Idi na sadržaj

Što učimo od žena koje se spominju u Bibliji?

Što kaže Biblija:

Biblija govori o ženama od kojih možemo puno naučiti (Rimljanima 15:4; 2. Timoteju 3:16, 17). U ovom članku spominju se neke od njih. Mnoge su nam dobar primjer, a od nekih učimo što u životu trebamo izbjegavati (1. Korinćanima 10:11; Hebrejima 6:12).

  Abigajila

Tko je bila Abigajila? Ona je bila žena bogatog, ali grubog čovjeka imenom Nabal. No Abigajila nije nimalo nalikovala svom mužu. Bila je lijepa, razborita i ponizna te su je krasile osobine koje su bile ugodne Bogu (1. Samuelova 25:3).

Po čemu je ostala zapamćena? Abigajila je jednom prilikom postupila mudro i razborito te tako spriječila veliku tragediju. Ona i Nabal živjeli su u području gdje se David, budući izraelski kralj, skrivao dok je bio u bijegu pred Šaulom. David i njegovi ljudi štitili su Nabalove ovce od pljačkaša. No kad su Davidovi glasnici od Nabala zatražili malo hrane, on je to drsko odbio. David se jako razljutio! Zato je sa svojim ljudima krenuo na Nabalov dom u namjeri da ubije i njega i sve njegove ukućane (1. Samuelova 25:10-12, 22).

Kad je Abigajila čula što je učinio njen muž, nije sjedila skrštenih ruku. Svojim je slugama dala hrane da je odnesu Davidu i njegovim ljudima te je krenula za njima kako bi Davida molila za milost (1. Samuelova 25:14-19, 24-31). David je vidio što je Abigajila sve poslala njemu i njegovim ljudima te je uvidio koliko je ponizna. Osim toga, kad je čuo njene mudre riječi, shvatio je da je Bog preko nje spriječio krvoproliće (1. Samuelova 25:32, 33). Ubrzo nakon toga Nabal je umro, a Abigajila je postala Davidova žena (1. Samuelova 25:37-41).

Što učimo od Abigajile? Iako je bila lijepa i bogata, Abigajila nije bila umišljena. Da bi sačuvala mir, bila je spremna ispričati se za nešto što nije bila njena krivnja. Napetu situaciju riješila je mirno, taktično, hrabro i domišljato.

  Dalila

Tko je bila Dalila? Ona je bila žena u koju se zaljubio izraelski sudac Samson (Suci 16:4, 5).

Po čemu je ostala zapamćena? Uzela je novac od filistejskih knezova kako bi izdala Samsona, preko kojeg je Bog izbavljao Izraelce od Filistejaca. Filistejci nikako nisu mogli pobijediti Samsona jer mu je Bog dao nadljudsku snagu (Suci 13:5). Zato su zatražili Dalilinu pomoć.

Filistejci su podmitili Dalilu da sazna otkud Samsonu tolika snaga. Ona je nakon nekoliko neuspjelih pokušaja na koncu ipak uspjela saznati Samsonovu tajnu (Suci 16:15-17). Otkrila ju je Filistejcima, a oni su Samsona zarobili i bacili ga u zatvor (Suci 16:18-21).

Što učimo od Dalile? Dalila nije primjer na koji bismo se trebali ugledati. Svladala ju je pohlepa i sebičnost, pa je prevarila i iznevjerila Samsona, slugu Jehove Boga.

  Debora

Tko je bila Debora? Ona je bila proročica preko koje je izraelski Bog Jehova otkrivao svom narodu što traži od njega. Bog je preko nje ujedno pomagao Izraelcima da rješavaju svoje probleme (Suci 4:4, 5).

Po čemu je ostala zapamćena? Proročica Debora hrabro je podupirala Božje sluge. Poslušala je Božju zapovijed i kazala Baraku da povede izraelsku vojsku u rat protiv Kanaanaca, koji su okrutno ugnjetavali Izraelce (Suci 4:6, 7). Kad joj je Barak rekao da ide s njim u rat, ona nije ustuknula od straha, nego je spremno udovoljila njegovom zahtjevu (Suci 4:8, 9).

Nakon što je Bog Izraelcima omogućio da odnesu važnu pobjedu, Debora je sastavila dio pjesme koju su ona i Barak otpjevali u sjećanje na taj događaj. U toj je pjesmi spomenula Jaelu, još jednu neustrašivu ženu, te rekla koju je ulogu ona odigrala u borbi protiv Kanaanaca (Suci, 5. poglavlje).

