Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ke Akoako Tou Loto Lagona ki Tulafono mo Fakatakitakiga a te Atua

Ke Akoako Tou Loto Lagona ki Tulafono mo Fakatakitakiga a te Atua

“Au e mafaufau ‵loto ki au fakamasauaga.”—SALA. 119:99.

PESE: 127, 88

1. Se a te mea e tasi e tu ‵kese i ei a tino mai manu?

A TE mea e tasi e tu ‵kese ei a tino mai manu me i tino e isi ne olotou loto lagona. Se mea tonu eiloa talu mai te faitega o te tagata i te lalolagi. Mai tua o te ofaga ne Atamu mo Eva te tulafono a Ieova, ne ‵muni eiloa lāua. E fakaasi mai i ei me ne ga‵lue a lā loto lagona.

2. E mafai pefea o fakatusa ‵tou loto lagona ki se kamupasi? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

2 A latou kolā e seki akoakogina faka‵lei olotou loto lagona e mafai o fakatusa ki se vaka telā e fakateletele ki se kamupasi masei. A te faima‵laga atu i se malaga e aunoa mo se kamupasi ‵lei e fakamataku. E faigofie fua o fai ne matagi mo peau o te tai ke mafuli te auala o te vaka. A te kamupasi telā e fakatonutonu faka‵lei e mafai o fesoasoani atu ki te kapeni ke tumau tena vaka i te auala tonu. E mafai o fakatusa ‵tou loto lagona ki se kamupasi. Se lagonaga i loto telā e fakaasi mai ne ia te mea ‵lei mo te mea masei kae takitaki foki ne ia tatou ki te auala tonu. Kae ko te mea ke takitaki faka‵lei ‵tou loto lagona, e ‵tau eiloa o fakagalue io me fakatonutonu faka‵lei.

3. Se a te ikuga e mafai o maua māfai e se akoako faka‵lei a te loto lagona?

3 Kafai a te loto lagona o se tino e se akoako faka‵lei, ka se puipui i ei tatou mai te faiga o te mea ‵se. (1 Timo. 4:1, 2) E mafai foki o fakatalitonu mai ne se vaegā loto lagona penā me “i te masei e ‵lei.” (Isa. 5:20) Ne faka‵pula atu a Iesu ki ana soko penei: “Ka oko mai te itula ka mafau‵fau aka ei a tino katoa kolā e tamate ne latou koutou me ko oti ne ofo atu ne latou se taviniga tapu ki te Atua.” (Ioa. 16:2) E tenā eiloa te mea ne mafau‵fau ki ei a latou kolā ne tamate ne latou a Setefano, kae penā foki a nisi kolā e ‵pau mo latou. (Galu. 6:8, 12; 7:54-60) Se mea fakalogo‵mae me i te faiga o se agasala matagā e pelā mo te tatino, e ofa eiloa ne tino ‵lotu a tulafono a te Tino telā e fai mai latou me tapuaki latou ki ei! (Eso. 20:13) E manino ‵lei me e fakamataku te auala e takitaki ei ne latou a olotou loto lagona!

4. E mafai pefea o fakagalue faka‵lei ne tatou a ‵tou loto lagona?

4 E mafai pefea o fakagalue faka‵lei ne tatou a ‵tou loto lagona? A tulafono mo fakatakitakiga kolā e maua i te Muna a te Atua e “aoga ki te akoako atu, ki te faiga o polopolokiga, ki te fakatonutonuga o mea ‵se, mo te faiga o polopolokiga i te amiotonu.” (2 Timo. 3:16) Tela la, mai te suke‵suke malosi ki te Tusi Tapu, mafaufau ‵loto ki ei, kae fakagalue aka i ‵tou olaga, ko mafai ei o akoako ne tatou a ‵tou loto lagona ke fetaui ‵lei mo mafaufauga o te Atua, kae e mafai o fai pelā me se takitakiga telā e fakatuagagina. Ke na sau‵tala nei tatou ki te auala e mafai o fesoasoani mai a tulafono mo fakatakitakiga a Ieova ke akoako faka‵lei a ‵tou loto lagona.

KE AKOAKO KOE NE TULAFONO A TE ATUA

5, 6. E maua pefea ne tatou a mea aoga mai te tau‵tali ki tulafono a te Atua?

