Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E faaite mai Iehova e nafea ia taio i to tatou pue mahana

E faaite mai Iehova e nafea ia taio i to tatou pue mahana

E faaite mai Iehova e nafea ia taio i to tatou pue mahana

“E haapii mai ia matou i te taio i to matou pue mahana, ia riro to matou aau i te haapao maitai.”—SALAMO 90:12.

1. No te aha e tano ai ia ani ia Iehova ia faaite mai e nafea tatou ia ‘taio i to tatou pue mahana’?

 NA TE Atua ra o Iehova i poiete ia tatou e i horoa mai i to tatou ora. (Salamo 36:9; Apokalupo 4:11) Aita ˈtu ïa taata e tiaraa maitai aˈe to ˈna no te faaite mai e nafea tatou ia faaohipa ma te paari i to tatou mau matahiti oraraa. Ua tano mau ïa to te papai salamo aniraa i te Atua e: “E haapii mai ia matou i te taio i to matou pue mahana, ia riro to matou aau i te haapao maitai.” (Salamo 90:12) E au mau i te Salamo 90, i reira tatou e ite ai i taua taparuparuraa ra, ia feruri maite atu tatou. Na mua ˈˈe râ, e hiˈopoa poto anaˈe i teie himene faauruahia e te Atua.

2. (a) O vai tei parauhia e na ˈna i fatu i te Salamo 90, e afea ra paha to te reira papairaahia? (b) E nafea te Salamo 90 ia ohipa i nia i to tatou manaˈo i te oraraa, e tia ˈi?

2 Te na ô ra te upoo parau o te Salamo 90 e o “te pure a te taata o te Atua ra, a Mose” tera. I te mea e te haamahitihiti ra teie salamo i te huru poto o te oraraa taata, ua fatuhia paha ïa i muri aˈe i to te mau Iseraela faaoraraahia mai te faatîtîraa i Aiphiti e i te tau o na 40 matahiti hahaereraa na te medebara, i to te mau tausani pohe faaoreraa i te hoê ui faaroo ore. (Numera 32:9-13) Atira noa ˈtu, te faaite ra te Salamo 90 e mea poto te oraraa o te taata tia ore. Papu maitai ïa e e tia ia tatou ia faaohipa i to tatou pue mahana ma te paari.

3. Eaha te mau manaˈo tumu o te Salamo 90?

3 I roto i te Salamo 90, te faataa ra te mau irava 1 e tae atu i te 6 ia Iehova mai to tatou haapuraa mure ore. Te faaite ra te mau irava 7 e tae atu i te 12 eaha ta tatou e hinaaro ra no te faaohipa i to tatou mau matahiti oraraa o te mairi oioi noa, ia au i ta ˈna e farii. E mai tei faahitihia i roto i te mau irava 13 e tae atu i te 17, te hinaaro mau ra tatou e fanaˈo i te hamani maitai e te haamaitairaa a Iehova. Papu maitai, aita teie salamo e tohu ra no nia i to tatou oraraa taitahi ei tavini a Iehova. Teie râ, e tia ia tatou ia haapao maitai atu i te mau manaˈo paieti e vai ra i roto i teie pure. E hiˈopoa maitai anaˈe ïa i te Salamo 90 na roto atu i te mata o tei pûpûhia na te Atua.

IehovaTo tatou “haapuraa mau”

4-6. E nafea Iehova e riro ai ei “haapuraa mau” no tatou?

4 Te haamata ra te papai salamo na roto i teie mau parau: “E te Fatu, o oe to matou haapuraa [mau], i tera ui, i tera ui. Aore te mau mouˈa nei i fanau, e aore hoi te fenua e te ao atoa nei i hamanihia e oe ra [mai te huru ra e mea na roto i te mauiui], te vai ra oe, e te Atua, mai tahito mai â e a muri noa ˈtu!”Salamo 90:1, 2; MN.

