Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR PUONJRUOK 49

Chier En Geno Madier!

Chier En Geno Madier!

“An gi geno kuom Nyasaye . . . ni chier nobedie.”​—TICH 24:15.

WER 151 Nyasaye Noluonggi

GIMA SULANI WUOYE *

1-2. En geno mane ma jaber ma jotich Jehova nigo?

BEDO gi geno en gima ber ahinya. Jomoko nigi geno mar bedo gi kend maber, pidho nyithindo ma ngimagi ber, kata chango kuom tuo moro ma chandogi. Wan bende, kaka Jokristo, wanyalo gombo gik ma kamago. Kata kamano, nitie gik ma wageno moloyo mago. Gigo oriwo ngima mochwere, kod neno osiepewa kod wedewa mosetho ka bedo mangima kendo.

2 Jaote Paulo nowacho niya: “An gi geno kuom Nyasaye . . . ni chier nobedie mar jo ma kare gi jo ma ok kare.” (Tich 24:15) Paulo ok e ng’at ma nokwongo wuoyo e wi geno mar chier. Ayub bende nosegawuoyo e wi wachno. Ne en gadier ni Nyasaye ne dhi pare kendo chiere mi obed mangima kendo.​—Ayub 14:7-10, 12-15.

3. Weche ma yudore e 1 Jo-Korintho sula mar 15 nyalo konyowa nade?

3 “Chier mar jo motho” en achiel kuom “puonj ma gin mana mise” ne Jokristo duto. (Hib. 6:1, 2) Weche ma Paulo nowacho e wi chier yudore e 1 Jo-Korintho sula mar 15. Onge kiawa ni wechego nojiwo ahinya Jokristo mokwongo. Wan bende, weche ma ni e sulano nyalo jiwowa kendo tego geno ma wan-go e wi chier.

4. Ang’o momiyo wan gadier ni ibiro chier jomotho?

4 Chier mar Yesu Kristo miyo wabedo gadier ni ibiro chier jowa mosetho. Chierneno en achiel kuom ‘weche mabeyo’ ma Paulo nolando ne Jo-Korintho. (1 Kor. 15:1, 2) Bende, nowacho ni ka Jakristo onge gi yie kuom chier, to yiene en kayiem nono. (1 Kor. 15:17) Bedo gi yie e wi chier mar Yesu en mise mar geno ma wan-go ni jomamoko be ibiro chier.

5-6. Weche ma yudore e 1 Jo-Korintho 15:3, 4 mulo ngimawa nade?

5 Ka ne Paulo ochako wuoyo e wi chier e ndiko mar 1 Jo-Korintho sula mar 15, noketo ayanga adiera moko adek. Adierago gin (1) “Kristo ne otho ne richowa.” (2) “Ne oyike.” (3) “Ne ochiere e odiechieng’ mar adek mana kaka Ndiko nokoro.”​—Som 1 Jo-Korintho 15:3, 4.

6 Ere kaka tho mar Yesu, yikne, kod chierne mulo ngimawa? Janabi Isaya nokoro ni Mesia ne idhi ‘neg mi gole e piny jo mangima’ kendo ni ne idhi ‘yike kanyachiel gi joricho.’ Kata kamano, gimachielo ne dhi timore. Isaya nomedo wacho ni Mesia ne dhi ‘ting’o richo mag ji mang’eny.’ Yesu notimo mano kokalo kuom misango mar rawar. (Isa. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Rumi 5:8) Omiyo, tho mar Yesu, yikne, kod chierne miyo wabedo gadier chuth ni inyalo ketwa thuolo kuom richo kod tho, kendo ni wabiro romo gi jowa ma ne osetho.

JI MANG’ENY NONENO YESU BANG’ KOSECHIERE

7-8. Ang’o momiyo Jokristo ni gadier ni nochier Yesu?

7 Geno ma wan-go e wi chier otenore kuom chier mar Yesu. Omiyo, nyaka wabed gadier ni Yesu ne ochier. Ang’o ma nyalo miyo wabed gadier ni Jehova nochiero Yesu?

