Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Tavae a Keliso​—Te Tupu ‵Malu!

Tavae a Keliso​—Te Tupu ‵Malu!

“I tou ‵malu, fano mo te manumalo.”​SALA. 45:4.

1, 2. Kaia e ‵lei ei ke suke‵suke faka‵lei tatou ki te Salamo e 45?

E TELE atu se tupu ‵malu i te amiotonu mo te fai mea tonu o fakatakavale ana fili. Mai tua o tena manumaloga fakaoti i a latou, avaga ei a ia mo se tamāfine tinogali telā ka fakaipoipo. Ne masaua kae tavaegina a te tupu ne kautama katoa e o‵mai. Tenā loa te manatu fakavae o te Salamo 45.

2 E uke a mea e faipati ki ei te Salamo e 45 i lō te fai fua pelā me se tala gali kae fakafiafia a tena fakaotiga. A mea ‵tupu kolā e taku mai i ei e aoga ki a tatou. E aoga tonu ki ‵tou olaga i te taimi nei, e penā foki i aso mai mua. Ke na ‵saga tonu tatou o suke‵suke faka‵lei ki te salamo tenei.

“A TOKU LOTO E FAKAMALOSIGINA NE SE MEA ‵LEI”

3, 4. (a) Se a te “mea ‵lei” telā e ‵saga atu tatou ki ei, kae mafai pefea o pokotia ‵tou loto i ei? (e) Se te auala e fai ei a ‵tou pese e uiga ki se tupu,’ kae se a te auala e fai ei a ‵tou alelo e pelā me se ‵peni a se tino tusilima ‵lei?

3 Faitau te Salamo 45:1. A te ‘mea ‵lei’ io me ko “muna ‵gali” kolā e otia ei te loto o te faisalamo kae fai ei ke ‘fakamalosigina’ e fakasino atu ki se tupu. A te veape Epelu telā ne ‵fuli ki te ‘e fakamalosigina’ ne fakauiga loa ki te “pusa‵pusa aka,” io me “‵puna.” Ne fai ne te mea tenei ke ‵puna aka a te loto finafinau i te loto o te faisalamo kae fai ei a tena alelo ke fai pelā me se “‵peni a te tino tusilima ‵lei.”

4 Kae ko tatou? A te tala ‵lei e uiga ki te Malo faka-Mesia se mea ‵lei telā e otia ei ‵tou loto. Ne “‵lei” te fekau o te Malo kae maise eiloa i te 1914. Talu mai te taimi tenā, ne seki toe fakasaga atu te fekau ki se Malo i te taimi mai mua kae ko faipati eiloa ki se malo tonu telā ko fakagalue nei i te lagi. A te mea tenei ko te “tala ‵lei o te Malo” telā e talai atu ne tatou “ki te lalolagi nofoaki kātoa mo fai se molimau ki atufenua katoa.” (Mata. 24:14) E mata, e “fakamalosigina” ‵tou loto ne te fekau o te Malo? E mata, e talai atu ne tatou te tala ‵lei o te Malo mo te loto finafinau? E pelā mo te faisalamo, e fai a ‵tou “pese e uiga ki se tupu”​—‵tou Tupu ko Iesu Keliso. Ne talai ne tatou i a ia ko te Tupu faka-te-lagi o te Malo faka-Mesia telā ne fakasopo aka. E se gata i ei, e ‵kami ne tatou a tino katoa​—tino pule mo tino kolā e pule ki ei​—ke faka‵logo ki tena pulega. (Sala. 2:1, 2, 4-12) Kae ka fai a ‵tou alelo e pelā me se “‵peni a te tino tusilima ‵lei” me e fakaaoga malosi ne tatou a te Muna tusia i ‵tou galuega talai.

E fia‵fia eiloa tatou o folafola atu a te tala ‵lei e uiga ki ‵tou Tupu, ko Iesu Keliso

‘E ‵TO MAI A PATI ‵GALI MAI TE GUTU O TE TUPU’

5. (a) I auala fea ne “taulekaleka” ei a Iesu? (e) Ne ‘‵to mai pefea a pati ‵gali mai te gutu o te Tupu,’ kae e mafai pefea o tau‵tali tatou i tenafakaakoakoga?