5 No tatou, e “haapuraa mau”—e haapuraa pae varua—“te Atua pohe ore ra” o Iehova. (Roma 16:26) E ite tatou i te panoonoo ore no te mea ua ineine noa oia i te tauturu mai ei “tei faaroo i te pure ra.” (Salamo 65:2) No te mea e tuu atu tatou i to tatou mau ahoaho i nia i to tatou Metua i te raˈi na roto atu i ta ˈna Tamaiti here, ‘na te hau o te Atua, o tei hau ê atu i te ite taata nei, e faaitoito mai i to tatou aau, e to tatou manaˈo.’—Philipi 4:6, 7; Mataio 6:9; Ioane 14:6, 14.

6 E fanaˈo tatou i te panoonoo ore i te pae varua no te mea ua riro Iehova, ei auraa parau, ei “haapuraa mau” no tatou. E horoa atoa oia i ‘te mau piha i roto mai’—papu maitai tei taai-maite-hia i te mau amuiraa a to ˈna nunaa—ei mau haapuraa pae varua, i reira te mau tiai mamoe î i te here e tauturu rahi ai e ia ite tatou i te panoonoo ore. (Isaia 26:20; 32:1, 2; Ohipa 20:28, 29) Hau atu â, no roto mai te tahi o tatou i te mau utuafare mea maoro to ratou taviniraa i te Atua e tei ite o ratou iho e e ‘haapuraa mau oia i tera ui, i tera ui.’

7. Na roto i teihea auraa i ‘fanauhia ˈi’ te mau mouˈa e i hamanihia ˈi te fenua mai te huru ra mea na roto i “te mauiui”?

7 Te vai ra Iehova hou te mau mouˈa i ‘fanauhia ˈi’ aore ra hou te fenua i hamanihia ˈi mai te huru ra e mea na roto i “te mauiui.” Ia au i te manaˈo taata, ua titauhia te tutavaraa rahi roa no te hamani i teie fenua e to ˈna mau tuhaa, mau huru ihitaoˈa e mau faaohuraa fifi atoa. E na roto i te parauraa e ua ‘fanauhia’ te mau mouˈa e ua hamanihia te fenua mai te huru ra e mea na roto i “te mauiui,” te faaite ra te papai salamo i te faatura rahi no te ohipa iti rahi ta Iehova i rave i to ˈna poieteraa i teie mau mea. Eiaha anei tatou e na reira atoa i te faatura e te mauruuru i te ohipa a te rima o te Atua Poiete?

Ua ineine noa Iehova i te tauturu mai

8. Eaha te manaˈo e vai ra i roto i te parau ra e te vai ra Iehova ei Atua “mai tahito mai â e a muri noa ˈtu”?

8 “Te vai ra oe, e te Atua, mai tahito mai â e a muri noa ˈtu,” o ta te papai salamo ïa i himene. E nehenehe te parau na roto i te reo tumu tei hurihia ei “e a muri noa ˈtu” e au i te mau mea e hopea to ratou e aita râ i faataahia te maororaa. (Exodo 31:16, 17; Hebera 9:15) I roto râ i te Salamo 90:2 e i te tahi atu mau vahi i roto i te mau Papai Hebera, te taahia ra te manaˈo o te mure-ore-raa, mai ta te mau huriraa e faaite ra. (Koheleta 1:4) Eita e taa i to tatou feruriraa e nafea te Atua e nehenehe ai e vai noa mai tahito mai â. Teie râ, aita to Iehova e haamataraa e aita to ˈna e hopearaa. (Habakuka 1:12) E ora noa oia e e ineine noa i te tauturu mai.

9. E faafaito te papai salamo i te hoê tausani matahiti o te oraraa taata nei e te aha?

9 Ua faauruahia te papai salamo no te faafaito hoê tausani matahiti o te oraraa taata nei e te hoê taime poto roa i roto i te vairaa o te Atua Poiete mure ore. A paraparau atu ai i te Atua, ua papai oia e: “O te taata nei râ te faariro faahou nei oe ei repo; te parau ra hoi oe, A hoˈi, e te tamarii a te taata na. Ia oe ra hoi, hoê tausani noa ˈtu i te matahiti e au i te mahana hoê i mahemo ra; e mai te araraa hoê i te rui ra.”Salamo 90:3, 4.