5 Ko te mea ke maua a mea aoga mai tulafono a te Atua, e ‵tau o uke atu ‵tou mea e fai i lō fua te fai‵tau ki ei io me fai fua ke iloa ne tatou. E ‵tau o momea aka ‵tou a‵lofa kae āva ki ei. E fai mai te Muna a te Atua: “Takalia‵lia ki te mea masei kae fia‵fia ki te mea ‵lei.” (Amosa 5:15) Kae e fai la pefea ne tatou a te mea tenā? A te kī ki ei ko te tauloto ke kilo atu ki mea i te auala e kilo atu a Ieova ki ei. Ke fai se fakatusa: Mafaufau la māfai e se tō ‵lei sāle tau moe. E fakatoka ne tou tokita se polokalame e aofia i ei au mea‵kai, te fakamalosilosiga o te foitino, mo fakamafuli‵fuliga ki te auala e ola ei koe. Mai tua o te fakagaluegaga o tau polokalame, e lavea atu ne koe me e aoga! E mafai eiloa o loto fakafetai koe ki tou tokita mō te fesoasoani atu ke faka‵lei aka te tulaga o tou olaga.

6 I se auala tai ‵pau, ko oti ne tuku mai ne te ‵tou Mafuaga a tulafono kolā e mafai o puipui ei tatou mai ikuga matagā o te agasala kae momea aka te ‵lei o ‵tou olaga. Mafaufau ki te auala e maua ei ne tatou a mea aoga mai te tau‵tali ki tulafono i te Tusi Tapu e uiga ki te loi, faitogafiti, kaisoa, faifaiga fakatauavaga sē ‵tau, fakasauaga mo te faivailakau. (Faitau te Faataoto 6:16-19; Faka. 21:8) Kafai e maua ne tatou a fakamanuiaga e uke mai te faiga o mea i auala o Ieova, ka gasolo aka eiloa tatou o a‵lofa kae loto fakafetai ki a Ieova mo ana tulafono.

7. Se a te mea e fesoasoani mai ke fai ne tatou māfai e fai‵tau kae mafaufau ‵loto ki tala ‵tonu mai te Tusi Tapu?

7 E fakafetai tatou me e se logo‵mae tatou i ikuga o te ofa a tulafono a te Atua ke tauloto ei ne tatou ne akoakoga tāua mai i ei. E mafai o tauloto tatou mai mea ‵se a nisi tino kolā ne fakamau olotou mea ‵se i te Muna a te Atua. E fai mai te Faataoto 1:5 : “A te tino poto e fakalogologo kae puke ‵mau ki akoakoga e uke.” E tonu, e maua ne tatou te ‵toe fakatonuga sili mai te Atua māfai e fai‵tau kae mafaufau ‵loto ki tala ‵tonu mai te Tusi Tapu. E pelā me se fakaakoakoga, mafaufau ki te logo‵mae o te tupu ko Tavita i te taimi ne seki fakalogo ei a ia ki te fakatonuga a Ieova kae mulilua mo Patisepa. (2 Samu. 12:7-14) I te taimi e fai‵tau kae mafaufau ‵loto tatou ki te tala tenei, e mafai o ‵sili ifo tatou ki a tatou eiloa, penei: ‘Ne mafai pefea ne te Tupu ko Tavita o kalo kea‵tea mai fakalavelave konei? Kafai ne fepaki au mo se tofotofoga tai ‵pau, e mata, e isi soku malosi ke fulitua atu ki ei? E mata, ka tele kea‵tea atu pelā mo Iosefa, io me talia ne au te mea tenā e pelā mo Tavita?’ (Kene. 39:11-15) Mai te mafau‵fau ki ikuga ma‵sei o te agasala, e mafai eiloa ne tatou o fakamalosi aka ‵tou loto ke “takalia‵lia ki te mea masei.”

8, 9. (a) Se a te aoga o ‵tou loto lagona? (e) E ga‵lue tasi pefea a fakatakitakiga a Ieova mo ‵tou loto lagona?

8 E mafai eiloa o faka‵mao kea‵tea tatou mai faifaiga kolā e takalialia ki ei te Atua. Kae e isi ne nisi faifaiga io me ko vaega o te olaga kolā e se taku tonu mai i te Tusi Tapu e pelā me ne fakatonuga mautinoa. I feitu konā, e mafai pefea o fakaiku aka ne tatou a te mea telā e talia kae fiafia ki ei te Atua? Tenā te taimi ko fakagalue i ei ne tatou a ‵tou loto lagona kolā ne akoakogina ki te Tusi Tapu.