5 Faitau te Salamo 45:2. E mu‵tana fua a mea e faipati ki ei te Tusi Tapu e uiga ki foliga matea o Iesu. E pelā me se tagata ‵lei katoatoa, e seai se fakalotolotolua i a ia e “taulekaleka.” E ui i ei, a tena taulekaleka sē fuafuagina ne maua mai i tena fakamaoni katoatoa ki a Ieova. E se gata i ei, ne fai ne Iesu ‘ke ‵tagi gali’ a te fekau o te Malo telā ne talai atu ne ia. (Luka 4:22; Ioa. 7:46) E mata, e taumafai a tatou taki tokotasi o tau‵tali i tena fakaakoakoga i ‵tou galuega talai kae fakaaoga a pati kolā e otia ei a loto o tino?​—Ko. 4:6.

6. Se a te auala ne fakamanuia ei ne te Atua a Iesu ki te ola “se toe mafai o mate”?

6 Ona ko te tavini atu o Iesu mo te loto kātoa, ne fakamanuia ei a ia ne Ieova i te faiga o tena galuega talai i te lalolagi kae tuku atu ki a ia a te taui mai tua o tena mate e pelā me se taulaga. Ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “I tena faiga mo fai se tagata, ne fakamalalo ne ia a ia eiloa kae ne fakalogo foki ke oko eiloa ki te mate, ao, ko te mate i luga i te lakau fakasaua. Ko te pogai eiloa tenei ne fakamaluga aka ei ne te Atua a ia ki se tulaga telā e maluga atu kae tuku atu ki a ia mo te kaimalie a te igoa telā e sili atu i igoa katoa, ko te mea ke ifo atu​—ki a ia a tino katoa i te lagi mo tino i te lalolagi mo tino i lalo i te laukele​—i te igoa o Iesu, kae ka fakaasi ‵tonu atu ei i gutu o tino katoa i a Iesu Keliso ko te Aliki mō te vikiga o te Atua te Tamana.” (Fili. 2:8-11) Ne fakamanuia ne Ieova a Iesu e auala i te ‵toe fakatumaiga o ia ki te ola “se toe mafai o mate [io me se-gata-mai].”​—Loma 6:9.

KO FILIFILIA A TE TUPU KE SILIA ATU I “TUPU [IO ME KO TAUGASOA] KATOA” O IA

7. Ne a auala ne filifili ei a Iesu ke ‘silia atu i ana taugasoa’?

7 Faitau te Salamo 45:6, 7. Ona ko te ‵poko o te alofa o Iesu ki te amiotonu mo te takalialia ki so se mea telā e se faka‵malu atu ki tena Tamana, ne filifili ei a ia ne Ieova ke fai mo Tupu o te Malo faka-Mesia. Ne filifili a Iesu kae tuku atu ki a ia “te fiafia” e silia atu i ana ‘taugasoa,’ kolā ko tupu o Iuta i te gafa o Tavita. E pefea la? A te mea e tasi, i a Iesu ne filifili eiloa ne Ieova. E se gata i ei, ne filifili a ia ne Ieova ke fai mo Tupu mo se Faitaulaga Sili foki. (Sala. 2:2; Epe. 5:5, 6) I tafa i ei, a Iesu ne seki fakaeke ki se sinu kae ki te agaga tapu, kae ko tena pulega e sē se pulega faka-te-lalolagi kae se pulega faka-te-lagi.

8. Kaia e fai ei i te ‘Atua ko te nofogaaliki o Iesu,’ kae kaia e mautinoa ei i a tatou i tena malo e amiotonu?

8 Ne fakasopo aka ne Ieova a tena Tama i te lagi e pelā me ko tena Tupu faka-Mesia i te 1914. ‘A te tokotoko o tena malo se tokotoko o te fai mea tonu,’ tela la, a te amiotonu mo te sē fakailoga tino o tena pulega se mea mautinoa. E tonu eiloa a tena pulega, i te ‘Atua ko tena nofogaaliki.’ Ko tena uiga, a Ieova ko te fakavae o tena malo. E se gata i ei, a te nofogaaliki o Iesu ka tumau eiloa ki te “se-gata-mai.” E mata, e se fiafia koe o tavini ki a Ieova mai lalo i se Tupu malosi telā ne fakaeke ne te Atua?

A TE ‘TUPU KO FAKA‵MAU FAKA‵LEI A TENA PELU’

9, 10. (a) Ko te taimi fea ne faka‵mau faka‵lei ei ne Keliso a tena pelu, kae ne fakaaoga fakavave pefea ne ia? (e) Ka fakaaoga pefea ne Keliso a tena pelu?