8 Nitie ji mang’eny ma noneno Yesu bang’ chierne. (1 Kor. 15:5-7) Ng’at mokwongo ma Paulo wacho ni noneno Yesu en Petro, ma bende ne iluongo ni Kefa. Nitie grup mar jopuonjre moko ma bende nowacho ni Petro noneno Yesu gadier. (Luka 24:33, 34) E wi mano, “ji Apar Gariyoka,” tiende ni joote Yesu, bende ne onene bang’ chierne. Bang’e, Kristo ne “ofwenyore ne owete mokalo 500 ma nochokore kamoro achiel,” samoro e romo moro makende ma ne gibedogo Galili miwuoyoe e Mathayo 28:16-20. Bende, Yesu “nofwenyore ne Jakobo,” ma nyalo bedo ni ne en owadgi. (Joh. 7:5) Bang’ neno Yesu kosechier, Jakobo koro noketo yie kuome. Gimiwuoro en ni chiegni higa mar 55 kama ka ne Paulo ndiko baruani, thoth joma ne oneno Yesu kosechier ne pod ngima, omiyo, ng’ato ang’ata ma ne nyalo bedo gi kiawa e wi wachno ne nyalo penjo joma ne pod ngimago.

9. Ka luwore gi Tich Joote 9:3-5, ere kaka fweny ma ne Paulo oneno bende nonyiso gadier ni nochier Yesu?

9 Kinde moko bang’e, Yesu nofwenyore ne Paulo owuon. (1 Kor. 15:8) Paulo ma bende ne iluongo ni Saulo, ne ni e yo ka dhi Damaski sama nowinjo dwond Yesu ka wuoyo kode. Noyudo Yesu osechier, kendo nofwenyore ne Paulo ka en e polo. (Som Tich Joote 9:3-5.) Fweny ma ne Paulo onenono bende nonyiso gadier ni Yesu nochier.​—Tich 26:12-15.

10. Ang’o ma Paulo notimo bang’ bedo gadier ni nochier Yesu?

10 Nitie joma ne nyalo gombo winjo gima ne Paulo wacho nikech ka pok ne Yesu ofwenyorene, ne osandoga Jokristo ahinya. Kata kamano, ka ne osebedo gadier ni nochier Yesu, notimo kinda mondo oland ne jomamoko adierano. Paulo nonano e chandruoge mang’eny sama nolando wach tho kod chier mar Yesu. Nochwade nyading’eny, notueye e jela, kendo meli be nokethorene e nam. (1 Kor. 15:9-11; 2 Kor. 11:23-27) Paulo ne ni gadier chuth ni Yesu notho mochier, kendo noyie kata mana tho kolando wachno. Donge nono weche kaka mago miyo ibedo gadier ni Yesu nochier? Donge mano jiwo geno ma in-go kuom chier?

PAULO NORIEYO PARO MOBAM MA JOMOKO NE NIGO

11. Gin weche mage ma ne nyalo miyo Jo-Korintho moko obed gi paro mobam e wi chier?

11 Nitie jomoko e taon mar Korintho e piny Grik ma ne nigi paro mobam e wi chier. Moko kuomgi ne wacho ni “jo motho ok bi chier.” Ang’o momiyo ne gin gi paro ma kamano? (1 Kor. 15:12) Josomo moko ma nodak Athene, ma ne en taon machielo e piny Grik, ne jaro joma noyie ni Yesu nochier. Nenore ni Jo-Korintho moko bende ne nigi paro kaka mano. (Tich 17:18, 31, 32) Jomoko ne paro ni chier itiyogo mana kaka ranyisi, tiende ni, ng’ato ne bedo ng’ama otho nikech richo, kendo obedo mangima sama obedo Jakristo. Bed ni en wach mane ma ne nyalo miyo giyie gi paro ma kamago, kwedo puonj mar chier ne nyiso ni yiegi ne en kayiem nono. Ka di po ni Nyasaye ne ok ochiero Yesu, mano nyiso ni onge misango mar rawar ma nochiw kendo ni ji duto ne dhi siko ka gin joricho. Omiyo, joma ne kwedo wach chier ne onge gi geno moro amora.​—1 Kor. 15:13-19; Hib. 9:12, 14.

12. Ka luwore gi 1 Petro 3:18, 22, ere kaka chier mar Yesu nopogore gi chier mar jomamoko ma bende nochier e piny ka?

12 Paulo ne ni gadier chuth ni “Kristo osechier oa kuom jo motho.” Mano ne en chier makende nikech nopogore gi mar jomamoko ma bende ne ochier e piny ka, to bang’e noduogo otho. Paulo nowacho ni Yesu ne en “nyak mokwongo kuom jo mosenindo e tho.” Yesu ne en nyak mokwongo e yo mane? En e ng’at ma nokwong chier e del mar roho kendo ma nokwongo dhi e polo.​—1 Kor. 15:20; Tich 26:23; som 1 Petro 3:18, 22.

