Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Natu twikileni okukala ngaashi “ovaenda novanailongo”

Natu twikileni okukala ngaashi “ovaenda novanailongo”

“Ohandi mu kumaida ngaashi ovaenda novanailongo, mu lidilike okahalu kombelela.” — 1 PET. 2:11.

1, 2. Petrus okwa li ta popi kombinga yoolyelye eshi a longifa outumbulilo “ovahoololwa,” nomolwashike e va ifana “ovaenda novanailongo”?

KONIMA yomido 30 eshi Jesus a ya meulu, omuyapostoli Petrus okwa li a shangela ‘ovanailongo ovahoololwa ovo ve lihanena muPontus, muGalatia, muKappadokia, muAsia nomuBitinia.’ (1 Pet. 1:1) Osha yela kutya eshi Petrus a longifa outumbulilo “ovahoololwa,” okwa li ta popi shi na sha novavaekwa nomhepo ngaashi ye, ovo va ‘dalululilwa eteelelo li nomwenyo’ loku ka pangela pamwe naKristus meulu. (Lesha 1 Petrus 1:3, 4.) Ndele mbela omolwashike e va ifana “ovaenda novanailongo”? (1 Pet. 2:11) Omolwashike tu na okukala tu na ohokwe mwaasho, ngeenge ope na ashike omuvalu munini wEendombwedi mounyuni aushe wovahoololwa?

2 Osha li sha yeleka okwiifana ovavaekwa vopefimbo lovayapostoli “ovaenda novanailongo.” Ovavaekwa itava kala kombada yedu fiyo alushe. Omuyapostoli Paulus oo naye omuvaekwa ‘womoshiunda shinini,’ (NW) okwa ti: “Oukwashilongo wetu otu u kwete meulu, omo hatu teelele Omwene Jesus Kristus Omuxupifi.” (Luk. 12:32; Fil. 3:20) Osho osha hala okutya ngeenge omuvaekwa okwa fi ndele ta fiye po ounyuni ou u li mepangelo laSatana, ota ka mona omwenyo ihau fi meulu. (Lesha Ovafilippi 1:21-23.) Kombada yedu ove li ko ashike okafimbo kaxupi, nomolwaasho taku dulu okutiwa kutya “ovaenda novanailongo.”

3. Epulo li na sha ‘needi dimwe’ lilipi la holoka po?

3 Ongahelipi shi na sha ‘needi dimwe’? (Joh. 10:16, NW) Ombibeli otai hongo kutya otava ka kala  kombada yedu fiyo alushe. Ndele mbela osha hala okutya ngahelipi eshi taku tiwa kutya navo ovaenda novanailongo?

‘OISHITWA AISHE OTAI KEME’

4. Ovapangeli novanongononi ova nyengwa okuninga shike?

4 Fimbo ngoo Jehova ina hanauna po ounyuni woukolokoshi waSatana, ovanhu aveshe, mwa kwatelwa Ovakriste, otava kala tava mono oixuna omolwounashibofa waSatana oo a tukululila Jehova. Ovaroma 8:22 ova ti: “Otu shi shii oishitwa aishe ohai keme kumwe ndele oi nefeto lokudala fiyo paife.” Ovapangeli novanongononi ova kendabala okuxwepopaleka eenghalo dovanhu ndele ova nyengwa.

5. Onghatu ilipi ovanhu omamiliyona va katuka okudja mo 1914, nomolwashike?

5 Okudja mo 1914, ovanhu omamiliyona ova hoolola okukala ovapangelwa vOhamba oyo ya nangekwa po kuKalunga, Kristus Jesus. Inava hala okukala oshitukulwa shonghalelo yoinima younyuni waSatana. Ova anya okukala ovayambididi vounyuni waSatana. Ponhele yaasho, ohava longifa onghalamwenyo yavo noiniwe yavo mokuyambidida Ouhamba waKalunga. — Rom. 14:7, 8.

6. Omeityo lilipi Eendombwedi daJehova hadi ifanwa ovanailongo?

6 Eendombwedi daJehova ohadi dulika keemhango doilongo i dule po 200 omo di li, ndele kashi na nee mbudi kutya ohadi di peni, odi li ngaashi ovanailongo. Ihadi kufa nande ombinga mopolotika nomomalipumomumwe efiku keshe. Nokuli nopaife, ode litala ko di li ovakwashiwana vounyuni mupe oo tau ka etwa kuKalunga. Oda hafa neenghono eshi omafiku ado di li ovaenda novanailongo mounyuni ou wonghalelo yoinima inau wanenena taa ende taa pu ko.