9 Faitau te Salamo 45:3. Ne fakatonu atu a Ieova ki tena Tupu ke ‘faka‵mau faka‵lei a tena pelu’ ki tena feitu, e fakaasi mai i ei me e talia ne ia ke taua atu a Iesu ki tino katoa kolā e ‵teke ki te pulega a te Atua kae fakaoko atu a Tena fakamasinoga ki a latou. (Sala. 110:2) Ona ko Keliso se Tupu kae se Sotia taua e se lavea ki mata, ne taku a ia e pelā me se “tupu malosi.” Ne faka‵mau a tena pelu i te 1914 kae ne manumalo i a Satani mo ana temoni, kolā ne ‵pei ifo ne ia mai te lagi ki lalo i tafatafa o te lalolagi.​—Faka. 12:7-9.

10 A te mea tenā ko te kamataga fua o te tele manumalo atu o te Tupu. E ‵tau mo ia o “fakaoti . . . tena manumalo.” (Faka. 6:2) Koi ‵tau eiloa o fakaoko atu a fakamasinoga a Ieova ki luga i vaega katoa o te lalolagi a Satani, kae ‵tau o fai a Satani mo ana temoni ke sē gasue‵sue. A te mea muamua ka taua atu ki ei ko Papelonia te Sili, te emupaea o lotu ‵se. Ko te fuafuaga eiloa a Ieova ke fakaaoga a pule fakapolitiki ke fakaseai ne latou a te “fafine talitagata” matagā tenei. (Faka. 17:16, 17) Tafa atu ki ei, ka taua atu te Tupu kae se Sotia taua ki pulega fakapolitiki a Satani o fakaseai latou. I te taimi tenā, ka fakaoti ne Keliso, telā e taku foki ko “te agelu o te lua ‵poko,” a tena manumaloga e auala i te ‵pono faka‵mau o Satani mo ana temoni i te lua ‵poko. (Faka. 9:1, 11; 20:1-3) Ke onoono aka tatou me ‵valo mai pefea i te Salamo 45 a mea ‵tupu konei.

E TELE ATU TE TUPU I TE AUALA O “TE MEA TONU”

11. E tele atu pefea a Keliso i te auala o “te mea tonu”?

11 Faitau te Salamo 45:4. E se taua atu a te Tupu kae se Sotia taua ke puke ne ia a kogā koga kae pule katoatoa atu ki tino. E taua a ia i se taua amiotonu fakatasi mo fakamoemoega ‵malu. A te ‵toe munatonu sili telā e ‵tau o puipuigina ko te pulega a Ieova i te lagi mo te lalolagi. Ne fakasagatau atu a Satani ki te ‵tonu o te pulega a Ieova i te taimi ne ‵teke atu ei ki a Ia. Talu mai te taimi tenā, ne fakalotolotolua a temoni mo tino i te munatonu fakavae tenā. Ko oko nei ki te taimi ke tele atu a te Tupu fakaekegina a Ieova o fakatalitonu atu a te ‵tonu o te pulega a Ieova mō taimi katoa.

12. Ko te auala fea e tele atu ei te Tupu ‘i te auala o te loto maulalo’?

12 E tele atu foki a te Tupu ‘i te auala o te loto maulalo.’ E pelā me ko te Tama fagasele e tokotasi a te Atua, ne tuku mai ne ia eiloa se fakaakoakoga tonu o te loto maulalo mo te fakamaoni o fakalogo ki te pulega a tena Tamana. (Isa. 50:4, 5; Ioa. 5:19) E ‵tau mo tino fakamaoni katoa o te Tupu o tau‵tali i tena fakaakoakoga kae faka‵logo mo te loto maulalo ki te pulega a Ieova i mea katoa. Ko tino fua kolā e fai penā ka talia ke ola i te lalolagi fou telā ne tauto mai ki ei te Atua.​—Saka. 14:16, 17.

