Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

15. POGLAVLJE

Zauzela se za Božji narod

Zauzela se za Božji narod

1-3. (a) Zašto se Jestira plašila dok je prilazila svom mužu? (b) Koja ćemo pitanja razmotriti?

JESTIRI nije lako da ostane smirena dok prilazi dvorištu palate u Susanu. Sve je tako impresivno — raznobojni reljefni ukrasi krilatih bikova, strelaca i lavova od glazirane cigle, izbrazdani kameni stubovi i velelepne statue. I sam položaj tvrđave je jedinstven. Smeštena je na prostranoj visoravni s pogledom na snežne vrhove Zagroskih planina i kristalno čiste vode reke Hoaspes. Svaki detalj u ovoj tvrđavi osmišljen je tako da istakne ogromnu moć čoveka kome se Jestira upravo uputila, onog koji je sebe nazivao „velikim kraljem“. To je takođe njen muž.

2 Muž? Nijedna mlada Judejka sigurno nije zamišljala muža poput kralja Asvira! * Za njega ne postoje uzori kao što je Avraham, čovek koji je ponizno prihvatio Božji savet da posluša svoju ženu Saru (Post. 21:12). Kralj gotovo ništa ne zna o Jestirinom Bogu, Jehovi, i njegovom Zakonu. Međutim, vrlo dobro poznaje persijski zakon, koji zabranjuje upravo ono što Jestira namerava da učini. O čemu je reč? U zakonu stoji da svako ko bi se nepozvan pojavio pred persijskim vladarem može biti kažnjen smrću. Jestira nije pozvana, a ipak se uputila kod kralja. Dok se približava unutrašnjem dvorištu, odakle će je kralj videti sa svog prestola, možda ima osećaj da ide u susret smrti. (Pročitati Jestiru 4:11; 5:1.)

3 Zašto se Jestira izložila takvoj opasnosti? I šta možemo naučiti od ove izuzetne žene čija je vera primer za nas? Osmotrimo najpre kako je Jestira dospela u tako neobične okolnosti i postala kraljica Persije.

Jestirino poreklo

4. Šta znamo o Jestiri i zašto je živela sa svojim rođakom Mardohejem?

4 Jestira je rano ostala bez roditelja. O njima ne znamo mnogo osim da su joj dali ime Adasa, što na hebrejskom znači „mirta“ — prelep žbun s belim cvetovima. Kada su oni umrli, na devojčicu se sažalio jedan rođak, dobar čovek po imenu Mardohej. Bio joj je brat od strica, ali mnogo stariji od nje. Doveo ju je u svoj dom i prihvatio kao rođenu ćerku (Jest. 2:5-7, 15).

Mardohej je imao mnogo razloga da bude ponosan na svoju rođaku

5, 6. (a) Čemu je Mardohej poučavao Jestiru? (b) Kako su Jestira i Mardohej živeli u Susanu?

5 Mardohej i Jestira su bili judejski izgnanici u persijskoj prestonici, gde su verovatno morali da podnose izvestan prezir zbog svoje religije i Zakona kog su se držali. Jestiri je sigurno mnogo značilo što ju je Mardohej poučavao o Jehovi, milosrdnom Bogu koji je u prošlosti mnogo puta izbavljao svoj narod iz nevolje — i koji će to ponovo učiniti (Lev. 26:44, 45). Nema sumnje da su njih dvoje postali veoma bliski, poput oca i kćeri.

6 Mardohej je očigledno obavljao neku službu u tvrđavi Susan, budući da je sedeo na kraljevim vratima zajedno s drugim slugama (Jest. 2:19, 21; 3:3). Iako ne znamo tačno kako su Jestiri prolazili dani dok je odrastala, slobodno možemo reći da je dobro brinula o svom starijem rođaku i njihovom domu. Najverovatnije su živeli u siromašnijem delu grada koji je od kraljevske tvrđave odvajala reka. Možda je rado odlazila na pijacu u Susanu, gde su zlatari, srebrari i drugi trgovci izlagali svoju robu. Nije mogla ni da zamisli da će takve luksuzne stvari jednog dana za nju postati deo svakodnevice. Jestira nije ni sanjala kakva je budućnost čeka.