10. E nafea te Atua e “faariro faahou” ai i te taata “ei repo”?

10 E pohe te taata, e e “faariro faahou” te Atua ia ˈna “ei repo.” Te auraa ra, e hoˈi faahou te taata “i te repo,” ei repo fenua puehu. Oia mau, te na ô ra Iehova e: ‘A hoˈi i raro i te repo o te fenua, no reira mai hoi oe.’ (Genese 2:7; 3:19) E au teie parau i te taatoaraa—te puai e te paruparu, te taoˈa rahi e te veve—inaha hoi aita e taata tia ore ‘e tia ia ˈna ia faaora i to ˈna taeae, e ia hopoi i te hoo i te Atua e noaa mai ai oia ra, ia ora noa mai â oia e a muri noa ˈtu.’ (Salamo 49:6-9) Auê râ tatou i te mauruuru e ‘ua horoa mai te Atua i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia roaa te ora mure ore i te feia atoa e faaroo ia ˈna’!—Ioane 3:16; Roma 6:23.

11. No te aha tatou e nehenehe ai e parau e mea poto roa i te Atua te hoê tau roa no tatou?

11 I te hiˈoraa a Iehova, aita i tia hoê mahana to Metusela oraraa noa ˈtu e ua taea ia ˈna e 969 matahiti. (Genese 5:27) I te Atua, e au noa te hoê tausani matahiti i te mahana i mahemo ra—te hoê ïa roaraa e 24 noa hora—ua mairi anaˈe. Te na ô atoa ra te papai salamo e, i te Atua, e au te hoê tausani matahiti i te araraa e maha hora a te tiai i te puhapa i te po. (Mau tavana 7:19) Papu maitai ïa e mea poto roa i te Atua mure ore ra o Iehova te hoê tau roa no tatou.

12. E nafea te taata ia “riro” i te Atua?

12 Ma te taa ê roa i to te Atua vai-mure-ore-raa, mea poto mau â te oraraa o te taata i teie nei. Te na ô ra te papai salamo e: “Te riro nei ratou ia oe mai te riro pape pue ra! e mai te varea taoto ra ratou: i te poipoi ra, mai te aihere e tupu ra ratou; o tei oteu e tei tupu i te poipoi ra, e ua ahiahi anaˈe ra, ua tâpûhia e ua oriorio atura.” (Salamo 90:5, 6) Ua ite Mose i te poheraa te mau tausani Iseraela i te medebara, ‘ua riro’ i te Atua mai te huru ra e mea na roto i te hoê pape pue. Ua hurihia teie tuhaa o te salamo mai teie: “Ua hopoi ê oe i te taata i roto i te taoto o te pohe.” (New International Version) O te oraraa atoa iho o te taata tia ore ra, e au noa ïa i ‘te hoê taotoraa’ poto—i te taotoraa i te hoê noa po.

13. E nafea tatou e riro ai “mai te aihere e tupu ra,” e ia nafea te reira ia ohipa i nia i to tatou huru feruriraa, e tia ˈi?

13 E riro tatou ‘mai te aihere o te oteu i te poipoi’ e te oriorio râ i te ahiahi i nia i te mahana puai. Oia, mea poto to tatou oraraa mai te aihere o te oriorio i roto noa hoê mahana. Eiaha anaˈe ïa e haamâuˈa i teie taoˈa faahiahia. Ia imi râ tatou i te aratairaa a te Atua ia nafea tatou ia faaohipa i te toea o to tatou pue matahiti i roto i teie faanahoraa o te mau mea.

E tauturu mai Iehova i ‘te taio i to tatou pue mahana’

14, 15. Mea nafea te Salamo 90:7-9 i te tupuraa i nia i te mau Iseraela?

14 No nia i te Atua, te na ô râ te papai salamo e: “Ua pau matou i to oe ra riri, e ua riaria matou i ta oe ra mainaina. Ua tuu oe i ta matou hara i mua ia oe; e ta matou hapa moe i roto i te maramarama o to mata ra. Ua mou aˈenei to matou mau mahana i to oe ra riri; ua pau to matou mau matahiti mai te [muhumuhu] ra!”Salamo 90:7-9; MN.

