Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Kuda ide ovaj svet?

Kuda ide ovaj svet?

Kuda ide ovaj svet?

ŠTA nas očekuje u narednih 10, 20 ili 30 godina? U ovo doba terorizma neki se plaše da razmišljaju o budućnosti. Tehnologija se brzo razvija. Globalizacija je dovela do međusobne zavisnosti mnogih zemalja. Da li će se svetske vođe ujediniti i stvoriti put ka svetlijoj budućnosti? Neki ljudi odgovaraju potvrdno. Oni se nadaju da će do 2015. godine svetske vođe moći da zaustave plimu siromaštva i gladi, da prekinu širenje side i upola smanje procenat stanovništva koje nema čistu vodu za piće i odgovarajuće sanitarne uslove. (Vidite okvir „Optimizam nasuprot realnosti“.)

Međutim, čovekovo viđenje budućnosti često se pokazalo kao iluzija. Na primer, jedan stručnjak je pre nekoliko decenija izjavio da će do 1984. farmeri obrađivati dno okeana pomoću podvodnih traktora, drugi je rekao da će do 1995. automobili imati kompjutersku opremu koja će sprečavati sudare, a treći je predvideo da će do 2000. godine oko 50 000 ljudi živeti i raditi u svemiru. Doduše, oni koji su izneli takva predviđanja sada bi najverovatnije voleli da su ćutali. Jedan novinar je napisao: „Ništa ne može bolje od prolaska vremena pokazati da su najpametniji ljudi na svetu bili prilično budalasti.“

„Karta“ koja nam pokazuje put

Ljudi neprestano teoretišu o budućnosti, ali njihova vizija je ponekad više idealistična nego realistična. Gde možemo naći pouzdano gledište o onome što nas očekuje?

Osmotrite jedno poređenje. Zamislite da putujete autobusom kroz neku stranu zemlju. Pošto vam to područje nije poznato, počinjete da brinete. ’Gde se zapravo nalazim?‘, pitate se. ’Da li ovaj autobus ide u pravom smeru? Koliko još ima do mesta u koje putujem?‘ Odgovore na svoja pitanja možete dobiti ako sve pažljivo proverite na karti i uz to gledate kroz prozor i pratite putokaze.

U sličnoj situaciji se danas nalaze mnogi ljudi koji sa zabrinutošću razmišljaju o budućnosti. ’Kuda idemo?‘, pitaju se oni. ’Da li smo zaista na putu ka svetskom miru? Ako jesmo, kada će taj cilj biti ostvaren?‘ Biblija je poput karte koja nam može pomoći da dobijemo odgovore na ta pitanja. Ako je pažljivo čitamo i uz to gledamo „kroz prozor“, to jest posmatramo zbivanja na svetskoj sceni, saznaćemo mnogo o tome gde se nalazimo i kuda idemo. Ipak, najpre treba da vidimo kako su naši problemi počeli.

Tragičan početak

Iz Biblije saznajemo da su prvi muškarac i žena bili savršeni kada ih je Bog stvorio i dao im rajski dom. Adam i Eva su bili stvoreni da žive večno, a ne samo 70 ili 80 godina. Bog im je rekao: „Rađajte se, množite se i napunite zemlju, i vladajte njom.“ Njegova namera je bila da Adam, Eva i njihovi potomci prošire raj po celoj zemlji (Postanje 1:28; 2:8, 15, 22).

Prvi ljudi su se pobunili protiv Boga. Zbog toga su izgubili svoj rajski dom. Osim toga, u njihovom telu je otpočeo postepen, ali neprekidan proces fizičkog i mentalnog propadanja. Svakog dana su bili jedan korak bliže smrti. Zašto? Kada su se okrenuli protiv svog Stvoritelja, počinili su greh, a „plata koju daje greh [je] smrt“ (Rimljanima 6:23).

Adam i Eva su umrli, ali pre toga su dobili sinove i ćerke. Da li bi njihovi potomci mogli da sprovedu u delo Božju prvobitnu nameru? Ne, jer su od svojih roditelja nasledili nesavršenstvo. U stvari, iz jednog pokoljenja u drugo, svi Adamovi potomci nasleđuju greh i smrt. Tako je sa nama. Biblija kaže: „Preko jednog čoveka u svet [je] ušao greh i preko greha smrt, i tako se smrt proširila na sve ljude jer su svi sagrešili“ (Rimljanima 3:23; 5:12).

Gde se tačno nalazimo?