„Lepog stasa i lepog lica“

7. Zbog čega je Astina svrgnuta i šta se zatim desilo?

7 Jednog dana, Susanom se proneo glas o pometnji na kraljevom dvoru. Na raskošnoj gozbi, Asvir je ugađao velikašima najskupocenijom hranom i pićem i odlučio da pozove svoju prelepu kraljicu Astinu, koja je za to vreme održavala gozbu za žene. Ali ona nije želela da dođe. Ponižen i veoma ljut, kralj je upitao svoje savetnike kako da kazni Astinu. Koji je bio ishod? Odlučeno je da ona bude svrgnuta. Njegove sluge su krenule u potragu za lepim, mladim devojkama od kojih će kralj izabrati novu kraljicu (Jest. 1:1–2:4).

8. (a) Zašto se Mardohej možda brinuo za Jestiru dok je odrastala? (b) Kako na nas treba da utiče biblijsko gledište o lepoti? (Videti i Poslovice 31:30.)

8 Možemo zamisliti kako Mardohej posmatra Jestiru i ispunjen ponosom, ali i brigom, zapaža kako njegova mala rođaka izrasta u izuzetnu lepoticu. Za nju je rečeno: „Devojka je bila lepog stasa i lepog lica“ (Jest. 2:7). Biblija pruža uravnoteženo gledište o lepoti. Ona je divan ukras, ali je bezvredna ako osoba nije mudra i ponizna jer tada samo pothranjuje sujetu, ponos i druge ružne odlike. (Pročitati Poslovice 11:22.) Možda smo i sami bili svedoci toga. A šta će biti s Jestirom? Da li će njena lepota biti prednost ili slaba tačka? Vreme će pokazati.

9. (a) Šta se dogodilo s Jestirom kada su je kraljeve sluge zapazile i zašto joj je rastanak s Mardohejem sigurno teško pao? (b) Zašto je Mardohej dozvolio da se Jestira uda za čoveka koji nije služio Jehovi? (Uključiti i okvir.)

9 Kraljeve sluge su zapazile Jestiru. Odveli su je u kraljevu palatu preko reke, razdvojivši je od Mardoheja (Jest. 2:8). Rastanak im je sigurno teško pao jer su bili poput oca i ćerke. Mardohej nikako nije želeo da se njegova Jestira uda za čoveka koji ne služi Jehovi, pa bio to i kralj. Ali on tu ništa nije mogao. * Nema sumnje da je te poslednje trenutke koristio da joj da još neki mudar savet. A Jestira je sigurno upijala svaku njegovu reč. Dok su je vodili ka tvrđavi u Susanu, bezbroj pitanja joj je prolazilo kroz glavu. Kakav li je život čeka?

Sticala je naklonost „svih koji su je viđali“

10, 11. (a) Kako je Jestirino novo okruženje lako moglo uticati na nju? (b) Čime je Mardohej pokazao da brine za Jestiru?

10 Jestira se zatekla u svetu koji je bio potpuno nov i nepoznat za nju. Bila je među ’mnogim devojkama‘ koje su dovedene iz celog Persijskog carstva. Njihovi običaji, jezici i stavovi sigurno su se veoma razlikovali. Pod nadzorom sluge po imenu Igaj, devojke su prošle jednogodišnje razdoblje ulepšavanja koje je obuhvatalo masažu mirisnim uljima (Jest. 2:8, 12). U takvom okruženju gde se sve vrtelo oko lepote, te mlade žene su lako mogle postati opsednute izgledom, što pothranjuje sujetu i takmičarski duh. Da li je tako bilo s Jestirom?

11 Niko na celom svetu nije bio više zabrinut za nju od Mardoheja. Čitamo da je iz dana u dan gledao da se nađe što bliže kući za žene ne bi li saznao kako je Jestira (Jest. 2:11). Poneka vest koja je uspevala da stigne do njega, verovatno preko susretljivih slugu, na njegovom licu je izmamila osmeh zadovoljstva. Zbog čega je imao razloga da bude ponosan na nju?

12, 13. (a) Kakav je utisak Jestira ostavljala na ljude oko sebe? (b) Zašto je Mardohej bio zadovoljan kada je saznao da Jestira nije otkrila svoje poreklo?

12 Jestira se toliko dopala Igaju da je prema njoj imao veliku naklonost i dao joj sedam sluškinja i najbolje mesto u kući za žene. U zapisu čak stoji: „Sve to vreme Jestira je sticala sve veću naklonost svih koji su je viđali“ (Jest. 2:9, 15). Da li bi sama lepota ostavila tako snažan utisak na sve? Ne, nju je krasilo nešto mnogo vrednije.