9 Ne tuku mai ne Ieova mo te alofa a fakatakitakiga kolā e ga‵lue tasi mo ‵tou loto lagona telā ne akoakogina ki te Tusi Tapu. E fai mai a ia: “Au, Ieova ko tou Atua, ko te Atua telā e akoako ne ia koe ke ‵lei koe, ko te Atua telā e takitaki ne ia koe ki te auala e ‵tau o sasale ei koe.” (Isa. 48:17, 18) Mai te fakaaoga o ‵tou mafaufau mo loto ke fakasako‵sako atu a fakatakitakiga mai te Tusi Tapu, e fakatonutonu, takitaki, kae fakamafulifuli ne tatou a ‵tou loto lagona. Ka fesoasoani mai te auala tenā ko te mea ke fai ne tatou a fakaikuga ‵poto.

KE TAKITAKI KOE NE FAKATAKITAKIGA A TE ATUA

10. Ne a fakatakitakiga, kae ne fakaaoga pefea ne Iesu i se auala magoi?

10 A te fakatakitakiga se “munatonu tāua io me se akoakoga telā ne fakaaoga ke fakavae ki ei ‵tou fakaikuga”. A te malamalama i se fakatakitakiga e aofia i ei te malamalama i mafaufauga o te Tino telā ne tuku mai ne ia te tulafono mo pogai ne tuku mai ei ne ia. I tena galuega talai, ne akoako atu ne Iesu a muna‵tonu fakavae ke fesoasoani atu ki ana soko ke lavea ne latou a ikuga o vaegā kilokiloga io me ko faifaiga konā. E pelā me se fakaakoakoga, ne akoako ne ia latou me i te ita fakamoemoe e mafai o iku atu ki amioga fakasaua kae ko manakoga fakatauavaga sē ‵tau e mafai o iku atu ki te mulilua. (Mata. 5:21, 22, 27, 28) Ke fesoasoani mai ke maua ne tatou se loto lagona telā e akoako faka‵lei, e ‵tau o talia ne tatou a fakatakitakiga mai te Atua ke takitaki ei tatou kae avatu i ei a vikiga ki te Atua.—1 Koli. 10:31.

A te Kelisiano matua ‵lei e āva ki loto lagona o nisi tino (Ke onoono ki te palakalafa e 11, 12)

11. E mafai pefea o kese‵kese a loto lagona o tino?

11 E mafai eiloa o kese‵kese a fakaikuga a Kelisiano e tokolua ki ne mataupu e ‵tusa mo lā loto lagona kolā ne akoakogina ki te Tusi Tapu. Mafaufau ki te fakaaogaga o meainu ma‵losi. E se taku fakamasei ne te Tusi Tapu a te fakaaogaga o meainu ma‵losi i se auala ‵lei. Kae e fakailoa mai ke fakaeteete i te fakaaoga malosi o meainu ma‵losi io me konā. (Faata. 20:1; 1 Timo. 3:8) E mata, e fakauiga te mea tenei me e se ‵tau o mafaufau se Kelisiano ki nisi pokotiaga i te taimi e fakaaoga i ei ne ia a meainu ma‵losi i se auala ‵lei? E se penā loa. E tiga eiloa e talia ne tena loto lagona a te mea tenā, kae e ‵tau foki mo te Kelisiano o mafaufau ki loto lagona o nisi tino.

12. E fakamalosi aka pefea ne pati i te Loma 14:21 ke āva tatou ki loto lagona o nisi tino?

12 E uiga ki te manakoga ke āva se Kelisiano ki loto lagona o nisi tino, ne tusi mai loa a Paulo, penei: “E ‵lei atu ke se kai ki ‵kano o manu io me inu ki uaina io me e fai so se mea telā e fakavāivāi ei tou taina.” (Loma 14:21) E mata, ka loto fiafia koe o taofi aka a mea kolā e isi sou saolotoga ki ei māfai e manako koe ke mo a ma fakavāivāi atu ki se taina telā e ‵kese tena loto lagona mai i a koe? E mautinoa eiloa me ka fai ne koe. A koi tuai o maua ne latou te iloaga e uiga ki te munatonu, ne fakaaoga ‵se ne nisi o ‵tou taina a meainu ma‵losi, kae ko oti ne fakaiku aka ne latou i te taimi nei ke ‵kalo kea‵tea mai i ei. E mautinoa eiloa me e se ma‵nako tatou o fai ke toe foki se taina ki te auala telā e mafai o fakamataku ‵ki ki a ia! (1 Koli. 6:9, 10) Tela la, se faiga sē alofa ke fakamalosi ne se tino telā i a ia te ‵kaiga a se taina ke inu ki meainu ma‵losi māfai ne seki manako a ia ki ei.