Pobuna Adama i Eve označila je početak dugog i trnovitog putovanja na kom se čovečanstvo još uvek nalazi. Kao što je rekao jedan biblijski pisac, čovečanstvo je „podloženo ništavnosti“ (Rimljanima 8:20). To je zaista odgovarajući opis ljudske borbe! Razmislite o sledećem: Iako je među Adamovim potomcima bilo genijalnih naučnika, velikih umova medicine i pionira na polju tehnologije, niko od njih nije uspeo da ostvari svetski mir niti da pruži čovečanstvu savršeno zdravlje kakvo je Bog želeo da ljudi imaju.

Pobuna Adama i Eve utiče na svakog od nas lično. Ko nije osetio žalac nepravde, strah od kriminala, bol usled hronične bolesti ili neizrecivu tugu koja nas obuzme kad neko koga volimo umre? Izgleda kao da svaki miran period u životu brzo biva prekinut nekom tragedijom. Iako doživljavamo i lepe trenutke, ono što je rekao patrijarh Jov zaista je odgovarajući opis našeg postojanja: „Kratkoga je veka i pun je čemera čovek“ (Jov 14:1).

Kada se uzme u obzir prošlost čovečanstva i žalosno stanje u kom se ono trenutno nalazi, budućnost može izgledati sumorno. Ali Biblija nas uverava da Bog neće dozvoliti da takvo stanje traje u nedogled. Njegova prvobitna namera za čoveka sigurno će se ispuniti (Isaija 55:10, 11). Zašto možemo biti uvereni da će se to uskoro desiti?

Prema Bibliji, sada prolazimo kroz jedno kritično razdoblje koje se naziva ’poslednjim danima‘ (2. Timoteju 3:1). To ne označava uništenje planete Zemlje i života na njoj. Suprotno tome, taj izraz ukazuje na ’svršetak sistema stvari‘, to jest na kraj uslova koji prouzrokuju nesreću (Matej 24:3). U Bibliji su opisani svetski događaji i osobine ljudi koji će biti obeležje poslednjih dana. Zapazite neke od njih u okviru na 8. strani, a zatim pogledajte „kroz prozor“, na svetsku scenu. Naša karta, Biblija, pomaže nam da tačno utvrdimo gde se trenutno nalazimo. Ona pokazuje da smo veoma blizu kraja ovog sistema stvari. Ali, šta će uslediti nakon toga?

Put pred nama

Odmah nakon što su se Adam i Eva pobunili, Bog je počeo da otkriva svoju nameru u vezi sa uspostavljanjem Kraljevstva „koje se neće nikad uništiti“ (Danilo 2:44). To Kraljevstvo, za koje su mnogi poučeni da se mole u molitvi koja se obično naziva Očenaš, doneće čovečanstvu neizmerne blagoslove (Matej 6:9, 10).

Božje Kraljevstvo nije neki neodređen osećaj koji postoji u ljudskom srcu. To je stvarna nebeska vladavina koja će značajno uticati na zbivanja na zemlji. Pogledajte samo šta Bog obećava da će učiniti za ljude putem tog Kraljevstva. Biblija kaže da će on najpre ’uništiti one koji uništavaju zemlju‘ (Otkrivenje 11:18). Šta će Bog uraditi za one koji su mu poslušni? U njegovoj pisanoj Reči se kaže da će on „obrisati svaku suzu s njihovih očiju, i smrti više neće biti, niti će više biti tuge, ni vike, ni boli“ (Otkrivenje 21:4). Koji bi čovek ikada mogao da ostvari sve to? Samo nas Bog može vratiti u stanje koje je u skladu s njegovom prvobitnom namerom za čovečanstvo.

Kako se i vi možete radovati blagoslovima koje će doneti Božje Kraljevstvo? U Jovanu 17:3 piše: „Ovo znači večni život, da usvajaju spoznanje o tebi, jedinom istinitom Bogu, i o onome koga si poslao, Isusu Hristu.“ Jehovini svedoci širom sveta učestvuju u obrazovnom programu koji pomaže ljudima da steknu to spoznanje. Oni to čine u oko 230 zemalja, a njihova literatura izlazi na više od 400 jezika. Ako biste želeli da saznate više, obratite se Jehovinim svedocima u vašem kraju ili pišite na odgovarajuću adresu s 5. strane ovog časopisa.

