Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ke Fia‵fia ki te Fakaipoipoga a te Tamā Mamoe!

Ke Fia‵fia ki te Fakaipoipoga a te Tamā Mamoe!

“Ke na fia‵fia tatou kae ke fia‵fia malosi . . . me ko oko mai te taimi o te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe.”​—FAKA. 19:7.

1, 2. (a) I a ai te fakaipoipoga ka māfua mai i ei te fiafia i te lagi? (e) Ne a fesili e ‵sae aka i ei?

E MANAKOGINA faeloa se taimi e lava ke fakatokatoka mō se fakaipoipoga. Kae ka mafau‵fau eiloa tatou ki se fakaipoipoga fakapito​—se fakaipoipoga ‵malu. Ke fakaataata fua i tou mafaufau! Ko nofo nei ki se 2,000 tausaga ne fakatokatoka ei a te mea tenā. Kae nei la, ko oko eiloa i te vave mai o te taimi ka fakatasi ei a te tamataene telā ka fakaipoipo mo te tamāfine telā ka fakaipoipo. Ko pili fua o ‵fonu te palesi o te Tupu i pese fia‵fia, kae ka usu aka a te kau o te lagi: “‵Viki atu ki a Ioa, me i a Ieova te ‵tou Atua Malosi Katoatoa, ko oti ne kamata o pule mai e pelā me ko te tupu. Ke na fia‵fia tatou kae ke fia‵fia malosi, kae ke na avatu ne tatou ki a ia te vikiga, me ko oko mai te taimi o te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe, kae ko oti foki ne fakatoka faka‵lei ne tena avaga a ia eiloa.”​—Faka. 19:6, 7.

2 “A te Tamā Mamoe” telā i o ia te fakaipoipoga ne māfua mai i ei te fiafia i te lagi ko Iesu Keliso. (Ioa. 1:29) Ne fai pefea ana gatu mō te fakaipoipoga? Ko oi tena avaga? Ne fakatoka pefea tou fafine mō te fakaipoipoga? Ko te taimi fea e fai ei te fakaipoipoga? Ka māfua mai i te fakaipoipoga tenei a te fiafia i te lagi, kae e mata, ka ‵kau atu foki a latou kolā e fakamoe‵moe ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi te fiafiaga tenā? Mai te fakatalitali mo te loto finafinau, ka mafau‵fau tatou ki fesili penā i te taimi e faka‵soko ei ‵tou sukesukega ki te Salamo 45.

‘ANA GATU NE FAKASAUSAU’

3, 4. (a) E pefea a gatu fakaipoipo o te Tamataene telā ka fakaipoipo, kae se a te mea ne fakaopoopo atu ki tena fiafia? (e) Ko oi a “tamaliki fa‵fine a tupu” mo “te kuini” kolā e ‵kau atu ki te fiafia o te Tamataene telā ka fakaipoipo?

3 Faitau te Salamo 45:8, 9Ne pei a te Tamataene telā ka fakaipoipo, ko Iesu Keliso, ki ana gatu fakaipoipo ‵malu fakatupu. E pusaki mai i ana gatu se manogi gali, e pelā eiloa me ne “fakasausau” ki te mulo mo te kasia, kolā e aofia i mea ne faite ki ei te sinu tapu telā ne fakaaoga i Isalaelu.​—Eso. 30:23-25.

4 A pese o te lagi kolā e ‵fonu i ei tena palesi e fakaopoopo atu ki te fiafia telā ko oko ki te Tamataene telā ka fakaipoipo me ko pili mai tena fakaipoipoga. E ‵kau atu ki tena fiafia ko “te kuini,” te vaega faka-te-lagi o te fakapotopotoga a te Atua, telā e aofia i ei a “tamaliki fa‵fine a tupu,” kolā ko agelu tapu. Mafāga o mea fakafiafia ke lagona atu a leo i te lagi e folafola atu, penei: “Ke na fia‵fia tatou kae ke fia‵fia malosi . . . me ko oko mai te taimi o te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe”!

