Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E tapea anei oe i to oe hapa ore?

E tapea anei oe i to oe hapa ore?

E tapea anei oe i to oe hapa ore?

“E ore â vau e faarue i [to ˈu hapa ore] e pohe noa ˈtu vau.”—IOBA 27:5MN.

1, 2. E mea tia ia rave tatou i teihea opuaraa paturaa, e eaha nau uiraa ta tatou e hiˈopoa?

 A FERURI na e te hiˈopoa nei oe i te mau hohoˈa no te hoê fare. Te faahiahia ra oe i te au maitai o te huru hamaniraa. Te oaoa ra oe i te manaˈoraa e e hoonahia oe e to oe utuafare i te fare. Eita anei ïa oe e farii e mea faufaa rii taua mau hohoˈa ra e te manaˈo atoa ta oe paha e horoa no te reira aita anaˈe oe i patu i te fare, i faaea i roto, e i atuatu i te reira?

2 Oia atoa, e huru maitai faufaa roa te hapa ore o te ohipa i nia ia tatou e te feia ta tatou e here rahi roa ra. Teie râ, ma te manaˈo au noa no nia i te hapa ore, e hoona-rii-hia tatou ia ore e noaa ia tatou e ia ore e tapea i to tatou hapa ore Kerisetiano. I roto i te ao o teie mahana, mea pinepine e mea moni roa te mau opuaraa paturaa mau. (Luka 14:28, 29) Oia atoa, e titau te noaaraa te hapa ore i te taime e te tutavaraa, mea hoona râ te reira. E tauaparau anaˈe ïa no nia e toru uiraa: E nafea e nehenehe ai e riro ei taata hapa ore? E nafea e nehenehe ai e tapea i to tatou hapa ore Kerisetiano? Eaha te tia ia ravehia ia ore noa ˈtu te hoê i te hoê taime i tapea i to ˈna hapa ore?

E nafea e nehenehe ai e riro ei taata hapa ore?

3, 4. (a) E nafea Iehova e tauturu ai ia tatou ia noaa te hapa ore? (b) E nafea e nehenehe ai e noaa ia tatou te hapa ore, mai te hiˈoraa o Iesu?

3 Ua tapao tatou i roto i to na mua ˈtu tumu parau e te horoa ra Iehova na tatou i te fanaˈoraa taa ê e faaoti e riro anei ei taata hapa ore. Te vahi oaoa râ, aita noa oia e vaiiho ra ia tatou ia faaoti no tatou iho. Te haapii maira oia e nafea ia noaa teie huru maitai faufaa roa, e te horoa maira oia ma te pipiri ore i to ˈna varua maitai, aore ra varua moˈa, o te tauturu ia tatou ia faaohipa i ta ˈna mau haapiiraa. (Luka 11:13) Te paruru atoa ra oia i te feia e tutava i te haere ma te tia i te pae varua.—Mas. 2:7.

4 Mea nafea to Iehova haapiiraa ia tatou ia riro ei taata tapea i te hapa ore? Na mua roa, ma te tono mai ïa i ta ˈNa Tamaiti ra o Iesu i te fenua nei. I ora na Iesu i te hoê oraraa auraro tia roa. “Ua haapao maitai e tae noa ˈtura i te pohe.” (Phil. 2:8) I roto i te mau ohipa atoa ta ˈna i rave, ua auraro Iesu i to ˈna Metua i te raˈi, i te taime fifi roa ino atoa. Ua parau oia ia Iehova: “Ia tupu . . . to oe hinaaro eiaha to ˈu.” (Luka 22:42) E mea maitai ia uiui tatou taitahi ia tatou iho, ‘E feruriraa auraro anei to ˈu mai tera?’ Ma te tapi i te hoê haerea auraro ma te manaˈo turai tia, e riro mai tatou ei taata tapea i te hapa ore. A rave na i te tahi mau tuhaa o te oraraa e mea faufaa iho â ˈi ia auraro.

5, 6. (a) Mea nafea to Davida haamatararaa i te faufaaraa ia tapea i te hapa ore ia ore hoi tatou e hiˈohia mai e vetahi atu mau taata? (b) Eaha te mau haafifiraa o te hapa ore i mua i te mau Kerisetiano o teie mahana ia vai o ratou anaˈe?