JOMA “BIRO BEDO MANGIMA”

13. En pogruok mane ma Paulo nonyiso e kind Adam gi Yesu?

13 Ere kaka tho mar ng’ato achiel ne nyalo miyo ji tara gi tara obed mangima? Paulo chiwo dwoko mar penjono e yo moro ma winjore maler. Onyiso pogruok ma nitie e kind gima Adam nokelo ne dhano kod gima rawar mar Kristo nyalo kelo ne dhano. Paulo wuoyo e wi Adam kowacho niya: “Tho nobiro kokalo kuom ng’ato achiel.” Ka ne Adam otimo richo, nokelo chandruok kuome owuon kendo ne nyikwaye bende. Wachandore nyaka chil kawuono nikech Adam nodagi winjo Nyasaye. Kata kamano, Nyasaye nochiero wuode, kendo mano miyowa geno mar kinde ma biro. “Jo motho bende ibiro chier kokalo kuom ng’ato achiel,” ma en Yesu. Paulo medo lero kama: “Mana kaka kuom Adam dhano duto tho, e kaka bende kuom Kristo dhano duto biro bedo mangima.”​—1 Kor. 15:21, 22.

14. Be ibiro chier Adam? Ler ane.

14 Ang’o ma ne Paulo temo wacho ka nondiko ni kokalo “kuom Adam dhano duto tho”? Paulo ne wuoyo e wi nyikwa Adam ma noyudo richo kod tho koa kuom Adam. (Rumi 5:12) Adam ok en achiel kuom joma ibiro chier ma bed mangima. Misango ma Kristo nochiwo ne ok nyal waro Adam nikech ne en ng’at makare ma notamore winjo Nyasaye goyiem. Gima notimore ne Adamno e ma biro timore ne joma “Wuod dhano” biro ng’adonegi bura ni gin “diek,” tiende ni, gibiro yudo “kethruok mochwere.”​—Mat. 25:31-33, 46; Hib. 5:9.

Yesu e ng’at ma nokwong chier kuom ji mathoth ma ne idhi chier mondo odhi e polo (Ne paragraf mar 15-16) *

15. Ji “duto” ma ne Paulo owacho ni “biro bedo mangima” oriwo jomage?

15 Paulo nowacho bende ni “ji duto doko mangima e i Kristo.” (1 Kor. 15:22) Paulo nondiko wechego ne Jokristo mowal ma ne ni Korintho, ma ne nigi geno ni idhi chiergi mondo gidhi e polo. Jokristogo ‘osepwodh e winjruok achiel gi Kristo Yesu, kendo oseluonggi mondo gibed jo maler.’ Paulo nowuoyo bende e wi “jo ma nonindo e tho ka gin e winjruok achiel gi Kristo.” (1 Kor. 1:2; 15:18; 2 Kor. 5:17) E barua moro machielo ma nondiko, nowacho ni joma ‘oseriwore gi Yesu e thone, biro riwore kode e chierne bende.’ (Rumi 6:3-5) Yesu nochier e del mar roho kendo nodhi e polo. Mano be e gima timore ne joma ni “e winjruok achiel gi Kristo,” ma gin Jokristo duto mowal.

16. Ang’o ma Paulo nonyiso ka noluongo Yesu ni “nyak mokwongo”?

16 Paulo nondiko ni Kristo nochier kaka “nyak mokwongo kuom jo mosenindo e tho.” En adier ni nitie joma nochier e piny ka kaka Lazaro, kata kamano, Yesu e ng’at mokwongo ma nochier moa kuom jomotho ka en gi del mar roho, kendo ma noyudo ngima mochwere. Inyalo pime gi nyak mokwongo ma ne Jo-Israel chiwo ne Nyasaye bang’ keyo. E wi mano, kuom luongo Yesu ni “nyak mokwongo,” Paulo ne nyiso ni nitie jomamoko ma bende ne idhi chier ma yud ngima e polo. Joote Yesu kaachiel gi jomamoko ma ni “e winjruok achiel gi Kristo” ne dhi luwo Yesu. Gin bende bang’e ne idhi chiergi kaka nochier Yesu, kendo ne gidhi dhi e polo.