KO FAKATOKATOKA A TE TAMĀFINE TELĀ KA FAKAIPOIPO MŌ TE FAKAIPOIPOGA

5. Ko oi “te avaga a te Tamā Mamoe”?

5 Faitau te Salamo 45:10, 11. Ko oti ne iloa ne tatou a te Tamataene telā ka fakaipoipo, kae ko oi la tena avaga? A tena avaga ko sui o te fakapotopotoga telā e pule ne Iesu Keliso. (Faitau te Efeso 5:23, 24.) Ka fai latou mo fai se vaega o te Malo faka-Mesia o Keliso. (Luka 12:32) A te toko 144,000 Kelisiano konei ne fakaekegina ki te agaga tapu “e tau‵tali atu faeloa i te Tamā Mamoe faitalia me tefea te koga e fanatu a ia ki ei.” (Faka. 14:1-4) Ne fai latou mo fai “te avaga a te Tamā Mamoe,” kae ‵nofo fakatasi mo ia i tena koga nofo i te lagi.​—Faka. 21:9; Ioa. 14:2, 3.

6. Kaia ne fakasino atu ei ki te kau fakaekegina e pelā me ko te “tamaliki fafine a te tupu,” kae kaia ne ‵kami ei latou ke ‘fakapuli olotou tino’?

6 E se taku fua a te tamāfine telā ka fakaipoipo ki se ‘tamaliki fafine’ kae e taku foki e pelā me se “tamaliki fafine a te tupu.” (Sala. 45:13) Ko oi la te “tupu” tenei? Ne puke a Kelisiano fakaekegina e pelā me ne “tama” a Ieova. (Loma 8:15-17) Ona ko latou ka fai pelā me se avaga i te lagi, ne fakatonu atu ei ki te kau fakaekegina: “Fakapuli ou tino mo ou kāiga [faka-te-foitino].” E ‵tau “ke tuku tonu faeloa [olotou] mafaufau ki mea i te lagi, kae e se ki mea i te lalolagi.”​—Ko. 3:1-4.

7. (a) Ne fakatokatoka pefea ne Keliso a tena avaga i te taimi mai mua? (e) E kilo atu pefea a tamāfine telā ka fakaipoipo ki tena Avaga i te taimi mai mua?

7 I senitenali e uke, ne fakatokatoka eiloa ne Keliso a tena avaga i te taimi mai mua mō te fakaipoipoga i te lagi. Ne fakamatala mai ne te apositolo ko Paulo i a Keliso ne “alofa . . . ki te fakapotopotoga kae tuku atu tena ola mō te fakapotopotoga, ko te mea ke fakatapu ne ia, kae faka‵ma ki te vai e auala i te muna, ko te mea ke tuku atu ne ia te fakapotopotoga ki a ia eiloa i tena gali, e aunoa mo se pona io me se ila io me ko so se vaegā mea penā, kae e ‵tau o tapu e aunoa mo se lailai.” (Efe. 5:25-27) Ne fai atu a Paulo ki Kelisiano fakaekegina i Kolinito: “Me i a au e atafai malosi ki a koutou e pelā eiloa mo te Atua, me ne tauto atu au ke fakaavaga koutou mo se tagata e tokotasi ko te mea ke tuku atu ne au a koutou e pelā me se tamafine ‵ma ki a Keliso.” (2 Koli. 11:2) E manako malosi a te Tamataene telā ka fakaipoipo, te Tupu ko Iesu Keliso ki te “gali” faka-te-agaga o tena avaga i te taimi mai mua. Kae ne kilo atu te avaga ki a ia e pelā me ko tena “aliki” kae ‘ifo ki lalo i a ia’ e pelā me ko tena avaga tagata i te taimi mai mua.

A TE FAFINE TELĀ KA FAKAIPOIPO “KO TAKITAKI ATU . . . KI TE TUPU”

8. Kaia e ‵lei ei ke fakamatala mai a te tamāfine telā ka fakaipoipo e pelā me “ko oko eiloa i te tinogali”?

8 Faitau te Salamo 45:13, 14a. Ko tuku atu a te tamāfine telā ka fakaipoipo mō te fakaipoipoga ‵malu kae “ko oko eiloa i te tinogali.” I te Fakaasiga 21:2, ne faka‵tusa a te tamāfine telā ka fakaipoipo ki se fa‵kai, te Ielusalema Fou, kae “teu fakagaligali mō tena avaga.” A te fa‵kai faka-te-lagi tenei “e maua i ei te ‵malu o te Atua” kae malapulapu, “pelā me se fatu tāua ‵ki, e pelā me se iasipi telā e maniania kae ‵ma pakipaki.” (Faka. 21:10, 11) Ne fakamatala fakagaligali mai a te malapulapu o te Ielusalema Fou i te tusi o Fakaasiga. (Faka. 21:18-21) E se tioa eiloa o fai mai te faisalamo i te tamāfine telā ka fakaipoipo “ko oko eiloa i te tinogali”! I te fakaotiga loa, ko fai ei a te fakaipoipoga ‵malu i te lagi.