5 E mea tia ia auraro tatou ia Iehova noa ˈtu e o tatou anaˈe ia hiˈohia. Ua tapao te fatu salamo o Davida i te faufaaraa o te hapa ore i te mau taime a vai ai o ˈna anaˈe. (A taio i te Salamo 101:2.) Ei arii, tei mua noa oia i te taata. Aita e feaaraa e mea rahi te taime e ua hanere, ua tausani taata atoa tei mataitai ia ˈna. (A hiˈo i te Salamo 26:12.) Mea faufaa ia tapea i te hapa ore i tera mau taime, ua titauhia hoi ia horoa te arii i te hoê hiˈoraa maitai i to ˈna nunaa. (Deut. 17:18, 19) Ua ite râ Davida e ia vai o ˈna anaˈe—‘i roto i to ˈna iho fetii’—ua tia ia haere noa oia ma te hapa ore. E tatou ïa?

6 I roto i te Salamo 101:3, te ite ra tatou i ta Davida mau parau: “E ore au e tuu i te hoê mea ino i mua i tau mata.” E rave rahi taime i teie mahana e vai ai te mau mea ino i mua i to tatou mata, ia vai o tatou anaˈe iho â râ. No e rave rahi, e tautooraa te haereraa i nia i te Internet i roto i teie tuhaa. E hema-ohie-hia i te mataitai i te mau hohoˈa tano ore, faufau atoa. E ohipa auraro anei i te Atua i faaurua ia Davida ia papai i taua mau parau ra ia na reira? Mea atâta te mau hohoˈa faufau, e faaaraara hoi te reira i te mau hinaaro ino e te miimii, e tuino i te manaˈo haava, e faaino i te mau faaipoiporaa, e e haaviivii i te taata atoa i mataitai.—Mas. 4:23; Kor. 2, 7:1; Tes. 1, 4:3-5.

7. Eaha te faaueraa tumu e nehenehe e tauturu mai ia tapea i te hapa ore ia vai o tatou anaˈe?

7 Parau mau, aita roa e tavini a Iehova e vai mau o ˈna anaˈe. Te hiˈo mai ra to tatou Metua ma te here ia tatou. (A taio i te Salamo 11:4.) Eaha râ paha Iehova i te oaoa ia ite oia ia oe ia patoi i te mau faahemaraa e! A na reira ˈi râ oe, te pee ra oe i te faaararaa ta Iesu i parau i roto i te Mataio 5:28. Ma te mau ravea atoa, a faaoti papu i te ore e hiˈo i te mau hohoˈa e faahema ia oe ia rave i te ino. Eiaha e mono i to oe hapa ore faufaa roa i te hoê ohipa haama e mataitai aore ra e taio i te mau papai faufau!

8, 9. (a) Ua faaû Daniela e to ˈna mau hoa i teihea aaraa o to ratou hapa ore? (b) E nafea te mau taurearea Kerisetiano o teie mahana e faaoaoa ˈi ia Iehova e i to ratou mau hoa Kerisetiano?

8 E nehenehe atoa e riro ei taata tapea i te hapa ore ma te auraro ia Iehova to rotopu anaˈe tatou i te feia tiaturi ore. A manaˈo ia Daniela e to ˈna na hoa e toru. Ei taurearea, ua haruhia e ua afaihia ratou ei tîtî i Babulonia. Haaatihia i reira e te feia tiaturi ore o te ite rii aore ra aita ia Iehova, ua faahepohia ratou ia amu i te maa ta te Ture a te Atua i opani. Mea ohie paha ia faaoti tera mau taurearea e ofati i te Ture a te Atua. Inaha, eita to ratou mau metua, te mau ati Iuda feruriraa paari, e te mau tahuˈa e ite mai ia ratou e maha i te na reiraraa. O vai tei ite? O Iehova iho. Ua haapapu ratou i to ratou tiaraa e ua auraro ia ˈna noa ˈtu te faaheporaa e te fifi atâta.—Dan. 1:3-9.

9 Na te ao nei, te pee nei te mau taurearea Ite no Iehova i te hoê â haerea, ma te haapao i ta te Atua mau ture aveia no te mau Kerisetiano e ma te ore e fati i mua i te faaheporaa ino a te mau hoa. Ia ore outou, te feia apî, e rave i te raau taero, te ohipa haavî uˈana, te parau ino, te morare ore, e te tahi atu mau ohipa ino, te auraro nei ïa outou ia Iehova. Ia na reira oe, te tapea nei ïa oe i to oe hapa ore. E maitaihia oe iho, e e faaoaoa oe ia Iehova e to oe mau hoa Kerisetiano!—Sal. 110:3.

10. (a) Eaha te hiˈoraa tano ore i te poreneia i aratai i vetahi feia apî ia ofati i to ratou hapa ore? (b) E nafea te hapa ore e aratai ai ia tatou ia ohipa ma te ara i te fifi atâta o te poreneia?