13. E tele fakavave atu pefea a Keliso ‘i te auala o te amiotonu’?

13 E tele fakavave atu foki a Keliso ki mua ‘i te auala o te amiotonu.’ A te amiotonu telā e puipui ne te Tupu ko te “amiotonu o te Atua”​—ko tulaga o Ieova ki te mea telā e tonu mo te mea telā e ‵se. (Loma 3:21; Teu. 32:4) Ne ‵valo mai a Isaia e uiga ki te Tupu ko Iesu Keliso: “Ka isi se tupu telā ka pule mo te fakamaoni [io me ko te amiotonu].” (Isa. 32:1) Ka aumai ne te pulega a Iesu a te “lagi fou” mo te “lalolagi fou” telā ne folafola mai kae “maua i ei te amiotonu.” (2 Pe. 3:13) E manakogina ke ‵fuli a tino katoa i te lalolagi fou tenā ki tulaga o Ieova.​—Isa. 11:1-5.

E FAKATAUNU NE TE TUPU A “MEA FAKAOFOOFOGIA”

14. Ka fakataunu pefea ne te lima fakaatamai o Keliso a “mea fakaofoofogia”? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

14 I te taimi e tele atu ei te Tupu, e isi se pelu ne faka‵mau i tena feitu. (Sala. 45:3) Kae ko oko mai te taimi ke puke i tena lima fakaatamai kae fakaaoga. E ‵valo mai a te faisalamo: “Ko tou lima fakaatamai e fakataunu ei a mea fakaofoofogia.” (Sala. 45:4NW) I te taimi e tele atu ei a Iesu Keliso o fakaoko a fakamasinoga a Ieova i Amaketo, ka fakataunu ne ia a “mea fakaofoofogia” ki luga i ana fili. E se iloa ne tatou me ne a mea ka fakaaoga ne ia ke fakaseai a te lalolagi a Satani. Ka fakamatakutaku atu a te faifaiga tenā ki loto o tino i te lalolagi kolā ne seki faka‵logo ki te faka‵pulaga mai te Atua ke tau‵tali i te pulega a te Tupu. (Faitau te Salamo 2:11, 12.) I tena valoaga e uiga ki te taimi o te gataga, ne fai mai a Iesu me “ka mata‵po a tino ona ko te ma‵taku mo te ‵nofo fakatali‵tali ki mea kolā ka oko mai ki luga i te lalolagi nofoaki kātoa, me ka ga‵lulu a mea ma‵losi o te lagi.” Ne toe fai mai a ia: “Kae ka lavea ne latou te Tama a te tagata e vau i se kaumana mo tena ‵mana mo tena ‵malu sili.”​—Luka 21:26, 27.

15, 16. Ko oi ka aofia i te “kautau” telā e tautali atu i a Keliso ki te taua?

15 I te fakasalalauga o te oko mai o te Tupu “mo tena ‵mana mo tena ‵malu sili” o fakaoko mai a fakamasinoga, e fai mai te tusi o Fakaasiga: “Kae ne matea atu ne au te lagi ko matala, kae, kiloke! se solofanua ‵kena. Kae ko te tino telā e sagasaga i ei e fakaigoa ki a Fakamaoni kae Tonu, ko ia telā e fakamasino kae e taua atu foki i te amiotonu. Kae ne tau‵tali atu foki i a ia a kautau o te lagi i luga i solofanua ‵kena, kae ne ‵pei latou ki tinā laugatu lino kolā e ‵kena kae ‵mā. Kae e sae mai i tena gutu se pelu mata‵kai kae loa, ko te mea ke katikati ne ia ki ei a fenua, kae ka takitaki ne ia a latou ki te tokotoko fiti. E ‵tau foki ne ia te mea ‵tau uaina o te kaitaua lasi o te Atua Malosi Katoatoa.”​—Faka. 19:11, 14, 15.

16 Ko oi la a sotia taua a Keliso e aofia i te “kautau” o te lagi telā e tautali i a ia ki te taua? I te taimi muamua ne faka‵mau ei a tena pelu o afuli a Satani mo ana temoni kea‵tea mai te lagi, ne ‵kau atu ki a Iesu “ana agelu.” (Faka. 12:7-9) Se mea ‵lei ke fakaiku aka ne tatou me ka aofia i te kautau a Keliso i te taua o Amaketo ko agelu tapu. E mata, e isi ne nisi tino ka aofia i tena kautau? Ne fai atu ne Iesu a te tautoga tenei ki ana taina fakaekegina: “Ka avatu ne au a te pulega ki fenua o te lalolagi, ki te tino telā e manumalo kae e fakalogo mai ki a au ke oko eiloa ki te gataga. Ka fakaaoga ne ia te tokotoko fiti ke pule atu ki tino ko te mea ke foafoa latou ke malipi‵lipi e pelā me ne fagu kele, e ‵tusa eiloa mo te pulega telā ko oti ne maua ne au mai i toku Tamana.” (Faka. 2:26, 27) Tela la, ka aofia foki a taina fakaekegina o Keliso kolā ka maua te lotou taui i te lagi i te taimi tenā, i tena kautau faka-te-lagi. Ka ‵nofo atu a tupu lagolago kolā ne fakaekegina i tena feitu i te taimi e fai ei ne ia a “mea fakaofoofogia” a koi leoleo ne ia atufenua ki te tokotoko fiti.