9. Ko oi “te tupu” telā ne takitaki atu ki ei te tamāfine telā ka fakaipoipo, kae fai pefea ana gatu?

9 A te Tino telā e takitaki mai ki ei te tamāfine telā ka fakaipoipo ko te Tamataene telā ka fakaipoipo—te Tupu faka-Mesia. Ko oti ne fakatokatoka ne ia tou fafine, ‘kae faka‵ma a ia ki te vai e auala i te muna.’ A ia e “tapu e aunoa mo se lailai.” (Efe. 5:26, 27) E ‵tau foki o fetaui ‵lei a gatu o tena avaga mō te fakaipoipoga. Kae ne fetaui ‵lei eiloa! E tonu, “a tena gatu ne ‵sui ki filo aulo,” kae ka “takitaki atu a ia ki te tupu mo ona gatu lanu kesekese.” Mō te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe, “ne fakasaoloto a ia ke pei ki tinā laugatu lino kolā e malapu‵lapu kae ‵mā pakipaki​—me i te tinā laugatu lino e fakauiga eiloa ki galuega amio‵tonu a te kau tapu.”​—Faka. 19:8.

“KO OKO MAI TE TAIMI O TE FAKAIPOIPOGA”

10. E fai mafea a te fakaipoipoga o te Tamā Mamoe?

10 Faitau te Fakaasiga 19:7. E fai mafea te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe? E ui eiloa “ko oti foki ne fakatoka faka‵lei ne tena avaga a ia eiloa” mō te fakaipoipoga, a mea kolā ne taku mai i te fakaotiga e se fakamatala mai i ei a te tinā fakaipoipoga. Kae, e tuku mai i ei se fakamatalaga manino e uiga ki te vaega fakaoti o te fakalavelave lasi. (Faka. 19:11-21) E mata, e fakauiga i ei i te fakaipoipoga e fai a koi tuai o fakaoti ne te Tamataene telā ka fakaipoipo, te Tupu a tena manumaloga? Ikai. A fakaasiga i te tusi ko Fakaasiga e se fakasolo i olotou taimi tonu. I te Salamo 45, a te fakaipoipoga ‵malu e fai mai tua o te faka‵mauga ne te Tupu ko Iesu Keliso a tena pelu kae ‘fano o manumalo’ i luga i ana fili.​—Sala. 45:3, 4.

11. Se a te fakasologa o mea ‵tupu ka fakaoti ki ei ne Keliso a tena manumaloga?

11 Tela la, e mafai o fakaiku aka ne tatou i te fakasologa o mea ‵tupu ka fai penei: Te mea muamua, ka fakaoko atu te fakamasinoga ki luga i “te fafine talitagata sili,” ko Papelonia te Sili, te emupaea o lotu ‵se i te lalolagi. (Faka. 17:1, 5, 16, 17; 19:1, 2) Mai tua i konā, ka fanatu a Keliso o fakaoko atu te fakamasinoga a te Atua ki te ‵toega o te lalolagi masei a Satani mai te fakamaseiga i Amaketo, “te taua i te aso lasi o te Atua Malosi Katoatoa.” (Faka. 16:14-16; 19:19-21) I te fakaotiga loa, ka fakaoti ne te Tupu, te Sotia taua a tena manumaloga mai te ‵lokaga o Satani mo ana temoni i loto i te lua ‵poko, ko oko ei latou ki se tulaga telā ko sē gasue‵sue, e pelā eiloa me ko ‵mate.​—Faka. 20:1-3.

12, 13. (a) Ka fai mafea te fakaipoipoga o te Tamā Mamoe? (e) Ko oi ka fia‵fia ki te fakaipoipoga o te Tamā Mamoe i te lagi?

