Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Mared Blong Boas Mo Rut Wan Mared We Maet Ol Man Oli No Tingbaot

Mared Blong Boas Mo Rut Wan Mared We Maet Ol Man Oli No Tingbaot

Mared Blong Boas Mo Rut Wan Mared We Maet Ol Man Oli No Tingbaot

KLOSAP long Betlehem, ples we ol man oli kilim bale blong tekemaot skin blong hem, i bisi we i bisi. Hemia taem we ol tri oli stap putum flaoa, mo wan longfala dei blong wok i jes finis. Ol wokman oli save se klosap nao bambae oli kakae, from we oli harem smel blong sid we ol man oli stap rusum. Evri man bambae i haremgud long frut blong hadwok blong hem.

Boas i wan rijman we i gat plante graon. Hem i stap sidaon klosap long wan bigfala hip blong bale, i stap kakae mo dring olsem hem i wantem. Dei ya we oli pikimap kakae long garen klosap i finis, mo wanwan man bambae i lukaot wan gudfala ples blong spel. Boas i haremgud, ale hem tu i pulum blangket mo i slip.

Tufala i Mit Long Fasin Haed

Long medel naet, Boas i wekap, hem i kolkol mo i stap seksek. !Be luk! !Wan man i bin karemaot blangket long leg blong hem, mo man ya i stap slip klosap long hem yet! Ples i tudak, hem i no luksave man ya, ale hem i askem se: “!Ei! ?Hu ya?” Hem i sek long voes blong wan woman we i ansa se: “Mi Rut ya, woman blong wok blong yu. Yu yu wan famle blong man blong mi, mo i stret blong yu [“kavremap gel blong wok blong yu wetem parpar blong yu,” NW ].”—Rut 3:1-9.

Long tudak, tufala i toktok, tufala nomo. I no fasin blong ol woman blong oli kam olgeta nomo long ol ples blong kilim bale. (Rut 3:14) Nating se i olsem, Boas i talem long Rut blong slip klosap long leg blong hem gogo kasem moning. Taem ples i haf tudak yet, Rut i girap, i aot, from we i nogud ol man oli tokbaot hem.

?Olsem wanem? ?Tufala i mit long ples ya from we tufala i lavlavem tufala? ?Yangfala wido ya, Rut, we i pua mo i blong wan hiten kantri, hem i switim olfala man ya we i rij, blong pulum hem blong slip wetem hem? ?No Boas i tekem janis blong spolem Rut from we Rut i wan wido we i pua mo i harem nogud blong stap hem wan long naet ya? Nogat. Samting ya we i hapen i wan eksampol blong soemaot fasin blong lavem God mo blong stap tru long hem. Mo tu, ol haf blong stori ya oli tajem hat blong yumi.

?Be hu ya Rut? ?Wanem tingting we i pulum hem blong mekem samting ya? ?Mo hu ya rij man ya Boas?

“Wan Gudfala Woman”

Plante yia bifo we samting ya i hapen, Juda i kasem hadtaem long saed blong kakae. Wan famle blong Isrel—Elimelek; woman blong hem Nomi; mo tufala boe blong tufala, Malon mo Kilion—oli girap oli go stap long kantri ya Moab we graon blong hem i gud tumas. Tufala boe blong tufala, oli tekem tu woman Moab, Rut mo Opa. Taem trifala man ya oli ded long Moab, trifala woman blong olgeta oli harem nius se ol samting long Isrel oli kam gud bakegen. Ale Nomi, we man blong hem i ded, mo i stap harem nogud from we i no gat pikinini mo ol smol bubu blong hem, hem i wantem gobak long ples blong hem.—Rut 1:1-14.

Taem trifala i stap wokbaot i go long Isrel, Nomi i pulum Opa blong gobak long famle blong hem. Biaen, Nomi i talem long Rut se: “Yu luk. Sista blong yu i gobak finis long ol man ples blong hem, mo long ol god blong hem. I gud yu tu, yu gobak wetem hem.” Be Rut i talem se: “Plis yu no talem long mi blong mi lego yu. . . . Ples we yu bambae yu go long hem, mi tu bambae mi go long hem. . . . Ol man ples blong yu bambae oli man ples blong mi, mo God blong yu bambae i God blong mi. Ples we yu bambae yu ded long hem, mi bambae mi ded long hem, mo bambae oli berem mi tu long ples ya.” (Rut 1:15-17) Ale, tufala pua wido ya tufala i gobak long Betlehem. Long ples ya, ol man oli sapraes long lav mo kea we Rut i givim long mama blong man blong hem. Oli stap talem se, ‘sipos Nomi i gat seven pikinini boe, be bambae oli no save givhan gud long hem, olsem we woman ya i mekem.’ Sam narafala oli stap talem se Rut i “wan gudfala woman.”—Rut 3:11; 4:15.

