehova’?

12 Mana kaka Jokristo mokwongo, “nyithind pinyruoth” mowal bende nonego obed joma chiwo neno e wi Jehova. (Som Isaiah 43:1, 10, 11.) Kuom mano, ne gidhi nyiso pogruok mantie e kindgi gi Jokristo mag miriambo kokalo kuom timbegi kod tijgi mar lando “Wach Maberni mar pinyruoth . . . mondo obed ranyis ni ogendini duto.” (Math. 24:14; Fili. 2:15) Kuom timo kamano, gisekonyo ji tara gi tara mobedo gi winjruok maber gi Jehova.Som Daniel 12:3.

“WANADHI KODU”

13, 14. Mondo joma ok gin Israel mar roho olam Jehova kendo otine e yo moyiego, en ang’o ma nyaka gitim, to Muma nokoro wachno nade?

13 Mana kaka ne waneno e sula mokalo, joma wuok e ogendini mamoko ne  nyalo lamo Jehova, kata kamano nyaka ne giriwre gi Jo-Israel ma ne gin oganda ma Jehova notimogo singruok. (1 Ruo. 8:41-43) E kindegi bende, jomamoko maok gin Israel mar roho nyaka riwre e lamo gi “nyithind pinyruoth,” tiende ni Joneno mag Jehova mowal gi roho.

14 Jonabi ariyo nokoro ni ji mathoth ne dhi lamo Jehova kanyachiel gi joge mowalo e kinde gikogi. Isaya nokoro niya: “Ogendini mang’eny giniwachi ni, Biuru un, wadhiuru god Jehova, nyaka od Nyasach Yakobo; mi nopuonjwa yore, kendo wanawuoth e yorene: ni mar puonj nolandre moa Sayun, wach Jehova bende noa Yerusalem.” (Isa. 2:2, 3) Kamano bende, janabi Zekaria nokoro ni “libembini mang’eny gi ogendini marateke ginibi Jerusalem dwaro Jehova mar ogendini, kendo mar kwayo ng’wono mar Jehova.” Janabi Zekaria nopimogi gi “ji apar moa kuom dhumbe duto mag ogendini” ma ne dhi mako law Jo-Israel mar roho e yor ranyisi, ka giwachonegi niya: “Wanadhi kodu, nikech wasewinjo ka Nyasaye ni kodu.”Zek. 8:20-23.

15. En tich mane ma ‘rombe mamoko’ ‘dhiye’ gi Israel mar roho?

15 ‘Rombe mamoko’ ‘dhi’ gi Israel mar roho e tij lando wach maber mar Pinyruoth. (Mari. 13:10) Gibedo jo Nyasaye kendo ka giriwore gi Jokristo mowal gibedo “kueth achiel” e bwo “jakwath maber,” ma en Kristo Yesu.Som Johana 10:14-16.

YUD RIT E KIND JOTICH JEHOVA

16. En ang’o ma Jehova biro timo mabiro miyo lweny mar Har–Magedon otugre?

16 Ka oseketh Babulon Maduong’, ibiro monj jo Jehova e piny mangima, kendo kindego biro dwarore ni wayud rit ma Jehova nochiw ne jotichne. Nikech monjni ema biro tugo lweny mar Har–Magedon ma nobedie giko “masira maduong’,” Jehova owuon ema biro chiko gik ma timore e piny kendo yiero kinde mowinjore gitimre. (Math. 24:21; Eze. 38:2-4) E kindeno, Gog biro monjo “oganda mochok kuom ogendini,” tiende ni jotich Jehova. (Eze. 38:10-12) Monjno ema biro miyo Jehova okaw okang’ mar kedo gi Gog kod lange. Jehova biro nyiso e okang’ mamalo ni en ema en gi ratiro mar locho e wi gik moko duto kendo obiro pwodho nyinge nikech owacho niya: “Anayaw wenge ogendini mang’eny mondo ging’eya; mi gining’e ni an ie Jehova.”Eze. 38:18-23.

Kinde “masira maduong”,’ biro dwarore ni wasik machiegni gi kanyakla ma wantiere (Ne paragraf mar 16-18)

17, 18. (a) E kinde ma Gog nomonjie jotich Jehova, gin ang’o mibiro nyisgi? (b) Ka wadwaro ni Jehova oritwa, ang’o manyaka watim?

17 E kinde ma Gog nochak monjoe oganda Jehova, Jehova biro nyiso jotichne niya: “Biuru, un joga, donjuru e utu, loruru thikeu bang’u: ponduru kinde matin, nyaka mirima mang’enyni nokadh.” (Isa. 26:20) E kinde ma piny nobedie malich kamano, Jehova biro nyisowa gik monego watim mondo wares ngimawa kendo ‘ute’ ma wabiro pondoe inyalo wach ni gin kanyakla magwa.

18 Omiyo ka wadwaro ni mondo wabi wayud rit ma Jehova nochiw e kinde masira maduong’, nyaka wayie ni Jehova nigi jotichne e pinyka kendo ochan-gi e kanyakla mopogore opogore. Nyaka wadhi nyime riwo lwedo jotich Jehova kendo siko machiegni gi kanyakla ma wantiere. Mad wawach gi chunywa duto weche ma jandik-zaburi moro nowacho niya: “Resrwok en mar Jehova: gweth [magi] obedi kuom jogi.”Zab. 3:8.