13. Ne tuku mai pefea ne Timoteo se fakaakoakoga ‵lei i te fakamuamua o manakoga o te Malo?

13 I te taimi kāti ko 20 tupu ei ana tausaga, ne talia ne te tamataene ko Timoteo ke pilitome a ia ko te mea ke mo a ma fakavāivāi atu ki tino Iutaia kolā ka talai a ia ki ei. Ne ‵pau eiloa tena kilokiloga mo te apositolo ko Paulo. (Galu. 16:3; 1 Koli. 9:19-23) E pelā mo Timoteo, e mata, ka loto fiafia koe o talia a mea faiga‵ta mō te ‵lei o nisi tino?

“KAUSAKI ATU TATOU KE MA‵TUA ‵LEI”

14, 15. (a) Ne a mea e aofia i te gasolo ki mua kae matua ‵lei? (e) Se a te sokoga i te vā o te fakaasiatuga o te alofa ki nisi tino mo te matua ‵lei o se Kelisiano?

14 E ma‵nako katoa a Kelisiano ke ga‵solo ki mua “i akoakoga kamata e uiga ki te Keliso” kae “ke na kausaki atu tatou ke ma‵tua ‵lei.” (Epe. 6:1) A te mea tenei e se tupu fua fakafuasei. E ‵tau mo tatou o “kausaki atu,” io me tumau i te ga‵lue e uiga ki ei. A te gasolo ki mua ke matua ‵lei e aofia i ei a te gasolo aka o te iloaga mo te malamalama. Tenā te pogai e maua faeloa ne tatou a fakamalosiga ke faitau se vaega o te Tusi Tapu i aso katoa. (Sala. 1:1-3) E mata, kai fai ne koe a te mea tenā e pelā me se fakamoemoega totino? A te faitau e mafai o fesoasoani atu ke momea aka tou iloaga e uiga ki tulafono mo fakatakitakiga a Ieova kae ke ‵loto tou malamalama i te Muna a te Atua.

15 A te ‵toe tulafono sili mō Kelisiano ko te tulafono o te alofa. Ne fai atu a Iesu ki ana soko: “Ona ko te mea tenei ka iloa ei ne tino katoa i a koutou ko oku soko—māfai e fakatau a‵lofa koutou.” (Ioa. 13:35) Ne taku ne te āfa taina o Iesu ko Ioane a te alofa ki te “tulafono fakatupu.” (Iako. 2:8) Ne fai mai a Paulo: “A te alofa ko te fakataunuga o te tulafono.” (Loma 13:10) E se ‵poi tatou me i te alofa tenei e tāua ‵ki, me e fai mai te Tusi Tapu me i te “Atua ko te alofa eiloa a ia.” (1 Ioa. 4:8) A te alofa ki te Atua e se fakaasi atu fua i lagonaga. Ne tusi mai a Ioane: “Ne fakaasi mai te alofa o te Atua ki a tatou e auala i te mea tenei, ne uga mai ne te Atua a tena Tama fagasele e tokotasi ki te lalolagi ko te mea ke mafai o maua ne tatou te ola e auala i a ia.” (1 Ioa. 4:9) Ao, a te alofa ki te Atua e fakaasi atu i faiga. Kafai e fakalauefa atu ‵tou a‵lofa ki a Ieova mo tena Tama, ‵tou taina Kelisiano, e pelā foki mo nisi tino, e fakamaoni atu eiloa i ei i a tatou ne Kelisiano ma‵tua ‵lei.—Mata. 22:37-39.

