Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fakagalue Tou Fakatuanaki ki Folafolaga a Ieova

Fakagalue Tou Fakatuanaki ki Folafolaga a Ieova

“A te fakatuanaki . . . ko te fakaasiga manino o mea ‵tonu kolā e se lavea ki mata.”​—EPE. 11:1.

PESE: 54, 125

1. E ‵tau o pefea ‵tou kilokiloga ki te fakatuanaki o Kelisiano?

A TE fakatuanaki o Kelisiano se uiga e tāua. E se ko tino katoa e maua ne latou. (2 Tesa. 3:2) Kae ne tuku mai ne Ieova ki ana tino tapuaki taki tokotasi a te “vaega o te fakatuanaki.” (Loma 12:3; Kala. 5:22) A tino katoa kolā e maua ne latou e ‵tau o lasi ‵ki te lotou loto fakafetai ki ei.

2, 3. (a) Ne a fakamanuiaga e mafai o maua ne se tino telā e fakatuanaki? (e) Ne a fesili ka sau‵tala nei tatou ki ei?

2 Ne fai mai a Iesu Keliso me i tena Tamana faka-te-lagi e fakapilipili atu ne ia a tino ki a ia e auala i Tena Tama. (Ioa. 6:44, 65) A te mauaga o te fakatuanaki ki a Iesu, e fai ei ke mafai ne se tino o maua se fakamagaloga ki ana agasala. Kae mai konā, ko ‵tala atu ei a te fakamoemoega ke maua ne fesokotakiga se-gata-mai mo Ieova. (Loma 6:23) Ne a mea ne fai ne tatou ke maua ei se vaegā fakamanuiaga penā? E pelā me ne tino agasala, e ‵tau fua o maua ne tatou a te mate. (Sala. 103:10) Kae ne lavea ne Ieova se mea ‵lei i a tatou. E auala i tena alofa tauanoa, ne ‵tala ei ne ia ‵tou loto ki te tala ‵lei. Tela la, ko kamata o fakagalue ne tatou te fakatuanaki ki a Iesu fakatasi mo te fakamoemoega ki te ola se-gata-mai.—Faitau te 1 Ioane 4:9, 10.

3 Kae se a loa te fakatuanaki? E mata, e fakauiga fua ki te malamalama i fakamanuiaga kolā ne fakatoka ne te Atua mō tatou i aso mai mua? Kae e sili atu i ei, i auala fea e ‵tau ei mo tatou o fakatuanaki?

“FAKATUANAKI I TOU LOTO”

4. Fakamatala mai te pogai e tāua atu te fakatuanaki i lō te maua fua o te malamalama.

4 E uke atu a mea e aofia i te fakatuanaki i lō te malamalama fua i te fuafuaga a te Atua. Se uiga tafasili i te malosi telā e fakamalosi ne ia se tino ke ola e ‵tusa mo te loto o te Atua. A te fakatuanaki ki fakatokaga a te Atua e uiga ki te fakaolataga e fakamalosi ne ia se tino talitonu ke fakailoa atu ne ia te tala ‵lei ki nisi tino. Ne fakamatala mai te apositolo ko Paulo, penei: “Me kafai e folafola atu ne koe ki tino katoa a te ‘muna i tou gutu,’ i a Iesu ko te Aliki, kae e fakatuanaki i tou loto me ne toe fakatu aka ne te Atua a ia mai te mate, ka sao eiloa koe. Me i te loto e fakagalue ei ne te tino a tena fakatuanaki ke maua ne ia te amiotonu, kae ko te gutu telā e folafola atu ne ia i mua o tino katoa ke maua ei te fakaolataga.”—Loma 10:9, 10; 2 Koli. 4:13.