KO FAKAOTI NE TE TUPU A TENA MANUMALOGA

17. (a) Se a te mea e sui mai ne te solofanua ‵kena telā e tele i ei a Keliso? (e) Se a te mea e sui mai ne te pelu mo te kausana?

17 Faitau te Salamo 45:5. A te Tupu e sopo i luga i se solofanua ‵kena, e fakaasi mai i ei i te taua e ‵ma kae amiotonu i te kilokiloga a Ieova. (Faka. 6:2; 19:11) I tafa o te pelu, e isi foki sena kausana. E fai‵tau tatou penei: “Ne kilo atu au, kae kiloke! te solofanua ‵kena; kae e isi se kausana a te tino telā e sopo i ei. Ne avatu ki a ia te foualiki, kae ne fanatu eiloa a ia ke manumalo kae ke fakaoti foki tena manumalo.” E sui mai ne te pelu mo te kausana a mea kolā ka fakaaoga ne Keliso ke fakaoko atu te fakamasinoga ki luga i ana fili.

Ka ‵kami mai a manu ke ‵fulu faka‵ma a te lalolagi (Ke onoono ki te palakalafa e 18)

18. Ka fakatalitonu mai pefea i “matasana” a Keliso e “makai‵kai”?

18 E fai mai te faisalamo i tugāpati fakauiga, i ‘matasana a te Tupu e makai‵kai, e ‵suki ki ei a loto o ana fili’ kae ‘fai ei ke ‵siga a tino i ona mua.’ A te tamatega tenei e fai i te lalolagi kātoa. E ‵valo mai te valoaga a Ielemia: “A foitino o tino kolā ne tamate ne te Aliki [Ieova] ka tafola valevale mai i te suā mata o te lalolagi ke oko ki te suā mata.” (Iele. 25:33) E fai mai se valoaga e tai ‵pau: “Kae ne matea atu foki ne au te agelu telā e tu i te la, kae ne kalaga atu a ia i se leo lasi kae fai atu ki manu eva katoa kolā e eva i luga i te lagi: “O‵mai ki konei, ke maopoopo mai ki te ‵kaiga lasi a te Atua i te afiafi, ko te mea ke ‵kai koutou ki ‵kano o tupu, mo ‵kano o takitaki kautau, mo ‵kano o tino ‵mafi, mo ‵kano o solofanua mo tino kolā e saga‵saga i luga i ei, mo ‵kano o tino katoa, ko tino saoloto e penā foki mo pologa, ko tino ma‵lalo mo tino ma‵luga.’”—Faka. 19:17, 18.

19. Se a te auala ka fanatu ei a Keliso o “manumalo” kae fakaoti a tena manumaloga?

19 Mai tua o te fakaseaiga o te lalolagi masei a Satani, ka fanatu a Keliso ‘i tena ‵malu’ o “manumalo.” (Sala. 45:4) Ka fakaoti ne ia a tena manumaloga e auala i te ‵lokaga o Satani mo ana temoni i loto i te lua ‵poko i te Afe Tausaga o te Pulega. (Faka. 20:2, 3) Me i te Tiapolo mo ana agelu ko sē gasue‵sue e pelā eiloa me ko ‵mate, ka saoloto a tino i te lalolagi mai i fakamalosiga fakasatani kae ka mafai o faka‵logo katoatoa ki te lotou Tupu manumalo kae ‵malu. A koi tuai o lavea ne latou a te mafulifuli malie o te lalolagi mo fai se palataiso, e isi se suā pogai ke fia‵fia fakatasi latou mo te lotou Tupu mo ana taugasoa i te lagi. Ka suke‵suke tatou ki te mea fakafiafia tenā i te suā mataupu.