10 E mea tia ia auraro atoa tatou a haa ˈi i nia i te melo ê. Ua ite tatou e te opani ra te Parau a te Atua i te poreneia. E mea ohie râ ia vaiiho i te hoê feruriraa auraro ia riro ei feruriraa farii noa. Ei hiˈoraa, ua rave te tahi mau taurearea i te ai mero taatiraa e te taatiraa na te tiho aore ra te faanavenaveraa i te mero taatiraa, a faaoti ai e e ere teie mau peu i te mea ino roa no to ratou manaˈoraa e e ere tera i te “taatiraa” mau. Te haamoe ra teie feia apî—aore ra ua maiti atu paha i te tâuˈa ore—e e tano te taˈo bibilia poreneia no teie mau peu taatoa, te haerea ino e nehenehe ai te hoê e tiavaruhia. * Te vahi ino roa ˈˈe, te tâuˈa ore ra tatou i te faufaaraa o te hapa ore. I te mea e te tutava nei tatou i te tapea i to tatou hapa ore, eiaha tatou e imi i te mau otoheraa. Eiaha tatou e tamata i te haafatata ˈtu a nehenehe ai tatou e hara ma te ore e faautuahia. Eiaha tatou e haamau noa i te feruriraa i nia i te mau faahopearaa o te haavaraa ta te hoê ohipa ino e faatupu mai. E haamau râ tatou i te feruriraa i nia i te raveraa i te mea e oaoa ˈi Iehova, ma te ape i te haamauiui i to ˈna huru aau. E faaatea ê noa tatou i te reira e ‘e maue ê atu tatou i te faaturi,’ aore ra poreneia, eita râ e tapiri atu a nehenehe atu ai tatou e harahia. (Kor. 1, 6:18) E faaite ïa tatou e e taata hapa ore mau tatou.

E nafea e nehenehe ai e tapea i to tatou hapa ore?

11. No te aha mea faufaa ˈi te ohipa auraro taitahi? A faahohoˈa.

11 E noaa ia tatou te hapa ore ma te auraro, e tapea ïa tatou i te hapa ore ma te tamau â i te auraro. E ohipa haapaoraa ore te auraro-noa-raa ia hiˈohia—e ohipa haihai roa. Na teie râ mau ohipa auraro e faarahi mai i te hapa ore i te roaraa o te tau. Ei faahohoˈaraa: E taoˈa iti te hoê noa piriti ia hiˈohia, ia apǎpǎ maite râ taatoa tatou e rave rahi o te reira, e nehenehe tatou e patu i te hoê fare maitai roa. No reira, ma te tamau noa i te faarahi i ta tatou mau ohipa auraro, e tapea tatou i to tatou hapa ore.—Luka 16:10.

12. Mea nafea to Davida vaiihoraa i te hoê hiˈoraa i te tapearaa i te hapa ore i mua i te hamani-ino-raa e te ohipa tia ore?

12 E ite-papu-hia iho â to tatou hapa ore tei mua anaˈe tatou i te tamataraa, hamani-ino-raa, aore ra ohipa tia ore. A rave na i te hiˈoraa bibilia o Davida. Ei taata apî, ua faaoromai oia i te hamani-ino-raa a te hoê arii i manaˈohia na e tia oia no te mana o Iehova. Ua ere râ te arii Saula i ta Iehova farii maitai e ua pohehae roa ia Davida, ta te Atua i farii. Ua faatere noa râ Saula no te hoê taime e ua faaohipa i te nuu o Iseraela no te tapapa ia Davida. Ua faatia Iehova ia tamau noa teie ohipa tia ore no te tahi matahiti i te maoro. Ua inoino anei Davida i te Atua? Ua faaoti anei oia e aita e tumu no te faaoromai? Aita roa ˈtu. Ua faatura hohonu noa oia i te tiaraa o Saula ei taata ta te Atua i faatahinu, ma te patoi i te haapohe ia Saula a nehenehe ai ta ˈna.—Sam. 1, 24:2-7.