Ihatu yambidida ounyuni waSatana. Ohatu yambidida ounyuni mupe waKalunga

7. Ongahelipi nopeni ovapiya vaKalunga tava ka kala ovakwashiwana fiyo alushe?

7 Mafiku Kristus ota ka longifa eenghonopangelo daye opo a hanaune po onghalelo yoinima yaSatana. Epangelo laKristus la wanenena otali ka xulifa po oulunde  noluhodi kombada yedu. Otali ka hanauna po keshe oo a tukululila ounamapangelo waJehova oshibofa. Ovalongelikalunga ovadiinini ove na omhito yoku ka pewa oukwashiwana tau kalelele moParadisa kombada yedu. (Lesha Ehololo 21:1-5.) Oishitwa aishe “otai ka mangululwa moupika wenyonauko i ye memanguluko loshinge shovana vaKalunga.” — Rom. 8:21.

OVAKRISTE VASHILI OVA TEELELWA VA NINGE SHIKE?

8, 9. Yelifa kutya Petrus okwa hala okutya shike eshi a ti: ‘Lidilikeni okahalu kombelela.’

8 Petrus okwa yelifa kutya Ovakriste ova teelelwa va ninge shike, eshi a ti: “Ovaholike, ohandi mu kumaida ngaashi ovaenda novanailongo, mu lidilike okahalu kombelela haka lwifa omwenyo.” (1 Pet. 2:11) Omayele oo okwa li a yukifwa tete kOvakriste ovavaekwa, ndele otaa longo yo nokeedi dimwe daJesus.

9 Omahalo amwe inaa puka ngeenge otaa wanifwa po metwokumwe nehalo lOmushiti molwaashi otae tu kwafele tu hafele onghalamwenyo. Pashihopaenenwa, inashi puka okukala wa hala okulya oikulya iwa, okunwa, okukufa ombinga momalihafifo taa tulumukifa nokuhafela oukaume navamwe. Inashi puka yo okuliwanifila po omahalo opamilele nakaume koye kopahombo, ndele omu na okukala mu na ondjele. (1 Kor. 7:3-5) Ndele nande ongaho, Petrus okwa li ta popi kombinga ‘yokahalu kombelela’ oko “haka lwifa omwenyo.” Osho osha hala okutya omahalo opambelela a puka, oo a tolokwa meembibeli dimwe “ohole yoipala” (King James Version) ile “omahalo oulunde” (New International Version). Osha yela kutya otu na okulungamena omahalo opambelela oo tae tu ningifa tu nyone omhango yaKalunga notaa nyono po ekwatafano letu naye. Ngeenge inatu a lungamena, itatu ka kala vali netimaumbwile lomwenyo waalushe.

10. Eenghedi dilipi Satana ha longifa opo a kwate ko Ovakriste va ninge oshitukulwa shounyuni waye?

10 Satana okwa lalakanena okunghundipaleka etokolotoko lOvakriste vashili lokukala ve li “ovaenda novanailongo” monghalelo ei yopaife. Satana okwa hala tu kale tu hole omaliko, tu ye moluhaelo, tu lalakanene efimano, tu kale tu liholele komesho notu kale twa tala ko omuhoko wetu wa fimana u dule dikwao. Ashike natu kale twa lungamena eemwiyo da tya ngaho odo ta longifa opo e tu yule. Ngeenge otwa kala twa tokola toko tuha shikule ouhalu mwii wombelela, ohatu ulike kutya inatu hala okukala oshitukulwa shounyuni waSatana woukolokoshi notu li ashike ovaenda novanailongo mounyuni ou. Otwa halelela notu na okulonga noudiinini opo tu ka kale fiyo alushe mounyuni mupe waKalunga wouyuki.

ELIHUMBATO LIWA

11, 12. Ovanailongo omafimbo amwe ohava tali ka ko ngahelipi, novanhu vamwe ohava diladila shike shi na sha nEendombwedi daJehova?

