Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Moa Gud i Winim Ol Gudgudfala Samting Blong Ijip

Moa Gud i Winim Ol Gudgudfala Samting Blong Ijip

Moa Gud i Winim Ol Gudgudfala Samting Blong Ijip

MOSES i wan long olgeta bigman blong wol we oli bin gat paoa long laef blong ol man. Fofala buk blong Baebol, stat long Eksodas go kasem Dutronome, oli tokbaot olsem wanem God i yusum Moses blong lidim Isrel. Moses i mekem rod blong oli aot long Ijip oli fri, hem karem kontrak blong Loa, mo hem i lidim Isrel i go kasem boda blong Promes Lan. Moses i gruap long haos blong Fero, be God i jusum hem nao blong lidim ol man blong hem. Moses i mekem wok blong profet, jaj, mo man blong raetem buk long Baebol. Be, hem i wan man we “tingting blong hem i stap daon moa i winim ol narafala man long wol.”—Namba 12:3.

Bighaf blong ol samting we Baebol i talem long saed blong Moses i hapen long ol laswan 40 yia blong laef blong hem. Hemia i stat long taem we ol man Isrel oli aot long wok slef long Ijip, i go kasem ded blong hem taem hem i gat 120 yia. Taem Moses i gat 40 yia hem i mekem wok blong lukaot sipsip long kantri blong Midian, mo hem i mekem wok ya go kasem we hem i gat 80 yia. Be, olsem wan buk i talem, “samting we yumi wantem tumas blong save long laef blong Moses, be samting ya nao i haed,” hemia laef blong hem stat taem hem i bon i go kasem 40 yia blong hem, taem hem i ronwe long Ijip. ?Wanem samting we yumi save lanem long saed blong ol faswan yia ya long laef blong hem? ?Wanem i bin hapen taem hem i stap gruap mekem se hem i kam wan man we i spesel? ?Wanem sam samting we maet oli gat paoa long hem? ?Wanem traem we maet hem i mas winim? ?Mo olgeta samting ya oli save tijim yumi long wanem?

Wok Slef Long Ijip

Buk blong Eksodas i storebaot wan Fero we i fraet bigwan taem hem i luk se ol man Isrel we oli kam stap long Ijip, oli kam plante tumas. Fero ya i ting se hem i save faenem wan rod blong “blokem” olgeta ya blong oli no kam plante moa. Ale, hem i putumap sam man oli bos long ol man Isrel blong fosem olgeta blong wok olsem slef. Nao ol man Isrel oli mas wokhad blong karem ol hevi samting, oli mas wokem brikis, mo wok hareap blong kasem stret namba blong brikis we i blong wan dei.—Eksodas 1:8-14; 5:6-18.

Ol samting ya oli stap hapen long Ijip taem Moses i bon, mo oli laenap stret wetem wanem we ol man oli faenem. Ol man oli faenem sam olfala hanraet we oli wokem long lif blong wan longfala gras blong wota, mo wan pija we oli pentem long wol blong wan gref. Ol hanraet mo pija ya oli soemaot se i bin gat sam slef we oli wokem brikis long Ijip samwe long ol yia 1000 B.K.T. * no maet bifo long taem ya. I luk olsem se long taem ya, oli seraotem plante handred slef i go long ol grup blong 6 kasem 18 slef we oli wok aninit long wan we i bos long olgeta. Ol slef ya oli mas digimaot redgraon mo oli mas hivimap ol drae gras blong tekem i go long ples blong wokem brikis. Ol slef we oli blong defdefren kantri oli stap kasem wota, mo oli yusum wan longfala wud blong meksemap wota ya wetem ol redgraon mo drae gras. Oli putum redgraon ya i go long ol samting olsem bokis, mo oli laenemap olgeta bokis ya i stap long san, ale taem redgraon ya i kam drae hem i kam olsem brikis, mo oli karemaot bakegen long ol bokis ya. Ale, sam narafala slef oli karem plante brikis ya we i drae finis, oli go long ples we bambae oli yusum. Samtaem, blong kasem ples ya oli mas klaem wan smol hil. Ol man Ijip we oli stap gad long ol slef ya, oli holem ol nalnal, nao oli sidaon no wokbaot olbaot blong wajem olgeta ya we oli stap wok.

Wan olfala hanraet i soemaot se 602 slef oli wokem 39,118 brikis, hemia i min se evri taem we wan slef i wok hem i save wokem samting olsem 65 brikis. Mo wan pepa we oli raetem long ol yia 12 handred B.K.T., i talem se: “Ol man oli stap mekem . . . stret namba blong brikis we oli mas mekem blong wan dei.” Ol samting ya oli sem mak nomo long hadwok we ol man Ijip oli bin fosem ol man Isrel blong mekem, olsem we buk blong Eksodas i tokbaot.