Long Betlehem, stret taem i kam blong oli pikimap bale, nao Rut i talem long Nomi se: “Plis yu letem mi mi go wok long garen blong ol man, blong pikimap ol bale we ol man blong wok oli mestem. Bambae mi biaen long ol man we oli glad blong letem mi mi mekem olsem.”—Rut 2:2.

Hem i wokbaot i go, i gotru long garen blong wan man nem blong hem Boas. Boas i wan famle blong Elimelek, papa blong man blong Rut. Rut i askem long bos blong ol wokman sipos hem i save biaen long ol man blong wok, i pikimap ol bale we oli mestem. Rut i wok strong, nao bos i talem ol gudfala toktok long Boas, long saed blong wok blong woman ya.—Rut 1:22–2:7.

Hem i Lukaot Gud Long Rut Mo i Givhan Long Hem

Boas i stap onagud long Jeova. Evri moning, taem Boas i talem gud moning long ol man blong wok blong hem, hem i se: “Hae God bambae i stap wetem yufala.” Mo olgeta oli ansa se: “Hae God bambae i blesem yu.” (Rut 2:4) Boas i luksave se Rut i wan woman blong wok, mo hem i harem ol man oli tokbaot gudfala fasin blong hem blong stap tru long Nomi. Nao Boas i mekem wan spesel plan se Rut i mas pikimap ol bale we ol man blong wok blong hem oli mestem. Hem i talem long Rut se: ‘Yu no go pikimap bale long garen blong narafala man. Yu stap long ples ya, yu wok wetem ol woman ya we oli stap wok blong mi. Bambae oli lukaot gud long yu. Mi mi talem long ol man blong mi finis blong oli no mekem i nogud long yu. Mo taem yu tosta, yu save go dring long ol botel wota ya we oli fulumap olgeta i stap.’—Rut 2:8, 9.

Rut i bodaon long hem we fes blong hem i godaon kasem graon, mo i talem se: “Masta. Mi mi wan strenja nomo long ples ya, be yu yu tingting tumas long mi.” Boas i talem long hem se: “No, be mi mi harem nius finis blong ol samting ya we yu mekem long mama blong man blong yu, i stat long taem ya we man blong yu i lus, i kam kasem tede. Mi save we yu lego stret papa mo mama blong yu, mo yu aot long ples blong yu, nao yu kam stap wetem mifala, we fastaem yu no save mifala nating. . . . Prea blong mi we Hae God bambae i mekem i gud tumas long yu, from ol samting ya we yu yu mekem. Yu bambae yu kasem stret pei blong ol samting ya long hem.”—Rut 2:10-12.

Boas i no talem ol tok ya jes blong switim woman ya. Ol gudfala toktok we hem i talem i kamaot stret long hat blong hem. Wetem tingting daon, Rut i talem tangkiu long hem from ol gudfala toktok we i leftemap tingting blong hem. Rut i ting se hem i no naf blong kasem ol gudfala toktok ya, nao hem i wok strong moa. Biaen, taem ol wokman oli spel blong kakae, Boas i singaot Rut i se: “Yu kam kakae. Yu tekem sam bisket ya, yu pusum i go long waen ya, yu kakae.” Nao Rut i kakae gogo hem i fulap, mo hem i putum sam kakae i stap blong tekem i go long Nomi.—Rut 2:14.

Long dei ya, Rut i pikimap 22 lita bale. Ale, hem i karem bale ya mo haf kakae we i stap i gobak long Nomi. (Rut 2:15-18) Nomi i luk se Rut i karem plante, nao hem i askem wetem glad se: “?Tede yu go pikimap bale long weples? . . . God bambae i blesem man ya we i luk yu, i kaen long yu olsem.” Rut i talem se man ya i Boas, nao Nomi i talem se: “Prea blong mi we Hae God bambae i blesem hem. Oltaem Hae God i stap holem ol promes blong hem we i mekem long trifala ya we i lus, mo long yumi ya we yumi stap laef yet. Yu luk, man ya i wan famle blong man blong mi ya. Hem i wan long olgeta we oli mas lukaot gud long yumitufala, mo i stret blong hem i tekem yu.”—Rut 2:19, 20.