5. Kaia e tāua ‵ki ei a te fakatuanaki, kae e mafai pefea o fakatumau ne tatou tena malosi? Fakamatala mai.

5 E manino ‵lei me i te ‵tou fakamoemoega ke maua te ola se-gata-mai i te lalolagi fou a te Atua e faka‵na loa ki te mauaga o te fakatuanaki mo te faiga ke tumau tena malosi. A te manakoga ke fakatumau te malosi o ‵tou fakatuanaki e fakatusa ki te manakogina ne te lakau a te vai. E se pelā mo te lakau faite, a te lakau tonu e mafulifuli faeloa. E mafai o mate te lakau ona ko te sē lava o te vai io me mafai o ola māfai e siusiu faeloa. Kafai e se lava te vai, ka mate atu fakamuli a te lakau. E penā foki ‵tou fakatuanaki. Ka vāivāi kae mate atu māfai e se fakagalue ne tatou. (Luka 22:32; Epe. 3:12) Kae kafai e ‵saga tonu tatou ki ei, ka tumau eiloa ‵tou fakatuanaki i te ola kae “gasolo aka faeloa o lasi,” kae “malosi i te fakatuanaki.”—2 Tesa. 1:3; Tito 2:2.

FAKAMATALAGA A TE TUSI TAPU KI TE FAKATUANAKI

6. Ne a auala e lua e fakamatala mai ei te fakatuanaki i te Epelu 11:1?

6 A te fakamatalaga o te fakatuanaki i te Tusi Tapu e maua i te Epelu 11:1. (Faitau.) E lua a mea kolā e manakogina i ei te fakatuanaki kae sē lavea ne tatou: (1) “Mea kolā e fakamoe‵moe tatou ki ei”—e mafai o aofia i ei a mea ‵tupu i aso mai mua kolā ko oti ne folafola mai me ka ‵tupu kae seki fakataunu, e pelā mo te fakaseaiga o mea masei katoa mo te lalolagi fou telā ko pili mai. (2) “Mea ‵tonu kolā e se lavea ki mata.” I te fakamatalaga tenei, a te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “fakaasiga manino” e fakasino ki fakamaoniga kolā e fakatalitonugina o se mea tonu telā e se lavea, e pelā mo te ola tonu o Ieova te Atua, Iesu Keliso, agelu, mo mea e fai i te Malo o te lagi. (Epe. 11:3) E mafai pefea o fakatalitonu ne tatou me i te ‵tou fakamoemoega e ola kae e tali‵tonu tatou ki mea sē lavea i loto i te Muna a te Atua? A te ‵tou fakatuanaki e se mafai o katoatoa e aunoa mo ‵tou pati mo faiga.

7. E fesoasoani mai pefea te fakaakoakoga a Noa ke malamalama tatou i te uiga ke fakatuanaki? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

7 E faka‵mafa mai i te Epelu 11:7 a te fakatuanaki o Noa me “i te otiga ne fakailoa atu ki a ia a mea kolā ne seki lavea ne ia,” ne “fakaasi atu ei . . . tena mataku ki te Atua i te faitega o te vaka mō te faka‵saoga o tena kāiga.” Ne fakagalue ne Noa a tena fakatuanaki mai te faitega o se vaka lasi. E seai se fakalotolotolua, me ne ‵sili atu ana tuakoi e uiga ki te pogai ne faite ei ne ia se vaegā vaka lasi ‵ki penā. E mata, ne ‵pono te gutu o Noa io me fai atu ki a latou me seai se lotou fekau i ei? Ikai eiloa! Ko tena fakatuanaki ne fakamalosi ei a ia ke talai atu mo te loto toa kae fakailoa atu ne ia ki tino kolā ne ola fakatasi mo ia e uiga ki te fakamasinoga a te Atua kolā ko pili o fakaoko mai. E mautinoa eiloa me ne fakafoki atu ne Noa ki tino a pati a Ieova kolā ne fai atu ki a ia, penei: “Ko tonu i a au me ka ‵solo faka‵ma a tino ola katoa . . . me i te lalolagi ko ‵fonu i olotou amioga fakasaua. Ka fakaoko mai ne au te lofiaga ki te lalolagi ke ‵ta fakapalele ei a mea ola katoa. Ka ‵mate a mea katoa i te lalolagi.” E seai se fakalotolotolua me ne fakamatala atu ne Noa ki tino a te auala fua e tasi ke ‵sao ei latou, mai te ‵toe fakafoki atu te fakatonuga a te Atua: “Ulu ki loto i te vaka.” Tela la, ne toe fakagalue ne Noa a tena fakatuanaki mai te fai pelā me se “tino talai o te amiotonu.”—Kene. 6:13, 17, 18; 2 Pe. 2:5.