Što učimo od Debore? Debora je bila samopožrtvovna i hrabra. Poticala je druge da čine ono što je ispravno u Božjim očima. Kad su Izraelci slušali Boga, ona ih je rado i iskreno hvalila zbog toga.

  Estera

Tko je bila Estera? Ona je bila Židovka koju je perzijski kralj Ahasver uzeo za ženu, te je tako postala kraljica.

Po čemu je ostala zapamćena? Kraljica Estera iskoristila je svoj utjecaj kako bi spriječila genocid vlastitog naroda. Saznala je da je izdana službena odredba po kojoj su svi Židovi koji su živjeli u Perzijskom Carstvu trebali biti ubijeni točno određenog dana. Tu zlobnu spletku smislio je Haman, upravitelj čitavog Perzijskog Carstva (Estera 3:13-15; 4:1, 5). Uz pomoć svog rođaka Mordokaja Estera je pred svojim mužem, kraljem Ahasverom, razotkrila Hamanovu podlu zamisao. Za to joj je trebalo puno hrabrosti jer je tim činom stavila svoj život na kocku (Estera 4:10-16; 7:1-10). Ahasver je potom omogućio Esteri i Mordokaju da izdaju novu odredbu, koja je Židovima omogućila da se brane. Židovi su izvojevali veliku pobjedu nad svojim neprijateljima (Estera 8:5-11; 9:16, 17).

Što učimo od Estere? Kraljicu Esteru krasile su hrabrost, poniznost i skromnost. Ona nam je u tome izvrstan primjer (Psalam 31:24; Filipljanima 2:3). Bila je lijepa žena na visokom položaju, ali nije se oslanjala na sebe, nego je tražila savjet i pomoć drugih. S mužem je razgovarala taktično i s poštovanjem, ali i odlučno. A kad su Židovi bili u najvećoj opasnosti, hrabro je i otvoreno rekla da pripada tom narodu.

  Eva

Tko je bila Eva? Ona je bila prva žena koju je Bog stvorio i prva žena koja se spominje u Bibliji.

Po čemu je ostala zapamćena? Eva nije poslušala jasnu Božju zapovijed. Poput svog muža Adama, bila je stvorena savršena i imala je slobodnu volju te sposobnost da razvija osobine koje Bog cijeni, primjerice ljubav i mudrost (1. Mojsijeva 1:27). Eva je znala da je Bog Adamu rekao da će oboje umrijeti ako budu jeli s jednog drveta. No povjerovala je Sotoni koji je tvrdio da neće umrijeti. Ustvari, povjerovala je da će joj biti bolje ako prestane slušati Boga. Zato je okusila zabranjeni plod i navela muža da učini isto (1. Mojsijeva 3:1-6; 1. Timoteju 2:14).

Što učimo od Eve? Evin primjer služi nam kao upozorenje jer pokazuje što se događa ako neprestano razmišljamo o neispravnim željama. Eva je, suprotno Božjoj jasnoj zapovijedi, razvila snažnu želju da uzme ono što joj ne pripada (1. Mojsijeva 3:6; 1. Ivanova 2:16).

  Hana

Tko je bila Hana? Ona je bila žena Elkane i majka Samuela, koji je postao istaknuti prorok u starom Izraelu (1. Samuelova 1:1, 2, 4-7).

Po čemu je ostala zapamćena? Dugo nakon udaje Hana nije mogla imati djece. Kad joj je bilo teško, tražila je utjehu od Boga. Njen je muž imao još jednu ženu, Peninu, koja je imala djece. Ona je bila okrutna prema Hani i rugala joj se, ali Hana je u molitvi tražila utjehu od Boga. Zavjetovala mu se i rekla da će, ako je Bog usliši i omogući joj da rodi sina, to dijete dati da služi u svetom šatoru, koji su Izraelci koristili za štovanje Boga (1. Samuelova 1:11).

Bog je uslišio njenu molitvu i ona je rodila Samuela. Hana je održala riječ i dala je svog sina da služi u svetom šatoru dok je još bio dječak (1. Samuelova 1:27, 28). Iz godine u godinu šivala mu je tuniku i nosila mu je u sveti šator. Bog je s vremenom blagoslovio Hanu s petero djece – dobila je još tri sina i dvije kćeri (1. Samuelova 2:18-21).