15 Ua “pau” te mau Iseraela faaroo ore ‘i to te Atua riri.’ Ua “riaria” ratou ‘i to ˈna mainaina.’ Ua “pohe” te tahi pae “i te medebara ra” ei faahopearaa o te mau haavaraa a te Atua. (Korinetia 1, 10:5) Ua “tuu” Iehova ‘i ta ratou hara i mua ia ˈna.’ Ua faahapa oia ia ratou no ta ratou hara i rave i mua i te taata, ua tuu atoa râ oia i ta ratou “hapa moe” i mua i ‘te maramarama o to ˈna mata.’ (Maseli 15:3) No to te Atua riri ia ratou, “ua pau” to te mau Iseraela tatarahapa ore “mau matahiti mai te muhumuhu ra.” Inaha hoi, ua riro to tatou iho oraraa poto mai te hoê aho e na roto maira i to tatou utu mai te hoê noa muhumuhu ra.

16. Mai te peu e te rave omoe ra te tahi pae i te hara, ia nafea ratou e tia ˈi?

16 Mai te peu noa ˈtu e te rave omoe ra tatou i te hara, e noaa paha ia tatou i te huna i taua haerea ra i mua i te taata no te hoê taime. To mua râ ta tatou hara huna ‘i te maramarama o to Iehova mata,’ e e tuino ta tatou mau ohipa i to tatou taairaa e oia. Ia noaa faahou mai te auhoaraa piri e Iehova, e hinaaro ïa tatou e pure ia faaore mai oia i ta tatou hara, e haapae i ta tatou peu ino, e e farii ma te mauruuru i te tauturu pae varua a te mau matahiapo Kerisetiano. (Maseli 28:13; Iakobo 5:14, 15) Mea au aˈe ïa tera i te ‘haapauraa i to tatou mau matahiti mai te muhumuhu ra,’ a haafifi ai i to tatou tiaturiraa i te ora mure ore!

17. Eaha te roaraa o te oraraa e au i te rahiraa o te taata, e ua î to tatou mau matahiti i te aha?

17 No nia i te roaraa o te oraraa o te taata tia ore, te na ô ra te papai salamo e: “To matou pue mahana i te oraraa nei e hitu ïa ahuru i te matahiti, e ia tae i te vau i te ahuru i te matahiti i te etaeta, e riro râ taua etaeta ra ei rohirohi e ei taiâraa: e ore hoi e mahia motu ê atura, maue atura matou!” (Salamo 90:10) E taea i te rahiraa o te taata te hoê oraraa e 70 matahiti, e i te 85raa o to ˈna matahiti, ua paraparau o Kaleba no nia i to ˈna etaeta taa ê. I vai na te tahi feia taa ê, mai ia Aarona (123), o Mose (120), e o Iosua (110). (Numera 33:39; Deuteronomi 34:7; Iosua 14:6, 10, 11; 24:29) I roto râ i te ui faaroo ore i haere mai mai Aiphiti mai, ua pohe te feia i tapaohia to nia ˈˈe i te 20 matahiti i roto noa e 40 matahiti. (Numera 14:29-34) I teie tau, i te mau fenua e rave rahi, to roto noâ te rahiraa o te taata i te faito ta te papai salamo i horoa. Ua î to tatou mau matahiti i te ‘rohirohi e te taiâraa.’ E mairi oioi te reira, ‘maue atura tatou.’—Ioba 14:1, 2.

18, 19. (a) Eaha te auraa e “taio i to matou pue mahana, ia riro to matou aau i te haapao maitai”? (b) E turai te faaohiparaa i te paari ia tatou ia aha?

18 Te himene ra te papai salamo i muri iho e: “O vai ra tei haapao i te puai o to oe ra riri? e [to] oe ra [hae], mai te mǎtaˈu e au ia oe ra. E haapii mai ia matou i te taio i to matou pue mahana, ia riro to matou aau i te haapao maitai.” (Salamo 90:11, 12; MN) Aita hoê i roto ia tatou i ite i te puai o to te Atua riri aore ra te rahi o to ˈna hae, e e tia i te reira ia haapuai i to tatou mǎtaˈu faatura ia Iehova. Oia mau, e tia i te reira ia turai ia tatou ia ani ia ˈna ‘e nafea tatou ia taio i to tatou pue mahana, ia riro to tatou aau i te haapao maitai.’