8. Se a te mea ne fakaosofia ei te soko ko Iakopo ke fakamatala ne ia te uiga o te fakatuanaki tonu o se Kelisiano?

8 Ne tusi a te tusi o Iakopo kāti mai tua malie fua o tusi ne te apositolo ko Paulo a tena tusi telā ne fakaosofia e uiga ki te fakamatalaga o te fakatuanaki. E pelā mo Paulo, ne fakamatala ne Iakopo me i te fakatuanaki o te Kelisiano tonu e se ko te talitonu fua; e aofia i ei a galuega. Ne tusi mai a Iakopo: “Fakaasi mai ki a au tou fakatuanaki e aunoa mo galuega, kae ka fakaasi atu ne au ki a koe toku fakatuanaki e auala i aku galuega.” (Iako. 2:18) Ne fakaasi mai ne Iakopo a te ‵kesega i te vā o te talitonu masani mo te fakagaluegaga o te fakatuanaki o se tino. Ne tali‵tonu a te kau temoni me isi se Atua, kae ne seki fakatuanaki tonu latou. Ne ‵teke atu latou ki te fakataunuga o te fuafuaga a te Atua. (Iako. 2:19, 20) E ‵kese mai i ei, mai te fakasino atu ki se tagata fakatuanaki i aso mua, ne fesili atu a Iakopo: “E a, e se ko Apelaamo te ‵tou tupuga telā ne taku amiotonugina i te otiga ne ofo atu ne ia a Isaako, tena tama, i luga i te fatafaitaulaga? E lavea ne koe me ne ga‵lue fakatasi a tena fakatuanaki mo ana galuega kae ne fai ei ke katoatoa tena fakatuanaki e auala i ana galuega.” Ke iloa aka a te manatu me i te fakatuanaki e ‵tau o fakaasi atu e auala i galuega, ne fakaopoopo mai a Iakopo, penei: “E tonu, e pelā eiloa mo te foitino e mate māfai e seai se manava ola, e penā foki te fakatuanaki e mate māfai e seai ne ana galuega.”—Iako. 2:21-23, 26.

9, 10. E fesoasoani mai pefea te apositolo ko Ioane ke malamalama tatou i te tāua ke fakagalue te fakatuanaki?

9 I se tolusefulu tupu tausaga fakamuli ifo, ne tusi ne te apositolo ko Ioane a tena tusi Evagelia mo ana tusi e tolu. E mata, ne loto fakafetai a ia ki te ‵loto o te auala ne fakamatala ne nisi tino tusitala o te Tusi Tapu e uiga ki te fakatuanaki o te Kelisiano tonu? Ko Ioane fua mai nisi tino tusitala o te Tusi Tapu ne fakaaoga ne ia te veape Eleni telā e masani o ‵fuli sale i nisi taimi ki te “fakatuanaki.”

10 E pelā me se fakaakoakoga, ne fakamatala mai a Ioane: “A ia telā e fakatuanaki ki te Tama e maua ne ia te ola se-gata-mai; a ia telā e se fakalogo ki te Tama ka se lavea ne ia te ola, kae ka tumau eiloa te kaitaua o te Atua i luga i a ia.” (Ioa. 3:36) A te fakatuanaki o te Kelisiano e aofia i ei se fakaasiga o te fakalogo ki fakatonuga a Iesu. Ne siki mai faeloa ne Ioane a pati a Iesu kolā e fakaasi mai ei me ‵tau o tumau faeloa i te fakagaluegaga o te fakatuanaki.—Ioa. 3:16; 6:29, 40; 11:25, 26; 14:1, 12.

11. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou te loto fakafetai mō te munatonu?

11 Ko oko eiloa i te ‵tou loto fakafetai me ne fakaaoga ne Ieova tena agaga tapu ke fakaasi mai te munatonu ki a tatou kae fai ei ke fakagalue ne tatou te fakatuanaki ki te tala ‵lei! (Faitau te Luka 10:21.) E se ‵tau o fakagata aka ne tatou te fakafetai ki a Ieova mo te fakapilipili atu ne ia tatou ki a ia e auala i tena Tama, te “Sui Sili, ko te Tino telā e fakakatoatoa ne ia te ‵tou fakatuanaki.” (Epe. 12:2) Ke fakaasi atu ‵tou loto fakafetai mō te vaegā alofa tauanoa penā, e ‵tau mo tatou o tumau i te fakamalosi ‵tou fakatuanaki e auala i te ‵talo mo te sukesuke ki te Muna a te Atua.—Efe. 6:18; 1 Pe. 2:2.