Wok slef i no mekem populesen blong ol man Isrel i godaon. Defren olgeta nao, “taem we ol man Ijip oli stap mekem i strong moa long olgeta olsem, be namba blong olgeta i stap kam antap moa, . . . Nao ol man Ijip oli stap fraet bakegen long olgeta.” (Eksodas 1:10, 12) Taswe, Fero i givim oda long ol woman Hibru we oli stap givhan long ol woman blong olgeta taem oli bonem pikinini se oli mas kilim i ded evri bebi boe we i bon long olgeta. Biaen, hem i givim oda ya tu long olgeta man blong hem se oli mas kilim ol bebi boe we ol woman Hibru oli bonem. Long hadtaem ya nao, wan naesfala bebi boe i bon. Hemia Moses, pikinini blong Jokebed mo Amram.—Eksodas 1:15-22; 6:20; Ol Wok 7:20.

Hem i Lus, Oli Faenem Hem Mo i Joenem Famle Blong Olgeta

Taem papa mama blong Moses tufala i harem oda blong Fero we i talem se oli mas kilim i ded olgeta bebi boe, tufala i haedem smol boe blong tufala. ?Tufala i mekem olsem nating se ol man blong Fero oli pas raon long evri haos blong lukaot ol pikinini? Yumi no sua long saed ya. Be yumi save se afta we Moses i gat tri manis, papa mama blong hem oli no moa save haedem hem. Ale, mama blong hem we i wari tumas, i wokem wan basket wetem longfala gras blong wota, i blokem basket ya long kolta blong mekem se wota i no go insaed, mo i putum bebi blong hem insaed long basket ya. Taem Jokebed i mekem samting ya, i olsem we hem i folem oda blong Fero, no tingting we i stap biaen long oda ya, se oli mas sakem ol pikinini boe blong ol woman Hibru i go long Nael Reva. Nao, Miriam, bigfala sista blong Moses, i stap stanap longwe lelebet, blong wajem basket ya.—Eksodas 1:22–2:4.

Yumi no save sipos Jokebed i minim blong dota blong Fero i faenem Moses, be hemia nao samting we i hapen taem dota blong Fero i kam swim long reva ya. Dota blong king i luksave se hemia pikinini blong wan Hibru woman. ?Bambae hem i mekem wanem? ?Bambae hem i obei long oda blong papa blong hem, mo talem long ol man blong kilim pikinini ya i ded? Nogat. Hem i mekem fasin we plante woman maet oli mekem sipos oli faenem wan bebi. Hem i gat sore.

Miriam i kam klosap long gel blong Fero. Hem i askem se: “?Yu wantem blong mi go lukaot wan woman Hibru blong i kam givim titi long pikinini ya?” Sam man we oli ridim ol tok ya oli ting se tok ya i jikim Fero. Be sista blong Moses i defren olgeta long Fero we i mekem rabis plan wetem ol man blong hem blong faenem wan rod blong “blokem” ol man Hibru. Taem dota blong king i agri wetem tingting blong Miriam, long taem ya nao i kam klia se Moses bambae i sef. Dota blong Fero i talem long Miriam se, “Yes, yu go,” ale wantaem nomo Miriam i go singaot mama blong hem. Jokebed i stat wok blong dota blong Fero, blong lukaot long pikinini ya we i stret pikinini blong hem, ale i no gat wan man i save kilim pikinini ya we dota blong king nao i tekem i blong hem.—Eksodas 2:5-9.

Fasin blong dota blong king i defren olgeta long fasin blong papa blong hem, Fero, we i strong tumas. Woman ya i no blaen, hem i save gud se pikinini ya i hu. Be from we hat blong hem i sore long pikinini ya, hem i karem pikinini i kam insaed long famle blong hem. Mo from we hem i agri blong tekem wan Hibru woman i kam blong givim titi long pikinini ya i soemaot klia se hem i no gat fasin nating olsem papa blong hem.

