Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Laef Wetem Smol Mane Nomo

Laef Wetem Smol Mane Nomo

 Maet naoia yu mas laef wetem smol mane nomo, from we i gat trabol long saed blong mane. Ol pandemik, ol disasta, problem blong politik, mo ol faet, oli save mekem se i gat trabol long saed blong mane. Mo taem wan trabol olsem i hapen, hemia i save mekem ol man oli wari. Be i gat ol waestok long Baebol we oli save givhan long yumi blong laef wetem smol mane nomo.

1. Akseptem jenis we i kamaot.

 Rul blong Baebol: “Mi save olsem wanem blong laef wetem smol samting nomo, mo olsem wanem blong laef wetem plante samting.”—Filipae 4:12.

 Nating se mane we yu kasem naoia i no plante olsem bifo, be yu save lan long jenis ya. Sipos yu kwik blong akseptem samting we i hapen mo yu mekem sam jenis, bambae yu mo famle blong yu i no harem nogud tumas.

 I gud yu faenemaot help we yu save kasem long gavman o sam narafala oganaesesen. Mo yu mas kwik blong tekem aksen, from we i gat taem blong ol program ya oli finis.

2. Wok tugeta olsem wan famle.

 Rul blong Baebol: “Taem ol man oli no toktok gud tugeta fastaem, ol plan blong olgeta bambae i foldaon, be wok i save gohed gud taem i gat plante man blong givim advaes.”—Ol Proveb 15:22.

 Tokbaot jenis ya wetem hasban o waef blong yu, mo wetem ol pikinini. Sipos yufala i storian gud tugeta, evriwan long famle bambae oli kasemsave samting we i hapen, mo bambae oli sapotem ol jenis we yufala i mas mekem. Nao taem evriwan oli wok tugeta blong yusumgud mane, bambae yufala i gat inaf mane.

3. Wokem wan badjet.

 Rul blong Baebol: “Sidaon fastaem blong kaontem praes blong ol samting.”—Luk 14:28.

 Naoia we yu mas laef wetem smol mane nomo, i impoten blong save se olgeta mane blong yu oli stap go wea. So i gud we yu wokem wan badjet. Fastaem yu raetemdaon amaon blong mane we yu ting se bambae yu kasem evri manis, folem jenis we i kamaot. Biaen, yu raetemdaon ol kaon we yu mas pem evri manis mo ol narafala mane we yu stap spenem, nating we yu save se samting ya i mas jenis. Mo tu, i gud yu raetemdaon amaon we yu wantem sevem blong pem wan narafala samting o blong emejensi.

 Traem hemia: Taem yu stap makem ol samting we yu pem, i gud blong makem ol smosmol samting tu. Maet bambae yu sapraes long mane we yu stap spenem long ol smosmol samting ya. Eksampol, wan man i stap makem ol samting we hem i pem, mo hem i faenemaot se evri yia hem i stap spenem plante handred dola long juinggam nomo.

4. Jusum samting we i moa impoten mo mekem ol jenis.

 Rul blong Baebol: “Faenemaot ol samting we oli moa impoten.”—Filipae 1:10.

 Skelem mane we yu kasem wetem mane we yu spenem, mo luk sipos i gat sam samting we yu save katemdaon, blong yu no spenem moa mane i bitim wanem we yu kasem. Jekem ol samting olsem:

  •   Transpot. Sipos yu gat tu trak, ?yu save salemaot wan? Sipos yu gat wan flas trak, ?yu save jenisim mo tekem wan simpol wan? ?Yu save salemaot trak blong yu mo yusum ol pablik transpot, o baskel?

  •   Pleplei. ?I posibol blong stopem fulwan o blong smoltaem, ol samting olsem striming, satelaet, o janel blong TV we yu mas pem? ?Yu save traem sam narafala rod we oli jip lelebet? Eksampol, maet i gat sam stoa we oli salem ol muvi, buk, mo gem, long jip praes nomo.

  •   Wota, lektrik, mo gas. Tokbaot wetem famle olsem wanem blong mekem bil blong wota, elektrik, mo gas i godaon. Maet yu ting se i no impoten blong ofem laet, mo swim sot taem nomo, be hemia i save sevem mane.

  •   Kakae. Yu save stop blong kakae long ol restoron mo kuk nomo long haos. Tingbaot ol kakae we bambae yu kukum, pem kakae mo kuk plante wantaem, yusum ol haf kakae we i stap. Mekem wan lis bifo yu go long stoa, olsem bambae yu no pem ol samting we yu no nidim. Pem ol fres frut mo vejtebol long maket, we oli no sas tumas. Stop blong pem ol swit. Maet yu save mekem garen blong sevem mane.

  •   Klos. Pem ol klos taem yu nidim nomo, be no pem from we yu wantem niufala stael. Pem olgeta taem ol stoa oli mekem praes i godaon o long ol sekenhan. Taem yu was long gudfala weta, i gud yu hangem klos long san. Olsem nao, bambae yu no nid blong yusum draea, mo hemia i sevem mane.

  •   Samting we yu plan blong pem. Bifo we yu pem wan samting, i gud yu askem se: ‘?Mi mi gat i naf mane blong pem? ?Mi mi rili nidim samting ya?’ Sipos yu wantem pem o jenisim wan samting olsem fon, tablet, o trak, ?yu save wet smol fastaem? Sipos yu gat sam samting we yu no moa yusum o nidim, ?yu save salemaot olgeta? Hemia bambae i mekem laef blong yu i kam isi moa mo yu gat i naf mane.

 Traem hemia: Taem oli katem pei blong yu, maet hemia bambae i givhan long yu blong stopem ol fasin we oli save spolem yu o oli westem mane, olsem smok tabak, plei laki, o dring bitim mak. Sipos yu mekem ol jenis ya, bambae yu sevem mane, mo i mekem laef blong yu i kam gud moa.

5. Lanem moa long saed blong God.

 Rul blong Baebol: “Olgeta we oli haremsave se oli nidim God long laef blong olgeta, oli glad.”—Matiu 5:3.

 Baebol i givim wan gudfala advaes se: “Waes i protektem man, sem mak olsem we mane i protektem man, be gudfala samting we i kamaot from save, hemia se: Man we i waes, waes ya i lukaot gud long laef blong hem.” (Prija 7:12) Ol waestok olsem oli stap long Baebol, mo plante man we oli folem ol advaes ya, oli talem se hemia i givhan long olgeta blong oli no wari bitim mak long saed blong mane.—Matiu 6:31, 32.