Što učimo od Hane? Hana se usrdno molila Bogu i to joj je pomoglo da izdrži teške kušnje. Njena zahvalna molitva zapisana u 1. Samuelovoj 2:1-10 otkriva koliko je bila čvrsta njena vjera u Boga.

  Izebela

Tko je bila Izebela? Ona je bila žena izraelskog kralja Ahaba. Nije bila Izraelka i nije štovala Jehovu, nego kanaanskog boga Baala.

Po čemu je ostala zapamćena? Kraljica Izebela bila je častohlepna, okrutna i nasilna. Promicala je štovanje Baala i spolni nemoral koji je bio dio vjerskih obreda. Ujedno je nastojala iskorijeniti štovanje pravog Boga, Jehove (1. Kraljevima 18:4, 13; 19:1-3).

Izebela je pribjegla lažima i ubojstvu kako bi ostvarila svoje sebične hirove (1. Kraljevima 21:8-16). Kao što je Bog i prorekao, umrla je nasilnom smrću, a njeno tijelo nije bilo pokopano (1. Kraljevima 21:23; 2. Kraljevima 9:10, 32-37).

Što učimo od Izebele? Izebelino ponašanje svakako treba izbjegavati. Ona je bila toliko moralno iskvarena i beskrupulozna da je njeno ime postalo sinonim za besramnu, nemoralnu i samovoljnu ženu.

  Jaela

Tko je bila Jaela? Ona je bila žena ne-Izraelca Hebera. Jaela se neustrašivo zauzela za Božji narod.

Po čemu je ostala zapamćena? Jaela je odlučno reagirala kad je Sisera, vojskovođa kanaanske vojske, došao u njen šator. Sisera je upravo izgubio bitku s Izraelom pa je kod nje zatražio zaklon i zaštitu. Jaela ga je pozvala u svoj šator da se sakrije i odmori. Ubila ga je dok je spavao (Suci 4:17-21).

Jaela je time ispunila proročanstvo koje je izrekla Debora: “Ženi [će] u ruke Jehova predati Siseru” (Suci 4:9). Zbog njene važne uloge Biblija za Jaelu kaže da je bila blagoslovljena više od svih žena (Suci 5:24).

Što učimo od Jaele? Jaela je bila poduzetna i hrabra. Iz njenog primjera učimo da Bog može voditi događaje tako da ispuni svoja proročanstva.

  Lea

Tko je bila Lea? Ona je bila prva žena patrijarha Jakova. Njena mlađa sestra, Rahela, bila je njegova druga žena (1. Mojsijeva 29:20-29).

Po čemu je ostala zapamćena? Lea je bila majka šestorice Jakovljevih sinova (Ruta 4:11). Jakov se želio oženiti Rahelom, a ne Leom. No njihov otac Laban pobrinuo se da Lea postane prva Jakovljeva žena. Kad je Jakov shvatio da mu je Laban na prijevaru dao Leu za ženu, suočio se s njim. Laban mu je kazao da u njihovom mjestu nije uobičajeno da se mlađa kći uda prije starije. Tjedan dana kasnije Jakov je dobio Rahelu za ženu (1. Mojsijeva 29:26-28).

Jakov je Rahelu volio više nego Leu (1. Mojsijeva 29:30). Zbog toga je Lea bila ljubomorna na svoju sestru i stalno je pokušavala pridobiti Jakovljevu ljubav i pažnju. Bog je vidio kako se Lea osjeća i blagoslovio ju je sa sedmero djece – rodila je šest sinova i jednu kćer (1. Mojsijeva 29:31).

Što učimo od Lee? Lea se oslanjala na Boga u molitvi i nije dopustila da zbog svoje teške obiteljske situacije izgubi iz vida činjenicu da ima Božju podršku (1. Mojsijeva 29:32-35; 30:20). Izvještaj o njenom životu realno opisuje ružnu stranu poligamije, koju je Bog neko vrijeme dopuštao. No Bog je od početka zamislio da muž i žena imaju samo jednog bračnog partnera (Matej 19:4-6).

  Lotova žena

Tko je bila Lotova žena? Biblija ne otkriva njeno ime. No kaže nam da je ona imala dvije kćeri te da su ona i njena obitelj živjeli u gradu Sodomi (1. Mojsijeva 19:1, 15).