11 Petrus okwa li a twikila okuyelifa shi na sha naasho Ovakriste “ovaenda novanailongo” ve na okuninga eshi a popya movelishe 12 a ti: “Kaleni nokweenda mu he noshipo mokati kovapaani, opo nee eshi tave mu popile mowii ngaashi ovalongi vowii, mokutala oilonga yeni iwa va hambelele Kalunga mefiku lekongo.” Ovanhu ovo ve li moilongo ihe fi yavo omafimbo amwe ohava shekwa. Otashi dulika nokuli va talike ko ve li ovalongi vowii molwaashi ashike va yooloka ko kovanhu vakwao. Otashi dulika va kale va yooloka ko mokupopya,  meenghatu davo, mokudjala nomeholokepo lavo. Ndelenee elihumbato lavo liwa ohali kwafele vamwe va mone kutya kave fi ovanhu vai.

12 Sha faafana, Ovakriste vashili navo ova yooloka ko kovanhu vakwao moinima ngaashi onghedi yokupopya nongeenge tava hoolola omalihafifo. Okudjala nokuliwapeka kwavo ohaku ulike kutya ova yooloka ko kovanhu vomomudingonoko. Osho ohashi ningifa ovanhu vamwe va popile Eendombwedi mowii da fa ovalongi vowii. Kakele kaasho, vamwe ohave di pandula omolwelihumbato lado liwa.

13, 14. Osha hala okutya ngahelipi ounongo ‘wa hololwa koilonga yao ya yuka’? Yandja oshihopaenenwa.

13 Elihumbato letu liwa ohali kwafele vamwe va mone kutya kape na etomheno loku tu popila mowii. NaJesus oo oye aeke a li omunhu ha dulika kuKalunga monghedi ya wanenena, okwa li a lundilwa. Vamwe ova li ve mu ula ‘omufukulume nongholwe, kaume kovafutifi nokovalunde.’ Ndele nande ongaho, elihumbato laye liwa ola li la ulika kutya ke fi omulongi wowii. Jesus okwa ti: ‘Ounongo ohau hololwa koilonga yao ya yuka.’ (Mat. 11:19) Osho osha faafana nokunena. Pashihopaenenwa, ovanhu vamwe ovo hava di popepi noBetel yomuSelters moNdowishi, ova didilika kutya Ovabetel ove na onghedi yokukalamwenyo ya yooloka ko kuyavo. Ndele omukulunhu woshilando osho okwa li a popila Ovabetel ovo a ti: “Eendombwedi odo hadi longo omo odi na onghalamwenyo ya yooloka ko, ashike ihadi piyaaneke nande omunhu momudingonoko.”

Oshili yOmbibeli oya hanganifa oukwaneumbo ou womoRusia

14 Eendombwedi moMoscow shaRusia oda li da lundililwa ominyonena dihapu. Ndele muJuni 2010, Omhangu yOufemba wOmunhu yaEuropa moStrasbourg shaFransa oya li ya tokola kutya elelo laMoscow ola puka eshi le lidopa moinima yelongelokalunga lEendombwedi daJehova nokali na oufemba woku di kelela di ninge okwoongala kwado. Omhangu yOufemba wOmunhu yaEuropa oya ti kutya omhangu yaRusia inai yandja oumbangi oo tau ulike kutya Eendombwedi odi na ondjo omolwelihumbato lii. Oya ti yo vali, eemhangu daMoscow oda tokola Eendombwedi daJehova shihe li pauyuki mokulongifa eemhango didjuu.

OTU NA OKUDULIKA KOMAPANGELO

15. Ovakriste vashili mounyuni aushe ohava dulika kefinamhango lOmbibeli lilipi?

15 Eendombwedi daJehova moMoscow nosho yo mounyuni aushe ohadi wanifa po oshiteelelwa shopaKriste osho sha popiwa kuPetrus, eshi a ti: “Dulikeni kukeshe epangelo lopanhu omolwOmwene, nge kohamba, omukulunhu waaveshe, ile komalenga.” (1 Pet. 2:13, 14) Nonande  Ovakriste vashili kave fi oshitukulwa shounyuni ou woukolokoshi, ohava dulika nehalo liwa keemhango domapangelo ngeenge kadi li omhinge neemhango daKalunga. — Lesha Ovaroma 13:1, 5-7.