[Istaknuti tekst na 6. strani]

„Čujte sada, vi koji govorite: ’Danas ili sutra otputovaćemo u taj i taj grad pa ćemo onde provesti godinu dana, trgovaćemo i zaradićemo.‘ Pa vi ne znate ni šta će biti sutra!“ (Jakov 4:13, 14Savremeni srpski prevod)

[Istaknuti tekst na 6. strani]

Biblija prati ljudsku istoriju još od prvog muškarca i žene. Prema tome, ona nam otkriva odakle dolazimo. Ona takođe pokazuje kuda idemo. Međutim, da bismo razumeli ono što nam Biblija govori, moramo je pažljivo proučavati, kao što bismo to činili s nekom doslovnom kartom

[Istaknuti tekst na 7. strani]

„Greh“ može označavati neispravan postupak ili sklonost prema onome što je loše. Rođeni smo u grešnom stanju i to utiče na naše postupke. „Nema na zemlji pravednog čoveka koji dobro čini, a da nikada ne greši“ (Propovednik 7:20)

[Istaknuti tekst na 8. strani]

Ako biste fotokopirali list papira na kom se nalazi tamna mrlja, ta mrlja bi se videla na svim kopijama. Kao Adamovi potomci, mi smo u figurativnom smislu njegove kopije. I mi imamo mrlju greha, isto obeležje koje je imao Adam kao „original“

[Istaknuti tekst na 8. strani]

U Bibliji stoji: „Ne može čovek kada hodi da upravlja koracima svojim“ (Jeremija 10:23). To objašnjava zašto su čovekova nastojanja da ostvari svetski mir bila bezuspešna. Čovek nije stvoren da „upravlja koracima svojim“ nezavisno od Boga

[Istaknuti tekst na 9. strani]

Psalmista je rekao Bogu: „Reč je tvoja svetiljka nozi mojoj, i svetlost stazi mojoj“ (Psalam 119:105NW). Poput svetiljke, Biblija nam pomaže da preduzmemo mudre korake kad se nalazimo pred nekom odlukom. Kao ’svetlost našoj stazi‘, ona osvetljava put pred nama kako bismo mogli da vidimo šta nam donosi budućnost

[Okvir na 7. strani]

OPTIMIZAM NASUPROT REALNOSTI

U septembru 2000, države članice Ujedinjenih nacija jednoglasno su postavile više ciljeva koje planiraju da ostvare do 2015. godine. Slede neki od njih:

Upola smanjiti procenat ljudi koji žive s manje od jednog dolara dnevno, kao i onih kojih gladuju.

Obezbediti osnovno obrazovanje za svu decu.

Iskoreniti nejednakost među polovima na svim obrazovnim nivoima.

Smanjiti za dve trećine stopu smrtnosti kod dece mlađe od pet godina.

Smanjiti za 75 posto stopu smrtnosti kod porodilja.

Zaustaviti daljnje širenje virusa side, kao i učestalost drugih teških bolesti poput malarije.

Upola smanjiti procenat stanovništva koje nema čistu vodu za piće.

Da li će ovi ciljevi biti ostvareni? Nakon ponovnog razmatranja činjenica, grupa medicinskih stručnjaka iz celog sveta zaključila je 2004. da nema razloga za preteran optimizam, budući da očekivani napredak nije ostvaren. U predgovoru knjige State of the World 2005, stoji: „U mnogim delovima sveta, siromaštvo predstavlja stalnu prepreku napretku. U porastu su bolesti kao što je sida, što će s vremenom verovatno ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva u mnogim zemljama. U proteklih pet godina, oko 20 miliona dece umrlo je od bolesti koje se prenose vodom i koje su se mogle preduprediti, a stotine miliona ljudi i dalje živi u bedi i prljavštini koje su propraćene nedostatkom čiste vode za piće i odgovarajućih sanitarnih uslova.“

[Okvir/Slike na stranama 8, 9]

NEKA OBELEŽJA ’POSLEDNJIH DANA‘

Ratovanje bez presedana (Matej 24:7; Otkrivenje 6:4).

Glad (Matej 24:7; Otkrivenje 6:5, 6, 8).

Pošasti (Luka 21:11; Otkrivenje 6:8).

Sve veće bezakonje (Matej 24:12).

Uništavanje zemlje (Otkrivenje 11:18).

Razorni zemljotresi (Luka 21:11).

Kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj (2. Timoteju 3:1).

Preterana ljubav prema novcu (2. Timoteju 3:2).

Neposlušnost roditeljima (2. Timoteju 3:2).

Nedostatak prirodne naklonosti (2. Timoteju 3:3).

Ljubav prema zadovoljstvima veća od ljubavi prema Bogu (2. Timoteju 3:4).

Nedostatak samokontrole (2. Timoteju 3:3).

Pomanjkanje ljubavi prema dobroti (2. Timoteju 3:3).

Neobraćanje pažnje na predstojeću opasnost (Matej 24:39).

Rugači odbacuju dokaze o poslednjim danima (2. Petrova 3:3, 4).

Propovedanje Božjeg Kraljevstva po celom svetu (Matej 24:14).

[Izvori]

© G.M.B. Akash/Panos Pictures

© Paul Lowe/Panos Pictures

[Slika na 9. strani]

Jehovini svedoci su poznati po tome što propovedaju dobru vest o Božjem Kraljevstvu