Po čemu je ostala zapamćena? Lotova žena nije poslušala Božju zapovijed. Bog je odlučio uništiti Sodomu i okolne gradove zbog strašnog spolnog nemorala. No budući da je volio pravednog Lota i njegovu obitelj, koji su živjeli u Sodomi, Bog je poslao dva anđela da ih odvedu na sigurno (1. Mojsijeva 18:20; 19:1, 12, 13).

Anđeli su Lotu i njegovoj obitelji rekli da pobjegnu iz Sodome i da se ne osvrću za sobom jer će inače umrijeti (1. Mojsijeva 19:17). No Lotova se žena “obazrela, i pretvorila se u stup soli” (1. Mojsijeva 19:26).

Što učimo od Lotove žene? Njena životna priča ističe koliko je opasno voljeti materijalne stvari i zbog njih postati neposlušan Bogu. Isus ju je spomenuo kao negativan primjer kad je rekao: “Sjetite se žene Lotove!” (Luka 17:32).

  Marija (Isusova majka)

Tko je bila Marija? Ona je bila mlada Židovka. Kad je rodila Isusa, bila je djevica, što znači da je Božji sin začet na čudesan način.

Po čemu je ostala zapamćena? Marija je ponizno vršila Božju volju. Bila je zaručena za Josipa kad joj se pojavio anđeo i rekao joj da će zatrudnjeti i roditi Mesiju, kojeg su Židovi dugo čekali (Luka 1:26-33). Spremno je prihvatila svoju ulogu. Nakon Isusa Marija i Josip imali su još četiri sina i najmanje dvije kćeri. Dakle, Marija nije cijeli život bila djevica (Matej 13:55, 56). Iako je imala jedinstvenu ulogu, ni tijekom Isusove službe ni u vrijeme prve kršćanske skupštine nije tražila da je drugi uzvisuju niti je to itko činio.

Što učimo od Isusove majke Marije? Marija je bila vjerna Bogu i spremno je prihvatila veliku odgovornost. Jako je dobro poznavala svete spise. Prema jednoj procjeni, oko 20 puta je aludirala na ono što stoji u svetim spisima kad je izrekla riječi zapisane u Luki 1:46-55.

  Marija Magdalena

Tko je bila Marija Magdalena? Ona je bila odana Isusova učenica.

Po čemu je ostala zapamćena? Marija Magdalena bila je jedna od nekoliko žena koje su putovale s Isusom i njegovim učenicima. Svoja je sredstva velikodušno koristila za zbrinjavanje njihovih potreba (Luka 8:1-3). Pratila je Isusa sve do kraja njegove službe i bila uz njega kad je bio ubijen. Bila je među prvima koji su vidjeli Isusa nakon što je uskrsnuo (Ivan 20:11-18).

Što učimo od Marije Magdalene? Marija Magdalena velikodušno je podupirala Isusovu službu i ostala je njegova odana učenica.

  Marija (sestra Marte i Lazara)

Tko je bila Marija? Ona, njen brat Lazar i njena sestra Marta bili su Isusovi dobri prijatelji.

Po čemu je ostala zapamćena? Marija je mnogo puta pokazala da cijeni Isusa kao Božjeg Sina. Kazala je da vjeruje da je Isus mogao spriječiti smrt njenog brata Lazara i bila je prisutna kad ga je Isus uskrsnuo. Njena sestra Marta prekorila ju je zato što je slušala Isusa, a nije joj pomogla oko kućanskih poslova. No Isus je pohvalio Mariju zato što je dala prednost duhovnim stvarima (Luka 10:38-42).

Jednom drugom prilikom Marija je izrazila izuzetnu velikodušnost kad je Isusu izlila skupocjeno mirisno ulje na glavu i noge (Matej 26:6, 7). Drugi su je optužili da je rastrošna. No Isus je stao na njenu stranu i rekao: “Gdje se god bude propovijedala ova dobra vijest [o Božjem Kraljevstvu], po cijelom svijetu, govorit će se i to što je učinila ova žena, u spomen na nju” (Matej 24:14; 26:8-13).

Što učimo od Lazarove i Martine sestre Marije? Marija je razvila jaku vjeru. Štovanje Boga bilo joj je važnije od svjetovnih stvari. Ponizno je iskazala čast Isusu, iako je za to morala potrošiti mnogo novca.

  Marta

Tko je bila Marta? Ona je bila sestra Lazara i Marije. Njih troje živjeli su u Betaniji, selu u blizini Jeruzalema.