12 E pelā mo Kelisiano fakaekegina kolā ne oti atu olotou olaga i te lalolagi i te taimi ne fakatasi mai ei a Keliso, ne toe‵tu aka latou ki te ola i te lagi. I se taimi mai tua o te fakaseaiga o Papelonia te Sili, ka fakamaopoopo mai ne Iesu a te ‵toega o sui katoa o te potukau pelā me se tamāfine telā ka fakaipoipo ki a ia. (1 Tesa. 4:16, 17) A koi tuai o kamata te taua o Amaketo, kae ko sui katoa o te “tamāfine telā ka fakaipoipo” ko ‵nofo i te lagi. Mai tua o te taua tenā, ko mafai ei o fai te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe. Ka fai eiloa te fakaipoipoga tenā e pelā me se taimi fakafiafia! E fai mai te Fakaasiga 19:9: “Ka fia‵fia a latou kolā e ‵kami ki te ‵kaiga o te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe i te afiafi.” Ka fia‵fia eiloa a te toko 144,000 sui o te potukau pelā me se tamāfine telā ka fakaipoipo. Kae ka fiafia malosi eiloa a te Tamataene telā ka fakaipoipo, te Tupu, ki te aofaki kātoa o ana taugasoa ‵malu ke ‘kai kae inu fakatasi mo ia i tena taipola i tena Malo’ i se auala fakatusa. (Luka 22:18, 28-30) Kae e se ko te Tamataene telā ka fakaipoipo fua mo tena avaga e fia‵fia i te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe.

13 E pelā mo te mea ne iloa ne tatou mai mua atu, i te kau o te lagi ne usu fakatasi, penei: “Ke na fia‵fia tatou kae ke fia‵fia malosi, kae ke na avatu ne tatou ki a ia te vikiga, me ko oko mai te taimi o te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe, kae ko oti foki ne fakatoka faka‵lei ne tena avaga a ia eiloa.” (Faka. 19:6, 7) Kae, e pefea a tavini a Ieova i te lalolagi? E mata, ka ‵kau foki latou i te fiafiaga tenā?

“E OLO ATU LATOU MO TE ‵LIFU”

14. E pelā mo te mea ne taku mai i te Salamo 45, ko oi a “taugasoa” o te tamāfine telā ka fakaipoipo?

14 Faitau te Salamo 45:12, 14e, 15. Ne folafola mai ne te pelofeta ko Sakalia me i te taimi o te gataga, a tino o atufenua ka fia‵fia o ‵kau fakatasi mo te ‵toega o te Isalaelu faka-te-agaga. Ne tusi mai a ia: “I aso konā, ka o‵mai a tino o fenua fakaa‵tea e tokosefulu [o ‵piki ‵mau ki te gatu ‵loa o] se Iutaia e tokotasi, kae fai atu ki a ia penei, ‘Matou e ma‵nako o ‵kau mo koe, me ne lagona ne matou me i te Atua e fakatasi mo koe.’” (Saka. 8:23) te Salamo 45:12, “a tino o fenua fakaa‵tea e tokosefulu” konei ne fai pelā me ko tamaliki fa‵fine o “tino o Tulo” mo “tino mau‵mea.” E o‵mai latou mo meaalofa ki te ‵toega o te kau fakaekegina, o salasala ki te taliaga a latou mo te fesoasoani faka-te-agaga. Talu mai te 1935, ne talia ne te fia miliona o tino ‘ke akoako latou’ ne te ‵toega ki te munatonu. (Tani. 12:3) Ko oti ne faka‵ma ne taugasoa a‵lofa fakamaoni konei o Kelisiano fakaekegina a olotou olaga, ko fai ei latou mo taupou i te feitu faka-te-agaga. A “taugasoa” konei o te tamāfine telā ka fakaipoipo ko oti ne tuku atu a latou eiloa ki a Ieova kae fakatalitonu atu me e fai eiloa latou mo tino fakamaoni o te Tamataene telā ka fakaipoipo, te Tupu.

15. Ne ga‵lue fakatasi pefea a “taugasoa” mo te ‵toega o te potukau o te tamāfine telā ka fakaipoipo kolā koi ‵nofo i te lalolagi?

15 Ko oko eiloa i te fia‵fia a te ‵toega o te potukau o te tamāfine telā ka fakaipoipo ki “taugasoa” konei mō te lotou loto finafinau o fesoasoani ki te talaiga o te “tala ‵lei tenei o te Malo” ki te lalolagi nofoaki kātoa. (Mata. 24:14) E se ko te ‘agaga fua mo te tamāfine telā ka fakaipoipo e fai mai faeloa, penei, Vau! Kae ko latou foki kolā e lagona ne latou e fai atu penei, Vau!’ (Faka. 22:17) Ao, ne lagona ne “nisi mamoe” a sui fakaekegina o te potukau o te tamāfine telā ka fakaipoipo e fai penei “Vau!” kae ne ‵kau atu latou ki te tamāfine telā ka fakaipoipo o fai atu “Vau!” ki tino o te lalolagi.​—Ioa. 10:16.