Hem i Gruap Mo i Skul

Jokebed “i tekem pikinini ya i go, i stap givim titi long hem, mo i stap lukaot gud long hem. Nao, biaen, taem pikinini ya i kam bigfala, mama blong hem i tekem hem i gobak long dota blong king, nao hem i stap lukaot long hem olsem stret pikinini blong hem nomo.” (Eksodas 2:9, 10) Baebol i no talem se Moses i laef hamas yia wetem stret papa mama blong hem. Sam man oli ting se ating tufala i lukaot long hem gogo hem i no moa titi—taem hem i gat tu no tri yia—no maet i longtaem moa. Be buk blong Eksodas i jes talem se Moses i “kam bigfala” wetem papa mama blong hem, be yumi no sua long stret yia blong hem. Nomata hamas yia blong Moses long taem ya, i klia se Amram mo Jokebed tufala i yusum taem ya blong tijim pikinini blong tufala se hem i wan man Hibru mo tufala i tijim hem long Jeova. Traehad blong tufala blong pulum Moses blong gat bilif mo blong laekem stret fasin, i kam klia nomo long ol yia we oli kam biaen.

Taem Moses i gobak long dota blong Fero, “oli tijim hem long waes blong ol man Ijip.” (Ol Wok 7:22) Hemia i min se oli trenem Moses blong i naf blong holem wan wok long gavman blong Ijip. Long tijing blong ol man Ijip, i gat matematik, jiometri, wokem plan blong ol haos, bildim ol haos, mo plante narafala gudfala waes mo save long laef. Ating famle ya blong Fero oli wantem tu se Moses i joen long wosip blong ol man Ijip.

Maet Moses i bin kasem ol tijing ya semtaem tu wetem ol narafala pikinini blong king. Long medel blong ol pikinini ya blong king i gat sam narafala “pikinini tu we oli blong ol king blong narafala kantri we papa mama i sanem olgeta i kam long Ijip, no maet oli pikinini we ol man Ijip nomo oli tekemaot long narafala ples blong trenem olgeta long ol tingting blong Ijip. Oli mekem olsem blong bambae ol pikinini ya oli save gobak blong lidim kantri blong olgeta” we i stap aninit long Fero. (The Reign of Thutmose IV, we Betsy M. Bryan i raetem) I luk olsem se taem ol yangfala oli stap yet long ol ples blong lukaot mo trenem pikinini insaed long haos blong king, oli stat finis blong kasem trening blong wok olsem haeman blong gavman. * Ol raeting blong taem we ol king blong Ijip oli rul bifo, oli soemaot se plante long ol man we oli bin wok klosap long king mo sam hae man blong gavman blong ol Fero ya, oli holem taetel ya “Pikinini we oli Trenem” nating se oli bigman finis.

Laef insaed long haos blong king hem i wan traem blong Moses. Long ples ya hem i gat gud laef, plante sas samting, mo paoa. Hem i fesem sam traem tu we oli traem stret fasin blong hem. ?Bambae Moses i mekem wanem taem hem i kasem ol traem ya? ?Bambae hem i stap tru long hu? ?Hem i rili wantem wosipim Jeova, hem i tingbaot hem wan olsem wan brata blong ol Hibru man we oli stap wok slef, no hem i laekem moa olgeta samting we ol hiten man long Ijip oli stap givim long hem?

Taem Blong Mekem Wan Impoten Disisen

Taem Moses i gat 40 yia ating yumi save ting se hem i karem gud fasin mo tingting blong ol man Ijip. Be hem i ‘go lukluk ol Hibru we oli stap mekem ol strongfala wok.’ Stori ya i soemaot se hem i no go blong wokbaot nomo, hem i go from we hem i wantem tumas blong halpem ol brata blong hem. Taem hem i luk we wan man Ijip i stap kilim wan man Hibru, hem i traem blokem man Ijip ya, nao i kilim hem i ded. Fasin ya i soem se tingting blong Moses i stap long ol brata blong hem. Ating man Ijip ya we Moses i kilim i ded, hem i wan kapten blong ol soldia, mo ating hem i stap mekem wok blong hem taem hem i stat kilim Hibru man ya. Long lukluk blong ol man Ijip, i stret we Moses i sapotem Fero. Be, samting we i gat paoa long tingting blong Moses, hemia se hem i laekem stret fasin. Hem i soemaot fasin ya bakegen long nekis dei, taem hem i faenem tu man Hibru we tufala i stap faet nao i stretem tufala. Moses i wantem mekem ol man Hibru oli no moa wok slef. Be, taem Fero i harem wanem we Moses i mekem, hem i traem kilim Moses i ded. Ale, Moses i mas ronwe mo i go stap long kantri blong Midian.—Eksodas 2:11-15; Ol Wok 7:23-29. *