Fakagalue tou fakatuanaki mai te fakailoa atu te tala ‵lei i so se avanoaga (Ke onoono ki te palakalafa e 12)

12. I auala fea e ‵tau ei mo tatou o fakagalue aka te ‵tou fakatuanaki?

12 E ‵tau eiloa mo tatou o tumau i te fakagalue ‵tou fakatuanaki ki folafolaga a Ieova. E ‵tau o fai ne tatou te mea tenei i auala kolā e lavea ‵lei ne nisi tino. E pelā me se fakaakoakoga, e tumau eiloa tatou i te talai atu te Malo o te Atua kae aofia i te faiga o soko. E ‵tau foki mo tatou o tumau i te ga‵lue “o fai a mea ‵lei mō tino katoa, kae maise eiloa ki a latou kolā e kāiga tatou i te tapuakiga tonu.” (Kala. 6:10) Kae e ga‵lue malosi tatou ke “‵pei kea‵tea a uiga mua mo olotou faifaiga ma‵sei,” kae fakaeteete i so se mea telā e mafai o fakavāivāi ne ia tatou i te feitu faka-te-agaga.—Ko. 3:5, 8-10.

A TE FAKATUANAKI KI TE ATUA SE VAEGA O TE ‵TOU AKOAKOGA KAMATA

13. E pefea te tāua o te “fakatuanaki ki te Atua,” kae se a te mea e fakatusa ki ei, kae kaia?

13 “E aunoa mo te fakatuanaki,” e fai mai te Tusi Tapu, “e se mafai o fakafiafia faka‵lei atu se tino ki te Atua, me e ‵tau o talitonu te tino telā e fanatu ki a ia me e ola tonu te Atua kae e avatu ne ia te taui ki tino kolā e ‵sala malosi atu ki a ia.” (Epe. 11:6) E fakamatala mai a te Muna a te Atua me i te “fakatuanaki ki te Atua” se vaega o “akoakoga kamata” telā e manakogina ne so se tino telā e fai kae tumau e pelā me se Kelisiano tonu. (Epe. 6:1) Mai te akoakoga kamata tenā, e ‵tau mo Kelisiano o “tuku atu ki te [lotou] fakatuanaki” a nisi uiga tāua aka “ko te mea ke tumau [latou] i loto i te alofa o te Atua.”—Faitau te 2 Petelu 1:5-7; Iuta 20, 21.

14, 15. E pefea te tāua o te fakatuanaki māfai e fakatusa ki te alofa?

14 Ne faka‵mafa mai ne Kelisiano kolā ne tusi ne latou te Tusi Tapu a te tāua o te fakatuanaki mai te fakasino atu ki ei fakafia selau taimi. E seai se isi uiga faka-Kelisiano ne fakasae mai faeloa e pelā mo te uiga tenei. E mata, e fakauiga te mea tenei me i te fakatuanaki ko te ‵toe uiga tāua faka-Kelisiano?

15 Mai te fakatusatusa o te fakatuanaki mo te alofa, ne tusi mai a Paulo: “Kafai e lasi toku fakatuanaki ke fakamasiki ne au a mauga, kae e seai soku alofa, e seai lele eiloa soku aoga.” (1 Koli. 13:2) Ne faka‵mafa mai ne Iesu a te uiga tafasili i te tāua ko te alofa ki te Atua i te taimi ne tali atu ei ne ia te fesili: “Se a te ‵toe fakatonuga sili i te Tulafono?” (Mata. 22:35-40) A te alofa e fusi fakatasi ne ia a uiga tāua katoa faka-Kelisiano, e aofia i ei te fakatuanaki. E fai mai te Tusi Tapu me i te “alofa . . . e talitonu ki mea katoa.” E aofia i ei te fakatuanaki i mea katoa kolā ne fai mai ne te Atua i tena Muna telā ko te munatonu.—1 Koli. 13:4, 7.