Jestira je znala da su poniznost i mudrost daleko važniji od izgleda

13 Na primer, u zapisu stoji da „Jestira nije pominjala ni svoj narod ni svoje poreklo, jer joj je Mardohej zapovedio da o tome ne govori“ (Jest. 2:10). Mardohej joj je rekao da ne otkriva svoje judejsko poreklo jer je verovatno video da među persijskim velikašima ima puno predrasuda prema njihovom narodu. Sigurno je za njega bilo veliko zadovoljstvo kada je saznao da je Jestira, iako više nije bila pod njegovim budnim okom, i dalje jednako mudra i poslušna!

14. Kako se mladi danas mogu ugledati na Jestiru?

14 Današnji mladi isto tako mogu doneti radost svojim roditeljima i starateljima. Kada su daleko od njih, pa čak i ako su okruženi površnim, nemoralnim i zlim ljudima, mladi se mogu odupreti lošim uticajima i držati se ispravnih merila. Kada po uzoru na Jestiru tako čine, oni raduju srce svog nebeskog Oca. (Pročitati Poslovice 27:11.)

15, 16. (a) Kako je Jestira osvojila kraljevo srce? (b) Zašto je možda Jestiri bilo teško da se prilagodi na nove okolnosti?

15 Kada je došlo vreme da Jestira izađe pred kralja, mogla je da uzme šta god je htela kako bi se još više ulepšala. Međutim, ona je pokazala skromnost ne tražeći ništa osim onoga što joj je Igaj rekao (Jest. 2:15). Verovatno je razumela da samom lepotom neće osvojiti kraljevo srce; skromnost i poniznost su prava retkost koja će se daleko više ceniti. Da li je bila u pravu?

16 Odgovor nalazimo u sledećim rečima: „Kralj je zavoleo Jestiru više od svih drugih žena, i ona je stekla njegovu naklonost i ljubav više od svih drugih devojaka. Stavio joj je na glavu kraljevski turban i učinio ju je kraljicom umesto Astine“ (Jest. 2:17). Ovoj poniznoj mladoj Judejci verovatno je bilo teško da se prilagodi na tu promenu u načinu života — postala je nova kraljica, supruga najmoćnijeg vladara na zemlji u to vreme! Da li se ponela zbog svog novog položaja? Daleko od toga!

17. (a) Kako znamo da je Jestira ostala poslušna svom poočimu? (b) Zašto je Jestira izuzetan primer za nas?

17 Jestira je ostala poslušna svom poočimu Mardoheju. Sačuvala je tajnu o svom judejskom poreklu. Pored toga, kada je Mardohej saznao da se sprema ubistvo Asvira, Jestira je poslušno prenela njegovo upozorenje kralju i zavera je osujećena (Jest. 2:20-23). I dalje je pokazivala veru u Boga svojom skromnošću i poslušnošću. Ona je zaista izuzetan primer za nas budući da se u današnjem svetu, u kom preovladavaju neposlušnost i buntovan stav, na poslušnost uglavnom ne gleda kao na vrlinu. Ali ljudi koji su iskreno odani Bogu cene poslušnost, poput Jestire.

Jestirina vera na ispitu

18. (a) Iz kog razloga Mardohej najverovatnije nije želeo da se pokloni pred Amanom? (Videti i fusnotu.) (b) Kako verni muškarci i žene danas oponašaju Mardoheja?

18 Čovek po imenu Aman stekao je veliki ugled na dvoru kralja Asvira. Kralj ga je uzvisio odmah do sebe, učinivši ga glavnim savetnikom i upraviteljem celog carstva. Čak je naredio da se svi poklone pred njim kada ga vide (Jest. 3:1-4). Taj zakon predstavlja problem za Mardoheja. On smatra da treba da bude poslušan kralju, ali ne po cenu poslušnosti Bogu. Aman je Agagej, što očigledno znači da je potomak Agaga, amaličkog kralja kog je pogubio Božji prorok Samuilo (1. Sam. 15:33). Amaličani su toliko daleko otišli u svom zlu da su postali neprijatelji Jehove i Izraela. Bog je izrekao osudu tom narodu * (Pon. zak. 25:19). Kako bi se onda jedan verni Judejac mogao pokloniti pred Amaličaninom? Mardohej to sebi ne bi dopustio i zato ostaje čvrsto pri svojoj odluci. I dan-danas su verni muškarci i žene spremni da rizikuju život kako bi se držali načela: „Bogu se moramo pokoravati, a ne ljudima“ (Dela 5:29).