19 Ua riro te mau parau a te papai salamo ei pure ia haapii mai Iehova i to ˈna nunaa nafea ia faaohipa i te paari na roto i te haafaufaaraa e te oraraa i te toea o te mau mahana ia au i te haerea e fariihia e te Atua. E pûpû te hoê roaraa e 70 matahiti oraraa i te hoê tiaturiraa fatata e 25 500 mahana. Noa ˈtu râ ehia matahiti to tatou, ‘aita tatou i ite eaha te mau mea e tupu ananahi, e au auahi hoi tatou, no vaivai aˈe e maoro iti aˈera, mou atura.’ (Iakobo 4:13-15) I te mea e ‘e tau e e tupuraa manaˈo-ore-hia to tatou atoa ra,’ eita ta tatou e nehenehe e parau eahâ te maororaa e ora ˈi tatou. E pure anaˈe ïa ia noaa mai te paari no te faaruru i te mau ati, te hamani maitai ia vetahi ê, e te rave maitai roa ino i te taviniraa ia Iehova i teie nei iho—i teie mahana! (Koheleta 9:11, MN; Iakobo 1:5-8) Te aratai ra Iehova ia tatou na roto i ta ˈna Parau, to ˈna varua, e ta ˈna faanahonahoraa. (Mataio 24:45-47; Korinetia 1, 2:10; Timoteo 2, 3:16, 17) E turai te faaohiparaa i te paari ia tatou ia ‘imi na mua i te Basileia o te Atua’ e ia faaohipa i to tatou pue mahana ia au i te hoê haerea o te faahanahana ia Iehova e te faaoaoa i to ˈna aau. (Mataio 6:25-33; Maseli 27:11) Parau mau, eita te haamoriraa ia ˈna ma to tatou aau atoa e faaore roa i to tatou mau fifi atoa, e horoa papu mai râ i te oaoa rahi.

E hopoi mai te haamaitairaa a Iehova i te oaoa

20. (a) E nafea te Atua ia “tatarahapa”? (b) E nafea Iehova ia tatou mai te peu e e hape rahi tatou e e faaite râ i te tatarahapa mau?

20 Mea faahiahia mau ïa ahiri tatou e nehenehe e oaoa noa i te toea o to tatou oraraa! No nia i te reira, ua taparuparu o Mose e: “E fariu mai ia matou, e Iehova, ahea ra ïa? a [tatarahapa no] to mau tavini nei. A haamauruuru vave mai oe ia matou i to oe ra aroha [aore ra, “aroha taiva ore,” nota i raro i te api], ia rearea matou e ia oaoa i to matou nei pue mahana toe.” (Salamo 90:13, 14; MN) Eita te Atua e hape haere noa. Teie râ, e “tatarahapa” iho â oia e e “fariu mai” i to ˈna riri e i te faautuaraa ia taui te huru feruriraa e te haerea o te feia rave hara o te tatarahapa ia faaara ˈtu oia no nia i taua faautuaraa ra. (Deuteronomi 13:17) No reira, mai te peu noa ˈtu e e hape rahi tatou e e faaite râ i te tatarahapa mau, e ‘haamauruuru mai Iehova ia tatou i to ˈna ra aroha,’ e tumu ïa ta tatou e ‘rearea ˈi.’ (Salamo 32:1-5) E na roto i te tapiraa i te haerea parau-tia, e ite tatou i to te Atua aroha taiva ore ia tatou e e nehenehe tatou e ‘oaoa i to tatou nei pue mahana toe’—oia, no te toea o to tatou oraraa.