16, 17. (a) Oumbangi ulipi tau ulike kutya katu fi ovatwindubo nepangelo? (b) Oshike osho ovakwanepangelo vamwe va dimina?

16 Eshi Eendombwedi daJehova hadi lihumbata ngaashi ovanailongo novaenda monghalelo ei yoinima, hamolwaashi ngeno di li omhinge nepangelo ile novanhu vakwao. Ihadi tu ondubo ile di lidope moinima yavamwe eshi tava ningi omatokolo opapolotika ile tava kendabala okukandula po omaupyakadi ovanhu. Ihadi lidopo moinima yopapolotika ngaashi omalongelokalunga amwe noihadi kendabala nande okufininika ovapangeli va lundulule onghedi yavo yokupangela. Ihadi tukululile epangelo oshibofa ile di xwaxwameke vamwe ve shi ninge.

17 Ngeenge Ovakriste tava dulika kovapangeli metwokumwe neladipiko laPetrus ‘lokufimaneka ohamba,’ otava ulike kutya ova fimaneka nova lenga eendodo dovapangeli va tya ngaho. (1 Pet. 2:17) Ovapangeli ohava dimine omafimbo amwe kutya kape na oumbangi oo tau ulike kutya Eendombwedi oda nyika oshiponga. Pashihopaenenwa, omunapolotika wokoNdowishi wedina Steffen Reiche, okwa ti kutya Eendombwedi daJehova oda li de lihumbata nawa pefimbo opo da li tadi hepekwa koNazi. Nonande oda li tadi hepekwa, oda li da diinina eitavelo lado noda li hadi ungaunga novanadolongo vakwao nombili. Okwa ti oukwatya oo owa fimanenena koshilongo unene tuu shaNdowishi molwaashi ovanhu vahapu ohava ungaunga nonyanya novanailongo ile novanhu ovo ve na eitavelo ile omadiladilo opapolotika a yooloka ko ku avo.

KALA U NA OHOLE

18. (a) Omolwashike tu hole oumwainafana womounyuni aushe? (b) Ovanhu vamwe ovo vehe fi Eendombwedi ova didilika shike?

18 Omuyapostoli Petrus okwa ti: “Fimanekeni aveshe, holeni [oukumwe aushe wovamwatate, NW], tileni Kalunga.” (1 Pet. 2:17) Eendombwedi daJehova ohadi tila okulonga osho tashi nyemateke Kalunga, naasho ohashi di linyengifa di longe ehalo laye. Oda hafa okukala oshitukulwa shoumwainafana womounyuni aushe oo wa kwatela mo ovamwatate novamwameme ovo tava longele Jehova pamwe. Onghee hano, odi hole “oukumwe aushe wovamwatate.” Ohole ya tya ngaho oya pumba mounyuni kunena nomolwaasho ovanhu ovo vehe fi Eendombwedi hava kala ve i kuminwa. Pashihopaenenwa, omuwiliki wovatalelipo umwe oo a li ta longo pamwe nehangano lomalweendo laAmerika okwa li a kuminwa ohole oyo ya li mokati kEendombwedi odo da li poshoongalele shopaiwana moNdowishi mo 2009. Okwa popya kutya omido adishe odo a kala ta longo e li omuwiliki, ina mona nande onale ovanhu ve holafane ngaashi Eendombwedi. Lwanima umwe womEendombwedi okwa popya a ti: “Keshe osho a popya kombinga yetu okwe shi popya nonghumwe nonehafo.” Mbela owa uda nale ovatalinomesho ovo va mona Eendombwedi da ongala tava popi ngaho?

19. Otu na okukala twa tokola toko okuninga shike, nomolwashike?

19 Ngaashi twa kundafana nale, Eendombwedi daJehova ohadi ulike meenghedi dihapu kutya odi li “ovaenda novanailongo” monghalelo yoinima yaSatana noda tokola toko nehafo okukala ngaho. Odi na omatomheno mawa okukala neteelelo olo kutya mafiku otadi ka pewa oukwashiwana tau kalelele mounyuni mupe wouyuki waKalunga. Mbela owa teelela ngoo nodjuulufi ounyuni mupe wa tya ngaho?