19. Šta je Aman želeo i kako je pridobio kralja?

19 Aman je van sebe od besa. Ali nije mu dovoljno da ubije samo Mardoheja. Želi da istrebi ceo njegov narod! Aman pridobija kralja tako što prikazuje Judejce u najgorem svetlu. Ne pominjući njihovo ime, ukazuje na to da su nevažan narod, „rasejan i izdvojen među drugim narodima“. Što je još gore, optužuje ih za pobunu govoreći da oni ne slušaju kraljeve zakone. Predlaže da u kraljevu riznicu priloži ogromnu sumu novca kako bi pokrio troškove koji će nastati zbog pokolja Judejaca. * Asvir daje Amanu svoj pečatni prsten i time ga ovlašćuje da sprovede ono što je naumio (Jest. 3:5-10).

20, 21. (a) Kako je Amanova odredba uticala na Judejce širom Persijskog carstva, uključujući Mardoheja? (b) Šta je Mardohej molio Jestiru da uradi?

20 Uskoro glasnici na konjima jure do svakog dela ogromnog carstva, noseći smrtnu presudu judejskom narodu. Kako li je strašan trenutak kada ta objava stiže do dalekog Jerusalima! Tamo se ostatak Judejaca, koji su se vratili iz vavilonskog ropstva, muči da obnovi grad koji je još uvek bez odbrambenih zidina. Kada čuje ove užasne vesti, Mardohej se možda priseća sunarodnika u Jerusalimu, kao i prijatelja i rođaka u Susanu. U očajanju razdire odeću, oblači kostret, posipa se pepelom i usred grada jadikuje na sav glas. Za to vreme Aman sedi i pije sa kraljem i uopšte ga ne dotiče žalost koju je izazvao među mnogim Judejcima i njihovim prijateljima u Susanu. (Pročitati Jestiru 3:12–4:1.)

21 Mardohej zna da mora nešto da preduzme. Ali šta on može da učini? Vest o njegovoj žalosti stiže do Jestire. Ona mu šalje odeću, ali Mardohej odbija utehu. Možda se već dugo pitao zašto je njegov Bog Jehova dozvolio da draga Jestira bude odvedena i postane kraljica paganskog vladara. Sada se razlog može naslutiti. Mardohej šalje poruku kraljici, moleći je da se obrati kralju i zauzme se „za svoj narod“ (Jest. 4:4-8).

22. Zašto se Jestira plašila da se pojavi pred svojim mužem? (Videti i fusnotu.)

22 Jestirino srce je sigurno zadrhtalo kada je primila tu poruku. Nalazi se pred najvećim ispitom vere. Uplašena je i to otvoreno kaže Mardoheju. Podseća ga na kraljev zakon. Pojaviti se pred njim nepozvan ravno je potpisivanju smrtne presude. Onaj ko to učini biće pošteđen samo ako kralj prema njemu pruži svoje zlatno žezlo. Da li Jestira ima ijedan razlog da se nada takvoj milosti? Nema sumnje da se setila kako je prošla kraljica Astina kada je odbila da se pojavi pred kraljem. Pored toga, Jestira kaže Mardoheju da je kralj nije zvao trideset dana! Zbog toga ima mnogo razloga da se pita da li je možda izgubila naklonost svog hirovitog muža * (Jest. 4:9-11).

23. (a) Šta je Mardohej rekao da bi učvrstio Jestirinu veru? (b) Zašto je Mardohejev primer vredan oponašanja?

23 Mardohej joj odgovara odlučno kako bi učvrstio njenu veru. Uverava je da ako ništa ne preduzme, Judejcima će izbavljenje doći iz nekog drugog izvora. A kako bi ona mogla očekivati da će biti pošteđena kada progonstvo uzme maha? Mardohej pokazuje da ima snažnu veru u Jehovu, koji nikada ne bi dozvolio da njegov narod bude istrebljen i da njegova obećanja ostanu neispunjena (Is. Nav. 23:14). Zatim pita Jestiru: „Ko zna nisi li upravo zbog časa kao što je ovaj došla do kraljevskog dostojanstva?“ (Jest. 4:12-14). Zar Mardohejev primer nije vredan oponašanja? On se potpuno uzda u svog Boga, Jehovu. Da li je tako i s nama? (Posl. 3:5, 6).