“Gat Ples Blong Yu”

Nomi i wantem faenem ‘wan ples’ no hom blong woman blong boe blong hem. Taswe, hem i tekem janis ya blong mekem plan blong askem wan famle blong man blong hem blong tekem Rut, folem Loa we God i givim. (Levitikas 25:25; Dutronome 25:5, 6) Nomi i eksplenem long Rut wan gudfala rod—we i save mekem samfala oli sek—blong pulum tingting blong Boas. Rut i kasem save gud long plan ya mo i reregud, ale taem ples i tudak, hem i wokbaot i go long ples we oli kilim bale long hem. Ples ya i blong Boas, mo Rut i luk we Boas i stap long ples ya, i stap slip. Ale hem i tekemaot blangket long leg blong hem mo hem i wet blong Boas i wekap.—Rut 3:1-7.

Taem Boas i wekap, Rut i askem long hem blong ‘kavremap gel blong wok blong hem wetem parpar blong hem.’ Ating samting we Rut i mekem taem i tekemaot blangket long leg blong Boas i givhan long Boas blong kasem save long tok ya blong hem. Olfala man Judia ya i luksave se i stret we hem i tekem woman ya, from we hem i wan famle blong Malon, man blong Rut we i ded finis.—Rut 3:9, NW.

Boas i no save se Rut bambae i kam luk hem long naet ya. Be, samting we Boas i talem biaen i soem se maet hem i tingbaot finis we Rut i gat raet blong askem hem blong tekem hem. Ale, Boas i glad blong mekem samting we Rut i askem.

Ating Boas i harem save long voes blong Rut se hem i fraet, taswe Boas i mekem hem i haremgud, i se: “Yu no fraet. Olgeta man long ples ya oli save we yu yu wan gudfala woman. Bambae mi mekem olgeta samting ya we yu talem.”—Rut 3:11.

Samting we Rut i mekem, Boas i tingbaot olsem wan klin fasin we i gud nomo. Yumi save samting ya from ol tok blong hem se: ‘Rut. Prea blong mi we Hae God bambae i blesem yu, from we fasin ya we yu mekem naoia, i gudfala moa, i winim ol samting we yu mekem fastaem.’ (Rut 3:10) Fastaem, Rut i soemaot lav mo kaen fasin, no lav we i tru oltaem, long Nomi. Naoia, bakegen, hem i no tingbaot hem wan nomo, be hem i go talemaot hem wan long man ya Boas we i olfala finis, from we Boas nao i gat raet blong tekem hem. Rut i rere blong gat wan pikinini we i save karem nem blong faswan man blong hem Malon, mo we i olsem pikinini blong Nomi.

Wan Man We i Gat Raet i No Wantem Tekem Rut

Long nekis moning, Boas i singaot wan famle blong hem, we i klosap moa long Nomi i winim Boas. Baebol i kolem man ya se “Brata” nomo. Long fored blong ol lida blong taon ya mo ol narafala man, Boas i talem se: ‘Nomi i wantem salem pis graon ya we i blong Elimelek ya we i famle blong yumi. Nao mi mi wantem talemaot long yu, se yu yu fas man we yu gat raet blong pemaot graon ya, be sipos yu yu no pem, mi mi seken man we mi gat raet blong pemaot.’ Nao brata ya i talem se bambae hem i pemaot.—Rut 4:1-4.

!Be Boas i mekem brata ya i sek! Hem i talem long fored blong olgeta witnes ya se: “Sipos yu pemaot graon ya long Nomi semtaem nomo bambae yu tekem woman Moab ya Rut, we i wido blong man ya we i ded. Long fasin ya, bambae i gat pikinini blong karem nem blong man ya bakegen, long graon blong hem.” Be man ya i fraet se sipos hem i yusum raet blong hem, bambae i spolem ol bisnes blong graon blong hem wan. Ale hem i lego raet blong hem i se: “Mi mi no save yusum raet blong mi blong pemaot graon ya.”—Rut 4:5, 6.