16. Se a te tauliaga ne tuku atu ne Ieova ki nisi mamoe?

16 E a‵lofa eiloa a te ‵toega o te kau fakaekegina ki olotou taugasoa kae fia‵fia ke iloa atu me ne tuku atu ne te Tamana o te Tamataene telā ka fakaipoipo, ko Ieova, ki nisi mamoe i te lalolagi a te tauliaga ke fia‵fia foki ki te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe. Ko leva ne folafola mai me i “taugasoa” konei ne “olo atu . . . mo te lifu mo te fiafia.” Ao, ka ‵kau fakatasi a nisi mamoe kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi ki te se-gata-mai, i te fiafia telā e maua i te lagi mo te lalolagi māfai ko fai a te fakaipoipoga o te Tamā Mamoe i te lagi. Kae se mea ‵lei me e fakaata mai i te tusi ko Fakaasiga a te “vaitino e tokouke” e pelā me e “‵tu atu latou i mua o te nofogaaliki, kae i mua foki o te Tamā Mamoe.” E tuku atu ne latou ki a Ieova a te taviniga tapu i te titi faka-te-lalolagi o tena faletapu faka-te-agaga.​—Faka. 7:9, 15.

E aumai ne te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe a te fiafia ki “taugasoa” o te tamāfine telā ka fakaipoipo (Ke onoono ki te palakalafa e 16)

‘AU TAMALIKI TA‵GATA KA SUI NE LATOU OU TUPUGA’

17, 18. E aoga pefea a te fakaipoipoga a te Tamā Mamoe, kae ko Keliso ka fai mo tamana ki a ai i tena Pulega i te Afe Tausaga?

17 Faitau te Salamo 45:16. Ka momea aka te fia‵fia o “taugasoa” o te avaga faka-te-lagi o Keliso māfai e lavea ne latou a mea aoga o te fakaipoipoga i te lalolagi fou. Ka saga mai te Tamataene telā ka fakaipoipo, te Tupu, ki te lalolagi kae ka faka‵tu aka ne ia ana “tupuga” faka-te-lalolagi, kolā ka fai mo fai ana “tama” faka-te-lalolagi. (Ioa. 5:25-29; Epe. 11:35) Ka filifili aka ne ia mai i a latou konei a “pelenise i te lalolagi kātoa.” E seai se fakalotolotolua, me ka filifili aka ne Keliso a nisi tino mai i toeaina fakamaoni i aso nei ke fai ne latou te takitakiga i te lalolagi fou.​—Isa. 32:1, NW.

18 I tena Pulega i te Afe Tausaga, ka fai foki a Keliso e pelā me se tamana ki nisi tino. A te tonuga loa, a tino katoa i te lalolagi kolā e talia ne latou te ola se-gata-mai, ka maua eiloa ne latou ona ko te fakatuanaki o latou ki te taulaga togiola a Iesu. (Ioa. 3:16) Tela la, ka fai a ia mo olotou “Tamana ki te se-gata-mai.”​—Isa. 9:6, 7

NE FAKAMALOSIGINA ‘KE FAI KE TAKUTAKUA TENA IGOA’

19, 20. E pokotia pefea a Kelisiano ‵tonu katoa i aso nei i mea ‵tupu kolā ne taku mai i te Salamo 45?

19 Faitau te Salamo 45:1, 17. E tonu, a mea ‵tupu kolā ne tusi ki lalo i te Salamo 45 e pokotia i ei a Kelisiano katoa. Ko oko eiloa te fia‵fia a te ‵toega o te kau fakaekegina i te lalolagi me ko pili o ‵kau fakatasi latou mo olotou taina mo te lotou Tamataene telā ka fakaipoipo i te lagi. Ko fakamalosigina foki a nisi mamoe ke momea aka te lotou faka‵logo ki te lotou Tupu ‵malu kae fia‵fia ki te tauliaga ke ‵kau fakatasi mo te ‵toega o sui o te tamāfine telā ka fakaipoipo i te lalolagi. Mai tua o te lotou fakaipoipoga, ko tuku atu ei ne Keliso mo ana taugasoa i te Malo a fakamanuiaga e uke ki luga i tino i te lalolagi.​—Faka. 7:17; 21:1-4.

20 A koi ‵kilo atu tatou ki mua i te fakataunuga o “se mea ‵lei” e uiga ki te Tupu faka-Mesia, e mata, e se fakamalosigina tatou ke ‘fai ke takutakua tena igoa’? Ke na aofia tatou i a latou kolā ‘ka tavae atu ki te Tupu ki te se-gata-mai.’