Po čemu je ostala zapamćena? Marta je bila dobra prijateljica s Isusom, koji je “ljubio Martu, njezinu sestru i Lazara” (Ivan 11:5). Marta je bila jako gostoljubiva. Kad im je Isus jednom došao u goste, Marija je slušala njegove pouke, a Marta se brinula za kućanske poslove. Tom se prilikom Marta požalila Isusu da joj Marija ne želi pomoći, ali on je obzirno dao savjet i pomogao da ispravi svoj način razmišljanja (Luka 10:38-42).

Kad se Lazar razbolio, Marta i njena sestra poslale su po Isusa jer su bile uvjerene da on može izliječiti njihovog brata (Ivan 11:3, 21). No Lazar je umro. Iz Martinog razgovora s Isusom vidi se da je vjerovala biblijskom obećanju o uskrsnuću te da Isus ima moć vratiti njenog brata u život (Ivan 11:20-27).

Što učimo od Marte? Marta je bila vrlo gostoljubiva. Spremno je prihvatila Isusov savjet. Otvoreno je govorila o svojim osjećajima i svojoj vjeri.

  Mirjam

Tko je bila Mirjam? Ona je bila Mojsijeva i Aronova sestra. Mirjam je prva žena koja se u Bibliji naziva proročicom.

Po čemu je ostala zapamćena? Kao proročica, ljudima je prenosila Božje objave. Imala je važnu i uglednu ulogu u Izraelu te je s muškarcima pjevala pobjedničku pjesmu nakon što je Bog uništio egipatsku vojsku u Crvenom moru (2. Mojsijeva 15:1, 20, 21).

Nakon nekog vremena Mirjam i Aron počeli su kritizirati Mojsija. Nesumnjivo ih je na to naveo njihov ponos i ljubomora. Bog “je to slušao” i strogo je prekorio Mirjam i Arona (4. Mojsijeva 12:1-9). Bog je potom Mirjam kaznio gubom, očito zato što je ona pokrenula tu pobunu protiv Mojsija. Kad se Mojsije zauzeo za nju pred Bogom, Bog ju je izliječio. Sedam je dana bila odvojena od naroda, a nakon toga mogla se vratiti u izraelski tabor (4. Mojsijeva 12:10-15).

Biblija pokazuje da je Mirjam prihvatila ukor. Stoljećima kasnije Bog se osvrnuo na njenu jedinstvenu ulogu kad je podsjetio Izraelce: “Poslao sam pred tobom Mojsija, Arona i Mirjam” (Mihej 6:4).

Što učimo od Mirjam? Njena životna priča otkriva da Bog zapaža što njegovi sluge govore jedni drugima, ali i što govore jedni o drugima. Iz njenog života učimo još nešto: Da bismo ugodili Bogu, moramo izbjegavati ponos i ljubomoru – osobine koje nas mogu navesti na to da ocrnjujemo druge i dovodimo ih na loš glas.

  Rahaba

Tko je bila Rahaba? Ona je bila bludnica koja je živjela u kanaanskom gradu Jerihonu. S vremenom je počela služiti Jehovi Bogu.

Po čemu je ostala zapamćena? Rahaba je sakrila dvojicu uhoda koji su došli izvidjeti kanaansku zemlju. Učinila je to zato što je čula kako je izraelski Bog, Jehova, izbavio svoj narod iz Egipta, a kasnije i od Amorejaca.

Rahaba je pomogla izraelskim uhodama i molila ih je da poštede život njoj i njenoj obitelji kad Izraelci dođu uništiti Jerihon. Oni su pristali na to, ali pod određenim uvjetima. Naime, Rahaba nikome nije smjela reći da su došli izvidjeti zemlju. Osim toga, ona i njena obitelj morali su ostati u kući kad Izraelci napadnu Jerihon i morala je vezati crvenu vrpcu na svoj prozor da vojska zna koja je njena kuća. Rahaba je poslušala sve te upute, pa su ona i njena obitelj ostali na životu kad su Izraelci osvojili Jerihon.

Rahaba se kasnije udala za jednog Izraelca i postala pretkinja kralja Davida i Isusa Krista (Jošua 2:1-24; 6:25; Matej 1:5, 6, 16).

Što učimo od Rahabe? Biblija prikazuje Rahabu kao osobu koja je imala snažnu vjeru u Boga (Hebrejima 11:30, 31; Jakov 2:25). Njena životna priča pokazuje da Bog oprašta i da je nepristran te da blagoslivlja one koji se uzdaju u njega, bez obzira na to iz kojeg su naroda ili zemlje.