Vera snažnija nego strah od smrti

24. Kako je Jestira pokazala veru i hrabrost?

24 Stiže odlučujući trenutak za Jestiru. Ona traži od Mardoheja da okupi njene sunarodnike kako bi joj se pridružili u trodnevnom postu i svoju poruku zaključuje jednostavnim rečima koje ni posle mnogo vekova nisu izgubile svoju snagu. S verom i hrabrošću ona kaže: „Ako treba da poginem, neka poginem“ (Jest. 4:15-17). Tokom ta tri dana sigurno se moli usrdnije nego ikada u životu. Napokon stiže taj čas. Obukla je najlepšu kraljevsku odeću ne bi li pridobila milost svoga muža. A onda polazi.

Jestira je rizikovala život da bi spasla Božji narod

25. Opiši šta se desilo kada se Jestira pojavila pred svojim mužem.

25 Kao što je opisano u uvodu ovog poglavlja, Jestira se uputila ka kraljevom dvoru. Možemo samo zamisliti njene nespokojne misli i usrdne molitve. Zakoračila je u dvorište, odakle je mogla videti Asvira na prestolu. Lice mu je uokvireno pažljivo negovanim, simetričnim uvojcima i četvrtastom bradom. Možda pokušava da protumači izraz njegovog lica. Ako mora da čeka nekoliko trenutaka, to joj sigurno izgleda kao večnost. Ali napokon ju je muž ugledao. Nema sumnje da se na njegovom licu najpre vidi iznenađenje, ali ono ubrzo poprima blaži izraz. On pruža svoje zlatno žezlo! (Jest. 5:1, 2).

26. Zašto je pravim hrišćanima potrebna hrabrost kakvu je imala Jestira i zbog čega je pred njom tek stajao veliki zadatak?

26 Jestira je naišla na uho koje je spremno da sluša i dobila je priliku da se izrazi. Zauzela se za svoj narod i za svog Boga, pružajući predivan primer vere svim Božjim slugama do dan-danas. Današnji pravi hrišćani veoma cene takve primere. Isus je rekao da će njegove iskrene sledbenike odlikovati samopožrtvovana ljubav. (Pročitati Jovana 13:34, 35.) Da bismo pokazali takvu ljubav, često nam je potrebna hrabrost poput Jestirine. Ali, iako se ona tog dana hrabro zauzela za Božji narod, pred njom je tek stajao veliki zadatak. Kako će ubediti kralja da njegov omiljeni savetnik Aman zlobno kuje zaveru? Šta da učini da se spase njen narod? Ta pitanja ćemo osmotriti u narednom poglavlju.

^ odl. 2 Smatra se da je Asvir bio Kserks I, koji je vladao Persijskim carstvom početkom petog veka pre n. e.

^ odl. 9 Videti okvir „Pitanja o Jestiri“ u 16. poglavlju.

^ odl. 18 Moguće je da je Aman bio među poslednjim Amaličanima, pošto je njihov „ostatak“ pobijen još u vreme kralja Jezekije (1. Let. 4:43).

^ odl. 19 Aman je ponudio 10 000 talanata srebra, što bi danas iznosilo na stotine miliona evra. Ako je Asvir zaista bio Kserks I, taj novac je Amanovu ponudu učinio privlačnijom. Kserks je pretrpeo velike novčane gubitke nakon teškog poraza u ratu protiv Grka, verovatno pre nego što se oženio Jestirom.

^ odl. 22 Kserks I je bio poznat po promenljivoj, nasilnoj naravi. Neke primere toga zabeležio je grčki istoričar Herodot, govoreći o Kserksovom ratu protiv Grčke. Kralj je odlučio da se preko moreuza Helesponta izgradi pontonski most. Kada je oluja razorila most, Kserks je zapovedio da se inženjerima odrubi glava. Čak je „kaznio“ Helespont naredivši svojim ljudima da bičuju more i obrate mu se uvredljivim rečima. U istom tom pohodu, kada je jedan bogati čovek preklinjao da njegov sin bude izuzet od vojne službe, Kserks je izdao naredbu da se taj mladić preseče na pola a njegovo telo izloži kao upozorenje.