17. En kinde mane ma joma ni “e winjruok achiel gi Kristo” ne dhi yudoe pokgi mar dhi e polo?

17 Joma ne ni “e winjruok achiel gi Kristo” ma ne nigi geno mar dhi e polo, ne pok ochier e kinde ma Paulo ne ondiko ne Jo-Korintho. Mano nyiso ni chier ma Paulo ne wuoyoe ne dhi timore e kinde ma biro. Nowacho ni ne idhi chiergi ‘kaluwore gi kar ng’ato ka ng’ato, ka Kristo e nyak mokwongo, to bang’ mano, jo ma gin mag Kristo e ndalo ma biro yudo ka entie.’ (1 Kor. 15:23; 1 The. 4:15, 16) Wadak e kinde ma ne okor ni dhi yudo ka Yesu ‘nitie.’ Kuom mano, joote kaachiel gi Jokristo ma nowal gi roho kendo ma nosetho, ne nyaka rit kinde ma Yesu ne dhi bedo e loch e ka giyud pokgi mar dhi e polo kendo ‘riwore gi Yesu e chierne.’

WAN GADIER GI GENO MAR CHIER!

18. (a) Ang’o momiyo wanyalo wacho ni nitie chier machielo ma biro timore bang’ kosechier joma biro dhi e polo? (b) Ka luwore gi 1 Jo-Korintho 15:24-26, gin gik mage ma biro timore e polo?

18 Jokristo duto momakore gi Nyasaye ma ok bi dhi e polo, to nigi geno mane? Gin bende gin gi geno mar chier. Muma wacho ni Paulo kaachiel gi jomamoko ma nigi geno mar dhi e polo ne idhi chier a “kuom jo motho e chier motelo.” (Fil. 3:11) Donge mano nyiso ni nitie chier machielo ma ne dhi luwo? Wachno otudore gi gima Ayub ne owacho ni ne dhi timorene kinde ma biro. (Ayub 14:15) “Jo ma gin mag Kristo e ndalo ma biro yudo ka entie” biro bedo gi Yesu e polo sama obiro tieko loje, telo kod teko duto mag dhano. Kae to “jasigu mogik ma ibiro tiek en tho.” Mano nyiso ni joma ibiro chier mondo odhi e polo ok bi tho kendo nikech richo ma ne giyudo koa kuom Adam. To nade jomamoko?​—Som 1 Jo-Korintho 15:24-26.

19. En geno mane ma joma biro dak e piny ka nigo?

19 En geno mane ma joma biro dak e piny ka nigo? Gin be ginyalo bedo gi geno, ka luwore gi weche ma Paulo nondiko niya: “An gi geno . . . ni chier nobedie mar jo ma kare gi jo ma ok kare.” (Tich 24:15) En adier ni onge ng’at ma ok kare ma nyalo dhi e polo. Omiyo, Paulo ne wuoyo e wi chier ma ne dhi timore e piny ka.

Keto yie kuom geno mar chier miyo wabedo gadier ni wanadag mamor kinde ma biro (Ne paragraf mar 20) *

20. Ere kaka geno mar chier tego yiewa?

20 Waonge kiawa moro amora “ni chier nobedie”! Joma ibiro chier e piny ka nodag nyaka chieng’. Mano en singo ma wanyalo geno gadier. Genono nyalo hoyowa sama watwa kata osiepwa moro otho. Ibiro chiergi e kinde ma Kristo kaachiel gi jomamoko biro ‘locho kaka ruodhi kuom higni 1,000.’ (Fwe. 20:6) Wan be wanyalo bedo gadier ni ibiro chierwa ka po ni watho ka higni 1,000 ma Yesu lochoe pok ochakore. Kendo ‘geno ma wan-go ok kel wich-kuot.’ (Rumi 5:5) Genono nyalo jiwowa e kindegi kendo nyalo medowa mor sama wadhi nyime tiyo ne Nyasaye. Kata kamano, pod nitie weche mathoth ma wanyalo puonjore e 1 Jo-Korintho sula mar 15, mana kaka wabiro neno e sula ma luwo.

WER 147 Ngima ma Nyaka Chieng’ Osing

^ par. 5 Wach maduong’ ma iwuoyoe e 1 Jo-Korintho sula mar 15 en chier. Ang’o momiyo chier en puonj maduong’, kendo ang’o momiyo wanyalo bedo gadier ni Yesu nochier? E sulani, wabiro nono dwoko mag penjogo kod penjo mamoko madongo e wi chier.

^ par. 56 WECHE MA LERO PICHA: Yesu e ma ne okwongo dhi e polo. (Tich 1:9) Moko kuom jolupne ma bende ne dhi luwe e polo gin Thoma, Jakobo, Ludia, Johana, Maria, kod Paulo.

^ par. 58 WECHE MA LERO PICHA: Owadwa moro jaode otho. Owadwano osetiyo ne Nyasaye gi jaodeno kuom higni mang’eny. En gadier ni ibiro chier jaodeno kendo mano miye teko mar dhi nyime makore gi Jehova.