Folem kastom, man we i no wantem yusum raet blong hem blong pemaot wan graon olsem, i mas tekemaot sandel blong hem mo givim long narafala we bambae i pem. Ale man ya i talem long Boas se, “I gud yu yu pemaot graon ya,” mo i tekemaot sandel blong hem, i givim long Boas. Nao Boas i talem long ol lida blong taon mo long ol narafala man blong ples ya se: “Yufala evriwan i witnes blong mi. Tede, mi mi pemaot olgeta samting ya long Nomi. Naoia, olgeta samting we i blong Elimelek, mo blong Kilion, mo blong Malon oli blong mi. Mo woman Moab ya Rut, we i wido blong Malon, mi pemaot hem blong i kam woman blong mi, blong bambae i gat pikinini blong karem nem blong man ya bakegen long graon ya blong hem. . . . Tede, yufala evriwan i witnes blong mi long bisnes ya.”—Rut 4:7-10.

Olgeta man we oli stap hivap long get blong taon oli talem long Boas se: “Prea blong mifala we Hae God bambae i mekem we woman ya we i kam long haos blong yu, bambae i olsem Rejel mo Lea bifo, we tufala i bonem ol pikinini blong Jekob ya bifo, we yumi kamaot biaen long hem. Nao bambae yu yu kam wan rijman, mo yu kam wan haeman long taon ya blong yumi.”—Rut 4:11, 12.

Ale ol man oli glad nomo we Boas i tekem Rut i kam woman blong hem. Biaen hem i givim pikinini long Rut, wan boe we nem blong hem Obed. Long rod ya, Rut mo Boas tufala i kam laen blong King Deved mo laen blong Jisas Kraes tu.—Rut 4:13-17; Matiu 1:5, 6, 16.

“Kasem Stret Pei”

Stori ya i soemaot se Boas i wan nambawan man, wan man we i bos gud long bisnes ya mo i no fraet blong tekem aksin. Yumi luk samting ya, stat long taem we hem i talem halo long kaen fasin long ol wokman blong hem, go kasem we hem i agri blong mekem nem blong Elimelek i stap. Be antap long samting ya, hem i wan man we i bos long tingting mo filing blong hem, hem i gat bilif, mo i holemstrong long God. Mo antap bakegen, Boas i gat gladhat blong givim presen, hem i kaen, hem i gat klin tingting mo fasin, mo hem i obei fulwan long ol loa blong Jeova.

Rut i gat bigfala lav long Jeova, hem i lavem Nomi long fasin we i tru oltaem, hem i wan woman blong wok strong, mo hem i gat tingting daon. Yumi no sapraes we ol man oli stap talem se hem i wan “gudfala woman.” Hem i no kakae “bred ya we i olsem fasin les,” mo from we hem i wok strong, hem i gat samting blong serem wetem olfala mama blong man blong hem, we i sot long plante samting. (Ol Proveb 31:27, 31, NW ) From we Rut i glad blong givhan long Nomi, hem i mas kasem bigfala glad ya we i kamaot taem man i givim presen i go long narafala.—Ol Wok 20:35; 1 Timoti 5:4, 8.

!Yumi faenem ol gudfala eksampol long buk blong Rut! Jeova i no fogetem Nomi. Rut i “kasem stret pei” taem hem i kam laen blong Jisas Kraes. Boas i kasem blesing blong mared long “wan gudfala woman.” Mo yumi, yumi save luk olgeta ya olsem ol gudfala eksampol blong bilif.

[Bokis blong pija long pej 26]

Leftemap Tingting

Sipos samtaem yu harem se plante samting i stap spolem glad blong yu long laef, stori blong Rut i save leftemap tingting blong yu. Buk ya i olsem wan impoten lastok blong buk blong Jajes. Buk blong Rut i tokbaot olsem wanem Jeova i yusum wan wido we i gat tingting daon mo i blong hiten kantri ya Moab, blong i karem wan pikinini we i kam king blong ol man blong Hem. Afta long ol stori long Jajes, bilif blong Rut i saenaot olsem wan laet long taem ya.

Stori blong Rut i save mekem yu yu bilif strong se nomata we taem blong yumi i nogud tumas, be oltaem God i stap tingbaot ol man blong hem mo oltaem hem i mekem ol stamba tingting blong hem oli kamtru.