21. I roto i te mau parau i papaihia i roto i te Salamo 90:15, 16, eaha paha ta Mose e ani ra?

21 Te pure ra te papai salamo ma te haavare ore e: “A faaoaoa mai ia matou e ia faito i te mau mahana i ati ai matou ra; e te mau matahiti i faaoromai ai matou i te ino ra. A faaite mai i ta oe ra ohipa i to mau tavini nei, e to oe ra hanahana i ta ratou ra tamarii.” (Salamo 90:15, 16) Te ani ra paha o Mose i te Atua ia haamaitai ia Iseraela i te oaoa o te au, aore ra o te vai hoê â maororaa, e te mau mahana otoraa e te mau matahiti i reira to ratou faaoromairaa i te ati. Ua ani oia e ia ite maite ta ˈNa mau tavini i ta ˈna “ohipa” haamaitairaa i te mau Iseraela e ia faaite atu oia i to ˈNa hanahana i ta ratou mau tamarii, aore ra huaai. E tano tatou ia pure e ia haamaitaihia te taata faaroo i roto i te ao apî fafauhia e te Atua.—Petero 2, 3:13.

22. Ia au i te Salamo 90:17, no te aha e tia ˈi ia tatou ia pure?

22 Te faaoti ra te Salamo 90 na roto i teie taparuparuraa: “Ia vai mai â te here o to matou nei Atua, o Iehova, i nia ia matou nei; e te ohipa a to matou nei rima e haamau oe; oia ïa, o te ohipa a to matou rima i rave ta oe e haapapu.” (Salamo 90:17) Te faaite ra teie mau parau e e tano tatou ia pure i te Atua e haamaitai mai i ta tatou mau tutavaraa i roto i ta ˈna taviniraa. Ei Kerisetiano faatavaihia aore ra ei hoa no ratou no roto i te mau “mamoe ê atu,” te oaoa nei tatou e te vai ra ‘te here o Iehova’ i nia ia tatou. (Ioane 10:16) Te oaoa mau nei tatou e ua ‘haapapu te Atua i te ohipa a to tatou rima’ ei feia poro i te Basileia e i roto i te tahi atu â mau tuhaa!

E tamau anaˈe i te taio i to tatou pue mahana

23, 24. E nafea tatou e faufaahia ˈi i te feruriruriraa i te Salamo 90?

23 Ia feruriruri tatou i te Salamo 90, e rahi roa ˈtu â to tatou taairaa e Iehova, to tatou “haapuraa mau.” Na roto i te feruriraa i te mau parau no nia i te huru poto o te oraraa, e tia ia tatou ia ite maite atu â e mea hinaarohia ta te Atua aratairaa no te taio i to tatou pue mahana. E mai te peu e e tamau tatou i te imi e te faaohipa i te paari o te Atua, e papu ia tatou e e farii tatou i te hamani maitai e te haamaitairaa a Iehova.

24 E tamau â Iehova i te faaite mai e nafea ia taio i to tatou pue mahana. E ia hinaaro tatou i ta ˈna haapiiraa, e nehenehe ta tatou e tamau noa i te taio i to tatou pue mahana e a muri noa ˈtu. (Ioane 17:3) Ia hinaaro mau tatou i te ora mure ore, e tia ïa ia riro Iehova ei haapuraa no tatou. (Iuda 20, 21) Mai ta tatou e ite atu i roto i te tumu parau i muri nei, e haamaramarama-maitai-hia teie manaˈo i roto i te mau parau faaitoito o te Salamo 91.

E nafea outou ia pahono?

• E nafea Iehova e riro ai ei “haapuraa mau” no tatou?

• No te aha tatou e nehenehe ai e parau e ua ineine noa Iehova i te tauturu mai?

• E nafea Iehova ia tauturu mai i ‘te taio i to tatou pue mahana’?

• Maoti te aha e ‘oaoa ˈi tatou i to tatou nei pue mahana toe’?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 10]

“Aore te mau mouˈa nei i fanau,” te vai ra Iehova ei Atua

[Hohoˈa i te api 12]

I te hiˈoraa a Iehova, aita i tia hoê mahana to Metusela oraraa noa ˈtu e ua taea ia ˈna e 969 matahiti

[Hohoˈa i te api 14]

Ua ‘haapapu Iehova i te ohipa a to tatou rima’