13. E nafea e nehenehe ai e tapea i to tatou hapa ore ia haamauiuihia aore ra ia faainoinohia tatou?

13 Eaha râ te puai o te hiˈoraa o Davida no tatou i teie mahana e! E melo tatou o te amuiraa na te ao atoa nei o te mau taata tia ore, e nehenehe te hoê e haa i nia ia tatou ma te tano ore aore ra e taiva atoa. Parau mau, ua haamaitaihia tatou i te oraraa i te hoê tau eita roa te nunaa o Iehova taatoa e nehenehe e haapiˈohia. (Isa. 54:17) E mea tia râ ia aha tatou ia faainoino mai te hoê taata aore ra ia haamauiui oia i to tatou huru aau? Mai te peu e te inoino ra tatou i te hoê hoa haamori, e nehenehe to tatou hapa ore i te Atua e fifihia. Eiaha roa te haerea o vetahi ê ia riro ei tumu e inoino ai tatou i te Atua aore ra e faarue ai tatou i te hoê haerea taiva ore. (Sal. 119:165) E tauturu mai te faaoromairaa atoa i te mau tamataraa ia tapea i to tatou hapa ore.

14. E nafea te feia tapea i te hapa ore i mua i te mau tauiraa i te pae o te faanahonahoraa e te mau faatanoraa i te pae o te haapiiraa?

14 E nehenehe atoa e tapea i to tatou hapa ore ma te ape i te feruriraa e imi i te hapa aore ra e faahapahapa. Te auraa mau, e taiva ore ïa ia Iehova. Te haamaitai nei oia i to ˈna nunaa i teie nei hau atu i mutaa ihora. Aita roa ˈtu te haamoriraa viivii ore i faateiteihia aˈenei i roto i te tuatapaparaa taatoa i te fenua nei. (Isa. 2:2-4) Ua faatano-anaˈe-hia te mau tatararaa o te mau irava bibilia aore ra te huru raveraa i te mau mea, e hinaaro ïa tatou e farii atu. Te oaoa ra tatou i te ite-papu-raa e te rahi noa ˈtu ra te maramarama pae varua. (Mas. 4:18) Mai te peu e mea fifi roa no tatou ia taa i te hoê tauiraa, e ani tatou ia Iehova ia tauturu mai ia maramarama i te reira. A tiai noa ˈi, e faaoromai tatou ma te auraro noa a tapea ˈi i to tatou hapa ore.

E nafea ia ore noa ˈtu te hoê e tapea i te hapa ore?

15. O vai anaˈe te nehenehe e faaere ia oe i to oe hapa ore?

15 E uiraa haaferuri teie, e ere anei? Mai ta tatou i haapii na i roto i to na mua ˈtu tumu parau, mea faufaa roa ino te hapa ore. Aita anaˈe te reira, aita to tatou e taairaa e o Iehova e aita e tiaturiraa mau. A haamanaˈo: Hoê anaˈe taata i te ao atoa nei te faaere ia oe i to oe hapa ore. O oe iho â. Ua taa maitai ia Ioba i taua parau mau ra. Ua parau oia: “E ore â vau e faarue i [to ˈu hapa ore] e pohe noa ˈtu vau.” (Ioba 27:5; MN) Mai te peu e tera atoa ta oe faaotiraa papu e e tapiri noa oe ia Iehova, e ore roa ˈtu oe e ere i to oe hapa ore.—Iak. 4:8.

16, 17. (a) Ia rave te hoê taata i te hara rahi, eaha te haerea tano ore e ravehia? (b) Eaha te haerea tia e rave?

16 Eita râ vetahi e tapea i to ratou hapa ore. Mai tei tupu i mutaa iho a ora noa ˈi te mau aposetolo, te rave noa ra vetahi i te hara rahi. Ahiri o oe tera, aita anei ïa e ravea? Oia. Eaha te tia ia ravehia? E hiˈo anaˈe na mua i te mea e ore e rave. To te taata natura, o te hunaraa ïa i te ohipa ino i te mau metua, hoa Kerisetiano, aore ra matahiapo. Te haamanaˈo maira râ te Bibilia: “O tei tapoˈi i ta ˈna hara, e ore ïa e maitai; o tei faˈi râ e ua faarue, e arohahia ïa.” (Mas. 28:13) E hape peapea mau te feia e imi i te tapoˈi i te hara, eita hoi e nehenehe e huna i te hoê noa ˈˈe mea i te aro o te Atua. (A taio i te Hebera 4:13.) Te tamata atoa ra vetahi i te ora e piti oraraa, ma te faahua tavini ia Iehova a hara noa ˈi ratou. Ua ere te hoê taata, e ora ra e piti huru oraraa, i to ˈna hapa ore. Te au ore ra Iehova i te haamoriraa a te feia e huna nei i te mau hara rahi. E faariri râ teie huru haavarevare ia ˈna.—Mas. 21:27; Isa. 1:11-16.