  Rahela

Tko je bila Rahela? Ona je bila Labanova kći i voljena žena patrijarha Jakova.

Po čemu je ostala zapamćena? Rahela se udala za Jakova i rodila dva sina. Od njih dvojice i ostalih deset Jakovljevih sinova poteklo je 12 plemena drevnog Izraela. Rahela je svog muža upoznala dok je čuvala očevo stado ovaca (1. Mojsijeva 29:9, 10). Za razliku od svoje starije sestre Lee, Rahela je bila “lijepa stasa” (1. Mojsijeva 29:17).

Jakov se zaljubio u Rahelu i pristao je raditi kod njenog oca sedam godina da bi je mogao dobiti za ženu (1. Mojsijeva 29:18). No Laban ga je prevario i najprije mu je dao Leu za ženu, pa mu je tek onda dopustio da oženi Rahelu (1. Mojsijeva 29:25-27).

Jakov je volio Rahelu i njena dva sina više nego Leu i njenu djecu (1. Mojsijeva 37:3; 44:20, 27-29). Zbog toga je između Rahele i Lee došlo do suparništva (1. Mojsijeva 29:30; 30:1, 15).

Što učimo od Rahele? Iako je ona podnosila tešku obiteljsku situaciju, nije gubila nadu da će Bog uslišiti njene molitve (1. Mojsijeva 30:22-24). Njen život pokazuje koliko problema i boli poligamija uzrokuje u obitelji. Iz Rahelinog primjera jasno se vidi koliko je mudra odredba koju je na samom početku ljudske povijesti Bog dao o braku. Naime, muž može imati samo jednu ženu (Matej 19:4-6).

  Rebeka

Tko je bila Rebeka? Ona je bila Izakova žena i majka Jakova i Ezava.

Po čemu je ostala zapamćena? Rebeka je vršila Božju volju, čak i kad joj je to bilo teško. Kad je jednom uzimala vodu sa zdenca, jedan ju je čovjek zamolio da mu da piti. Ona mu je odmah dala vode i rekla da će napojiti i njegove deve (1. Mojsijeva 24:15-20). Taj čovjek bio je Abrahamov sluga. Prešao je dalek put da bi našao ženu za njegovog sina Izaka (1. Mojsijeva 24:2-4). Znao je da je dobio težak zadatak, pa je molio Boga za pomoć. Kad je vidio koliko je Rebeka marljiva i gostoljubiva, shvatio je da je Bog uslišio njegove molitve i da je ona prava žena za Izaka (1. Mojsijeva 24:10-14, 21, 27).

Nakon što je Rebeka saznala zašto je Abrahamov sluga došao, pristala je poći s njim i postati Izakova žena (1. Mojsijeva 24:57-59). Rebeka je rodila blizance. Bog joj je otkrio da će stariji sin, Ezav, služiti mlađem, Jakovu (1. Mojsijeva 25:23). Kad je Izak odlučio Ezavu dati blagoslov koji je namijenjen prvorođencu, Rebeka se pobrinula da blagoslov dobije Jakov, jer je znala što je Božja volja (1. Mojsijeva 27:1-17).

Što učimo od Rebeke? Rebeka je bila skromna, marljiva i gostoljubiva – imala je osobine koje su joj omogućile da bude dobra žena, majka i sluga pravog Boga.

  Ruta

Tko je bila Ruta? Ona je bila Moapka. Napustila je svoje bogove i svoju domovinu kako bi služila Jehovi u Izraelu.

Po čemu je ostala zapamćena? Ruta je pokazala jako veliku ljubav svojoj svekrvi Naomi. Kad je u Izraelu zavladala glad, Naomi je sa svojim mužem i dvojicom sinova otišla u Moab. Njeni su se sinovi ondje oženili, a žene su im se zvale Ruta i Orpa. No s vremenom je Naomi izgubila muža i oba sina, tako da su te tri žene ostale udovice.

Kad je u Izraelu prestala suša, Naomi je odlučila vratiti se u domovinu. Ruta i Orpa su krenule s njom. No Naomi im je rekla neka se vrate svojim obiteljima, što je Orpa i poslušala (Ruta 1:1-6, 15). Međutim, Ruta nije željela napustiti svoju svekrvu. Voljela ju je i željela je obožavati njenog Boga, Jehovu (Ruta 1:16, 17; 2:11).