Kafai e fakasako‵sako atu tatou e ‵tusa mo fakatakitakiga mai te Atua, ka fai eiloa ‵tou loto lagona e pelā me se takitakiga telā e fakatuagagina (Ke onoono ki te palakalafa e 16)

16. I te taimi e ga‵solo ei tatou o ma‵tua ‵lei, kaia e tāua malosi i ei ki a tatou a fakatakitakiga?

16 Kafai koe ko gasolo atu ki mua e pelā me se Kelisiano matua ‵lei, ka fakatāua malosi ne koe a fakatakitakiga. Me e mafai fua o fakagalue te tulafono ki se mea fua e tasi, kae ko fakatakitakiga e tai lauefa atu a tena fakagaluegaga. E pelā me se fakaakoakoga, e se malamalama se tamaliki foliki i te fakamataku o taugasoa ma‵sei, tela la, ka fakatoka eiloa ne mātua ‵poto a tulafono kolā e puipui i ei a ia. (1 Koli. 15:33) Kae kafai ko gasolo aka o matua te tamaliki, ka gasolo aka ki luga tena malamalama kae ko mafai ne ia o fakasako‵sako atu e ‵tusa mo fakatakitakiga i te Tusi Tapu. Tela la, e mafai o fai ne ia a fakaikuga ‵poto i te filifiliga o ana taugasoa. (Faitau te 1 Kolinito 13:11; 14:20.) Kafai e fakasako‵sako atu tatou e ‵tusa mo fakatakitakiga mai te Atua, ka gasolo aka eiloa te fakatuagagina o ‵tou loto lagona, mai te faka‵pau ne tatou mo mafaufauga o te Atua.

17. Kaia e mafai o fai atu me e maua ne tatou a mea faigaluega tāua ke fai ne tatou a fakaikuga ‵poto?

17 E mata, e maua ne tatou a mea katoa e ma‵nako tatou ki ei ke mafai o fai a fakaikuga ‵poto kolā e fakafiafia atu ki a Ieova? Ao. Mai te fakaaoga i se auala atamai a tulafono mo fakatakitakiga kolā e maua i te Muna a te Atua, ka “toka ‵lei [tatou] mō te faiga o galuega ‵lei katoa.” (2 Timo. 3:16, 17) Tela la, ke ‵sala atu ki fakatakitakiga mai te Tusi Tapu ko te mea ke ‘iloa ne tatou me se a te loto o Ieova.’ (Efe. 5:17) Fakaaoga faka‵lei a mea faigaluega mō fai a sukesukega kolā ne fakatoka mai e auala i te fakapotopotoga Kelisiano, e pelā mo te Watch Tower Publications Index, te Research Guide for Jehovah’s Witnesses, te Watchtower Library, te FATATUSI I TE ITANETI o Te Faleleoleo Maluga, mo te app ko te JW Library. Ne fakatoka a mea faigaluega konei ke fesoasoani mai ke maua ne tatou a mea aoga e uke mai ‵tou sukesukega totino mo sukesukega a te kāiga.

FAKAMANUIAGA MAI TE LOTO LAGONA TELĀ NE AKOAKO FAKA‵LEI

18. Ne a fakamanuiaga e maua ne tatou māfai e gasue‵sue tatou e ‵tusa mo tulafono mo fakatakitakiga a Ieova?

18 E maua a fakamanuiaga mai te faka‵logo ki tulafono mo fakatakitakiga a Ieova, me e fai mai te Salamo 119:97-100: “Ko oko eiloa au i te fiafia ki tau tulafono! E mafaufau ‵loto au ki ei i te aso kātoa. Au fakatonuga e fai ei au ke poto atu i lō oku fili, me e nofo eiloa mo au ke oko ki te se-gata-mai. E sili atu te ‵loto o toku malamalama i lō oku faiakoga katoa, me i a au e mafaufau ‵loto ki au fakamasauaga. E gasuesue au mo te lasi o te malamalama i lō tāgata ma‵tua, me i a au e tausi ki au fakatonuga.” E mafai o gasolo aka ‵tou ‵poto, iloa mo te malamalama māfai e fakaaoga faka‵lei ‵tou taimi ke “mafaufau ‵loto” ki tulafono mo fakatakitakiga a te Atua. Mai te taumafai malosi, ko mafai ei o “katoatoa ‵lei [‵tou] ma‵tua ‵lei e pelā mo Keliso” māfai e talia ke akoako ‵tou loto lagona ki tulafono mo fakatakitakiga a te Atua.—Efe. 4:13.