17 Ia rave te hoê Kerisetiano i te hara rahi, mea papu maitai te haerea tia e rave. E taime ïa no te imi i te tauturu a te mau matahiapo. E faanahoraa ta Iehova i haamau no te rave i te mau maˈi rahi pae varua. (A taio i te Iakobo 5:14.) Eiaha e faatia i te mǎtaˈu i te aˈoraa ia tapea ia oe ia maitai mai i te pae varua. Inaha, e vaiiho anei te hoê taata haerea paari i te mauiui poto o te hoê patia aore ra o te hoê atoa tâpû ia moehia ia ˈna ia haapao i te hoê maˈi atâta?—Heb. 12:11.

18, 19. (a) E nafea to Davida hiˈoraa e faaite ai e e nehenehe e noaa faahou mai te hapa ore? (b) Eaha ta oe faaotiraa papu no nia i to oe hapa ore?

18 E nehenehe anei e maitai faahou roa mai? E nehenehe anei e noaa faahou mai te hapa ore ua ere-anaˈe-hia i te reira? A rave faahou na i te hiˈoraa o Davida. Ua rave oia i te hoê hara rahi. Ua hiˈo oia ma te faahinaaro i te vahine a te tahi atu taata, ua faaturi, e ua opua e haapohe i te hoa hapa ore. E mea fifi roa ia manaˈo ia Davida i taua taime ra ei taata hapa ore, e ere anei? Aita anei râ ta ˈna e ravea? Ua titauhia ia aˈo-etaeta-hia Davida e ua farii oia i te reira. I muri iho, ua turai to ˈna tatarahapa haavare ore ia aroha mai Iehova ia ˈna. Ua haapii Davida na roto i te aˈoraa e ua noaa faahou mai to ˈna hapa ore ma te auraro i te Atua e ma te tamau â i te auraro atu. Ua faahohoˈa to Davida oraraa i ta tatou e taio i roto i te Maseli 24:16: “E hiˈa te parau-tia e ia taihitu noa ˈtu i te hiˈaraa, e e tia faahou mai.” Te faahopearaa? A hiˈo na i ta Iehova i parau ia Solomona no Davida i muri aˈe i to ˈna poheraa. (A taio i Te mau arii 1, 9:4.) Ua haamanaˈo te Atua ia Davida ei taata hapa ore. E nehenehe mau â Iehova e tamâ i te tafetafeta o te mau hara rahi atoa a te mau taata rave hara tatarahapa.—Isa. 1:18.

19 Oia, e riro oe ei taata hapa ore ma te auraro i te Atua ma te î i te here. A tapea i to oe faaoromai taiva ore, e ia tupu noa ˈtu te hoê hara rahi, a faaite i te tatarahapa mau. E taoˈa faufaa roa to tatou hapa ore! Ia pee tatou taitahi i ta Davida faaotiraa papu: “Area vau nei, te haere nei au ma te hapa ore.”—Sal. 26:11.

[Nota i raro i te api]

Eaha ta oe e pahono?

• E nafea oe e nehenehe ai e riro ei taata hapa ore?

• E nafea oe e nehenehe ai e tapea i to oe hapa ore?

• E nafea e noaa faahou mai ai te hapa ore?

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia i te api 15]

‘UA MAITAI MAU Â’

Teie ta te hoê vahine hapû e pae avaˈe i parau no te hamani maitai e te hapa ore o te hoê vahine matau-ore-hia. Tei roto oia i te fare inuraa taofe, e tau hora i muri aˈe, ite aˈera oia e ua moehia ˈtu ta ˈna pute moni i ǒ. E 2 000 tara Marite to roto, e tino moni rahi aˈe i ta ˈna i matau i te rave. “Ua oti roa vau i te peapea,” ta ˈna i parau atu i te hoê taata hoo vea no reira. Teie râ, ua itea i te hoê vahine apî te pute moni, oioi atura oia i te imi i te fatu mau. No te manuïa ore, afai atura oia i te reira i te fare mutoi, e ua itea mai i te mutoi te vahine hapû. “E mea maitai mau roa te ohipa i ravehia, “ ta te fatu vahine mauruuru i parau. No te aha te vahine apî i tutava rahi ai i te faahoˈi i te moni? Ua papai te vea e ei Ite no Iehova, “ua faaite [oia] i teie hapa ore no te haapaoraa i reira to ˈna paariraa mai.”

[Hohoˈa i te api 16]

E nehenehe te feia apî e tapea i te hapa ore i roto i te tamataraa

[Hohoˈa i te api 17]

Aita Davida i tapea i te hapa ore i te hoê taime, ua noaa faahou mai râ ia ˈna