16, 17. Ne faka‵mafa mai pefea a te uiga ko te fakatuanaki mo te alofa i te Tusi Tapu, kae se a te ‵toe uiga tafasili i te tāua, kae kaia?

16 Ona ko te tāua o te fakatuanaki mo te alofa, ne faka‵mafa mai ne Kelisiano kolā ne tusi ne latou te Tusi Tapu a uiga konei fakafia taimi, i te fuaiupu eiloa tenā. Ne fakamalosi atu ne Paulo ana taina ke ‵pei ki te “ufifatafata o te fakatuanaki mo te alofa.” (1 Tesa. 5:8) Ne tusi mai a Petelu: “E tiga eiloa e seki lavea ne koutou a [Iesu], e a‵lofa eiloa koutou ki a ia. E tiga eiloa e se lavea ne koutou a ia i te taimi nei, kae e fakatuanaki eiloa koutou ki a ia.” (1 Pe. 1:8) Ne fesili atu a Iakopo ki ana taina fakaekegina, penei: “E a, e seki filifili ne te Atua a tino kolā e ma‵tiva i te kilokiloga a te lalolagi ke mau‵mea i te fakatuanaki kae ke fai foki latou mo fai a sui o te Malo, telā ne folafola atu ne ia ki a latou kolā e a‵lofa ki a ia? (Iako. 2:5) Ne tusi mai a Ioane: “Tenei eiloa [te] fakatonuga [te Atua], ke fakatuanaki tatou ki te igoa o tena Tama ko Iesu Keliso kae ke fakatau a‵lofa tatou.”—1 Ioa. 3:23.

17 E tiga eiloa e tāua a te fakatuanaki, ka gata atu a vaega o te uiga tenei māfai ko lavea ne tatou a te fakataunuga o folafolaga a te Atua kae lavea ne tatou a te ‵tou fakamoemoega tonu faka-Kelisiano. Kae ka se gata atu eiloa a te manakoga ke momea aka te a‵lofa ki te Atua mo ‵tou tuakoi. Tela la, ne mafai o tusi mai a Paulo, penei: “Kae e tumau eiloa a mea e tolu konei, ko te fakatuanaki, te fakamoemoe, mo te alofa, kae ko te ‵toe mea sili i mea konei, ko te alofa.”—1 Koli. 13:13.

SE FAKAASIGA ‵MANA O TE FAKATUANAKI

18, 19. Se a te fakaasiga ‵mana o te fakatuanaki telā e lavea ne tatou i aso nei, kae ko oi e ‵tau o avatu ki ei a tavaega?

18 I ‵tou aso nei, ko oti ne fakagalue aka ne tino o Ieova a te lotou fakatuanaki ki te Malo o te Atua telā ko oti ne fakatu aka. Kae ne iku atu i ei ki te fakamalosiakaga o te palataiso faka-te-agaga i te lalolagi kātoa telā e aofia i ei se valu miliona o tino. Ko te koga telā e ‵fonu i ei a fuataga o te agaga o te Atua. (Kala. 5:22, 23) Mafaga o fakaasiga ‵mana o te fakatuanaki mo te alofa o Kelisiano ‵tonu.

19 E seai se tino e mafai o avatu ki ei a tavaega. Me ko oti eiloa ne maua ne te ‵tou Atua. A te galuega tenei e aumai ne ia te “takutakua ki a Ieova, se fakailoga ki te se-gata-mai telā ka sē mafai o galo.” (Isa. 55:13NW) E tonu, ko te “meaalofa eiloa a te Atua” ko ala ei o “faka‵sao ei [tatou] e auala i te fakatuanaki.” (Efe. 2:8) Ka tumau eiloa i te gasolo ki mua kae olaola ‵lei a ‵tou palataiso faka-te-agaga ke oko atu ki te taimi ka ‵fonu ei te lalolagi kātoa i tino ‵lei katoatoa, amio‵tonu kae fia‵fia kolā e ‵viki atu ki te igoa o Ieova ki te se-gata-mai. Ke na tumau tatou i te fakagalue aka o te ‵tou fakatuanaki ki folafolaga a Ieova!