Taem we Moses i jus blong wantem mekem ol man blong God oli fri, i no stret wetem taem we Jeova i makem. Nating se i olsem, ol fasin blong Moses oli soem bilif we hem i gat. Hibrus 11:24-26 (NW ) i talem se: “Moses i gat bilif, taswe taem hem i kam bigman finis, hem i no letem ol man oli talem se hem i pikinini blong gel blong Fero. Hem i wantem stap wetem ol man blong God blong harem nogud wetem olgeta, taem ol man oli mekem trabol long olgeta. Hem i no wantem mekem sin blong hem i save harem gud smoltaem nomo.” ?From wanem? From we “hem i tinghae moa long wok blong Mesaea, nating we i save kasem sem long hem, i winim olgeta gudfala samting long Ijip. Hem i putum tingting blong hem i stap strong long praes we bambae hem i save kasem.” Spesel tok ya we oli yusum long vas ya se “Mesaea” i minim “man we God i jusumaot.” Tok ya i stret long Moses from we biaen Jeova i jusumaot hem blong mekem wan spesel wok.

!Tingbaot samting ya! Moses i kasem tijing we ol haeman blong Ijip nomo oli save kasem. Trening we hem i kasem i save karem plante gudgudfala samting i kam long laef blong hem. Be hem i sakemaot olgeta samting ya. Hem i save se sipos hem i jusum blong laef long haos blong Fero, man ya we i stap givim hadtaem long ol man blong God, bambae hem i no save lavem Jeova mo fasin we i stret. Moses i save mo i tingting dip long ol promes we God i bin mekem long ol bubu blong hem, Ebraham, Aesak, mo Jekob. Taswe, hem i wantem moa blong mekem God i glad long hem i bitim ol narafala man. From samting ya, Jeova i yusum Moses blong karem spesel wok ya blong mekem stamba tingting blong Hem i kamtru.

Yumi evriwan i mas jusum wanem samting long laef we i moa impoten. Olsem Moses, ating yu yu gat wan impoten disisen blong tekem. ?I gat sam fasin no sam samting we maet yu mas lego, nating se yu luk olsem se ol samting ya oli save givhan long yu? Sipos hemia nao disisen we i stap fored long yu, rimemba Moses. Hem i tingbaot fasin fren we hem i gat wetem Jeova olsem samting we i sas moa i winim olgeta sas samting blong Ijip, mo hem i no sore nating long jus we hem i mekem.

[Ol Futnot]

^ B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

^ Trening ya maet hem i sem mak long trening we Daniel mo ol fren blong hem oli kasem blong kam ol man blong wok insaed long gavman blong Babilon. (Daniel 1:3-7) Lukluk japta 3 blong buk ya Pay Attention to Daniel’s Prophecy!, we ol Witnes blong Jeova oli wokem.

^ Wan narafala samting i soem se Moses i laekem fasin we i stret. Taem hem i stap olsem strenja long kantri blong Midian hem i blokem sam man we oli wantem ronemaot ol yang gel blong lukaot sipsip long ples blong wota.—Eksodas 2:16, 17.

[Bokis pija long pej 11]

Kontrak Blong Wan Nes We i Lukaot Pikinini

Plante taem ol mama nomo oli givim titi long pikinini blong olgeta. Be, wan man we i holem skolasip, nem blong hem Brevard Childs i raetem long buk blong hem, Journal of Biblical Literature se “wanwan taem, long ol famle blong ol haeman [Medel Is] oli stap pem ol nes blong lukaot mo fidim pikinini blong olgeta. Oli mekem olsem tu, taem wan mama i no save fidim pikinini blong hem no taem pikinini i no gat mama. Long olgeta taem we nes ya i gat kontrak blong wok, hem i mas lukaot long pikinini ya mo givim titi long hem.” Ol man tede oli faenem sam kontrak we ol man bifo oli bin mekem wetem ol nes ya long Medel Is. Ol kontrak ya oli pruvum se hemia wan fasin we plante man oli stap mekem long Ijip, i stat long taem blong ol man Sumeria gogo kasem taem blong ol man Gris. Long plante long ol pepa ya oli raetem nem blong tufala man we oli mekem kontrak ya, hamas taem we bambae oli mas holem kontrak ya, wanem wok we i stap blong mekem, sam advaes long saed blong kakae, ol faen we nes i mas pem sipos hem i brekem kontrak ya, pei we bambae hem i kasem, mo olsem wanem bambae oli pem hem. Masta Childs i eksplenem se, plante taem “wan nes i lukaot pikinini blong tu no tri yia. Hem i lukaot pikinini ya long haos blong hem nomo, be wanwan taem hem i mas karem pikinini ya i go long mama blong hem blong i luk hem.”

[Tok blong pija long pej 9]

Long Ijip tede, oli wokem brikis sem mak long taem blong Moses, olsem pija ya blong bifo i soemaot

[Credit Lines]

Above: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.; below: Erich Lessing/Art Resource, NY