Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Winim Hadtaem We Yu Kasem Taem Yu No Moa Luk Sik Blong Woman

Winim Hadtaem We Yu Kasem Taem Yu No Moa Luk Sik Blong Woman

“Mi mi harem nogud tumas, be mi no save from wanem. Mi krae mo mi stap ting se bambae hed blong mi i kam krangke.”—Rondro, wan woman we i gat 50 yia.*

“Taem mi girap long moning, ol samting long haos blong mi oli olbaot. Mi no save faenem samting we mi nidim. Samting we i isi nomo blong mi mekem long ol yia we oli pas, naoia i hadwok tumas, mo mi no save from wanem.”—Hanta, wan woman we i gat 55 yia.

RONDRO mo Hanta, tufala i no gat wan sik. Be tufala i stap gotru long wan taem long laef we klosap nao bambae tufala i no moa save luk sik blong woman bakegen. Hemia ol yia we bodi blong woman i jenis, nao i no moa save mekem pikinini. Sipos yu yu wan woman, ?yu stap kam klosap long taem ya? ?Yu yu stap gotru long ol jenis ya naoia? Sipos yu mo man blong yu, mo ol pikinini blong yutufala, i kasem save gud long ol jenis ya, samting ya bambae i givhan long yufala blong yufala i winim ol hadtaem we i kamaot.

Ol Jenis We Oli Kamaot Taem Yu No Moa Luk Sik Blong Woman

Plante woman we oli gat 40 go kasem 50 yia olsem, oli no moa stap luk sik blong olgeta evri manis. * Be sam narafala woman oli kasem 60 yia, nao oli no moa luk. Plante woman, sik blong olgeta i no stop wantaem nomo, be i stop sloslo. Maet oli no save luk sik blong olgeta blong sam manis, no wanwan taem oli luk blad, be i no long stret taem, no samtaem oli save luk se blad i ron bigwan tumas. Hemia from we samtaem bodi i wokem plante homon, * mo samtaem i wokem smol nomo. Be sam woman, sik blong olgeta i finis wantaem nomo.

Wan buk (Menopause Guidebook) i talem se: “Ol samting we i hapen long bodi mo tingting blong ol woman taem oli no moa luk sik blong olgeta, i no sem mak long evri woman.” Buk ya i gohed se: “Plante woman oli harem wantaem nomo se bodi blong olgeta i hot, mo maet biaen i kam kolkol.” Samting ya i mekem se woman i no save slip gud, mo i lusum paoa. ?Olsem wanem? ?Samting ya bambae i gohed longtaem? Wan narafala buk (The Menopause Book) i talem se: “Sam woman oli harem se wanwan taem bodi blong olgeta i kam hot, mo i save gohed olsem kasem wan yia no tu yia. Be sam narafala woman, oli fesem trabol ya blong plante yia. Mo smol namba blong olgeta oli talem se trabol ya i gohed long ful laef blong olgeta.” *

From we samtaem bodi i wokem plante homon mo samtaem i wokem smol nomo, woman i save harem nogud kwiktaem, mo filing blong hem i olbaot. Ale, hem i krakrae plante, hem i no save putum tingting blong hem i stap longtaem long wan samting, mo i save fogetem samting isi nomo. Be sem buk ya i talem se: “I no evri woman we i kasem olgeta trabol ya, samfala nomo.” I tru, plante woman oli kasem smol trabol nomo, no maet oli no kasem nating.

Samting We Yu Save Mekem

Sipos yu jenisim sam samting long laef blong yu, yu save daonem ol trabol ya. Olsem nao, wan woman we i stap smok, i gud hem i lego. Samting ya i save givhan long hem blong bodi blong hem i no kam hot oltaem. Plante woman oli no moa tekem ol strong dring, kofe mo ti, ol kakae we i gat pima long hem, mo ol swit kakae. I tru, i impoten blong kakae gud. Be yu mas skelemgud kakae mo yu mas kakae ol defdefren samting.

Eksasaes tu i save givhan bigwan. Sipos yu mekem sam eksasaes, bambae yu slip gud, yu harem gud moa long tingting mo filing blong yu. Mo tu, bambae i mekem ol bun blong yu oli strong mo ful bodi i strong. *

Yu Storian Wetem Narafala

Rondro, we yumi tokbaot hem finis, i talem se: “Yu mas talemaot from wanem yu harem nogud.” Hem i gohed, i se: “Sipos yu talem stret long famle blong yu, bambae oli no wari tumas taem oli luk we yu stap harem nogud.” Maet bambae oli kaen moa long yu mo oli gat longfala tingting. Long 1 Korin 13:4, Baebol i talem se: “Man we i stap lavem man, tingting blong hem i longfala, mo hem i gat sore long man.”

Prea tu i givhan long plante woman, antap moa, taem oli harem nogud from we oli no moa save bonem pikinini. Baebol i promes se: ‘God i stap givhan long yumi long olgeta trabol blong yumi, blong mekem yumi harem gud.’ (2 Korin 1:4) Mo tu, taem yu tingbaot se ol hadtaem ya oli blong smoltaem nomo, yu save harem gud. Sipos yu gohed blong lukaot gud long bodi blong yu, bambae yu gat paoa oltaem, mo bambae yu harem gud long laef blong yu blong plante yia yet.

^ par. 6 Mifala i jenisim ol nem ya.

^ par. 6 Ol dokta oli talem se sipos wan woman i no moa luk sik blong hem blong 12 manis, hemia i min se bambae hem i no moa luk bakegen.

^ par. 7 Hemia wan kemikol insaed long ol woman, we i rerem bodi blong olgeta blong oli gat bel.

^ par. 11 Samtaem ol sik olsem trot i solap mo i soa, mo sam meresin tu, oli save mekem se bodi blong woman i kam hot. Taswe i gud yu jekem fastaem sipos wan sik olsem i stap mekem bodi i hot. I nogud yu ting se samting ya i kamaot from we bambae sik blong yu i finis.

Dokta i givim meresin long sam woman we oli kasem ol trabol ya. Hemia meresin blong putum homon long bodi, meresin we i olsem gudfala kakae blong bodi, mo meresin blong mekem tingting i kwaet.