Budući da je bila marljiva i privržena svojoj svekrvi Naomi, Ruta je ubrzo došla na dobar glas u Naominom rodnom gradu, Betlehemu. Ruta je ostavila dubok dojam na bogatog Boaza, pa se on velikodušno pobrinuo da ona i njena svekrva imaju što jesti (Ruta 2:5-7, 20). Ruta se kasnije udala za Boaza i postala pretkinja kralja Davida i Isusa Krista (Matej 1:5, 6, 16).

Što učimo od Rute? Iz ljubavi prema Naomi i Jehovi Ruta je spremno napustila svoj dom. Bila je marljiva, privržena i lojalna, čak i u najtežim danima.

  Sara

Tko je bila Sara? Ona je bila Abrahamova žena i Izakova majka.

Po čemu je ostala zapamćena? Sara je napustila lagodan život u bogatom gradu Uru jer je vjerovala obećanjima koja je Bog dao njenom mužu Abrahamu. Bog je Abrahamu rekao da napusti Ur i ode u zemlju Kanaan. Obećao mu je da će ga blagosloviti i od njega načiniti velik narod (1. Mojsijeva 12:1-5). Sara je u to vrijeme imala oko 60 godina. Ona i njen muž počeli su živjeti pod šatorima i neprestano su se selili.

Iako je zbog takvog života bila u opasnosti, Sara je podupirala svog muža jer je on slijedio Božje vodstvo (1. Mojsijeva 12:10, 15). Godinama nije mogla imati djece i zbog toga je bila jako žalosna. No Bog je obećao da će blagosloviti Abrahamovo potomstvo (1. Mojsijeva 12:7; 13:15; 15:18; 16:1, 2, 15). S vremenom je Bog kazao da će Sara roditi dijete Abrahamu. To se zaista i dogodilo. Dobila je dijete u dobi kad žene inače više ne mogu rađati. Imala je 90 godina, a njen muž 100 (1. Mojsijeva 17:17; 21:2-5). Svom su sinu dali ime Izak.

Što učimo od Sare? Od Sare učimo da uvijek možemo vjerovati da će Bog ispuniti svoja obećanja, čak i ona za koja mislimo da se nikad neće ispuniti! (Hebrejima 11:11). Sarin život ujedno pokazuje koliko je u braku važno poštovanje (1. Petrova 3:5, 6).

  Sulamka

Tko je bila Sulamka? Ona je bila lijepa djevojka, koja je živjela na selu, i bila je glavni lik u biblijskoj knjizi Pjesma nad pjesmama. Biblija ne otkriva njeno ime.

Po čemu je ostala zapamćena? Sulamka je ostala vjerna pastiru kojeg je voljela (Pjesma nad pjesmama 2:16). Zbog svoje iznimne ljepote zapela je za oko bogatom kralju Salamunu, koji ju je pokušao osvojiti (Pjesma nad pjesmama 7:6). Iako su je drugi nagovarali da prihvati Salamunovo udvaranje, ona je to odbila. Voljela je svog skromnog pastira i ostala mu privržena (Pjesma nad pjesmama 3:5; 7:10; 8:6).

Što učimo od Sulamke? Iako je bila lijepa i privukla je kraljevu pažnju, Sulamka nije imala previsoko mišljenje o sebi. Nije dopustila da na njene osjećaje utječu okolina ni kraljeva obećanja o bogatstvu i ugledu. Svoje je osjećaje držala pod kontrolom i ostala je čestita.

 Kada su živjele...

  1.  Eva

  2. Potop (2370. pr. n. e.)

  3.  Sara

  4.  Lotova žena

  5.  Rebeka

  6.  Lea

  7.  Rahela

  8. Izlazak iz Egipta (1513. pr. n. e.)

  9.  Mirjam

  10.  Rahaba

  11.  Ruta

  12.  Debora

  13.  Jaela

  14.  Dalila

  15.  Hana

  16. Pomazan prvi izraelski kralj (1117. pr. n. e.)

  17.  Abigajila

  18.  Sulamka

  19.  Izebela

  20.  Estera

  21.  Marija (Isusova majka)

  22. Isusovo krštenje (29. n. e.)

  23.  Marta

  24.  Marija (sestra Marte i Lazara)

  25.  Marija Magdalena

  26. Isusova smrt (33. n. e.)