Te faatiaraa a Luka 6:1-49
6 I te hoê râ Sabati, haere atura Iesu na roto i te mau faaapu sitona, hutihuti aˈera ta ˈna mau pǐpǐ i te huero sitona,+ orooro ihora i roto i to ratou rima e amu atura.+
2 Na ô maira te tahi mau Pharisea: “Eaha outou e rave ai i tei opanihia i te Sabati?”+
3 Pahono atura râ Iesu: “Aita outou i taio i ta Davida i rave a poia ˈi oia e to ˈna mau taata?+
4 Ua tomo oia i roto i te fare o te Atua, ua horoahia mai te mau pane pûpûhia,* tei opanihia i te taata atoa ia amu. O te mau tahuˈa anaˈe te nehenehe e amu i te reira. Ua amu oia e ua horoa i te tahi na to ˈna mau taata.”+
5 Na ô atura oia: “O te Tamaiti a te taata nei te Fatu o te Sabati.”+
6 I te tahi atu Sabati,+ tomo ihora Iesu i roto i te sunago e haapii atura i te taata. E taata atoa to reira ua pohe* to ˈna rima atau.+
7 Hiˈo maitai maira te mau papai parau e te mau Pharisea ia Iesu no te ite e faaora anei oia i te taata maˈi i te Sabati, a faahapa mai ai ia ˈna.
8 Ua ite râ Iesu i to ratou manaˈo+ e parau atura i te taata rima pohe:* “A tia mai e a faaea noa i ropu.” Tia aˈera oia e faaea noa ihora i ropu.
9 Na ô atura Iesu: “E ui atu vau ia outou: Ia au i te Ture, mea tano anei i te Sabati ia hamani maitai aore ra ia hamani ino, ia faaora aore ra ia haapohe?”+
10 Hiˈo ihora oia ia ratou pauroa e na ô atura i taua taata ra: “A toro mai na i to rima.” Na reira ˈtura oia e ora ˈtura to ˈna rima.
11 Hae ihora râ ratou e paraparau aˈera te tahi i te tahi i ta ratou e rave ia Iesu.
12 I te hoê mahana, pauma ˈtura Iesu i nia i te mouˈa e pure+ atura i te Atua i te po taatoa.+
13 E ao aˈera, parau atura oia i ta ˈna mau pǐpǐ ia haere mai e maiti ihora i rotopu ia ratou 12 ta ˈna i topa i te iˈoa aposetolo:+
14 Simona ta ˈna i topa atoa i te iˈoa Petero, Anederea to ˈna taeae, Iakobo, Ioane, Philipa,+ Baretolomea,
15 Mataio, Toma,+ Iakobo te tamaiti a Alephaia, Simona piihia “tei itoito rahi,”
16 Iuda te tamaiti a Iakobo e Iuda Isakariota tei riro ei enemi.
17 Pou maira Iesu e ratou atoa e faaea ˈtura oia i te hoê vahi papu, to reira e rave rahi o ta ˈna mau pǐpǐ e te nahoa no Iudea atoa, no Ierusalema e no te pae miti o Turia e Sidona, tei haere mai e faaroo ia ˈna e ia ora to ratou mau maˈi.
18 Ua ora atoa mai te feia tei haamauiuihia e te varua viivii.
19 Imi atura te taata atoa i te tapea ia Iesu, no te mea e mana no roto mai ia ˈna te haere i rapae,+ a ora ˈtu ai to ratou maˈi.
20 Hiˈo atura Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e na ô atura:
“E oaoa outou te feia veve, no outou hoi te Faatereraa arii a* te Atua.+
21 “E oaoa outou e poia nei, e paia hoi outou.+
“E oaoa outou e taˈi nei, e ata hoi outou.+
22 “E oaoa outou ia hae te taata ia outou,+ ia tiavaru ia outou,+ ia faahapa ia outou e ia faaino i to outou iˈoa no te Tamaiti a te taata nei.
23 I na reira na hoi to ratou mau tupuna i te mau peropheta. A oaoa i taua mahana ra e ia oaoa roa outou, inaha, e haamaitairaa rahi hoi ta outou i te raˈi.+
24 “Ua ati râ outou te feia taoˈa rahi,+ ta outou hoi e fanaˈo nei, tera noa ïa te noaa ia outou.+
25 “Ua ati outou tei paia, e poia hoi outou.
“Ua ati outou e ata nei, e oto e e taˈi hoi outou.+
26 “Ua ati outou ia arue te taata ia outou,+ ua na reira hoi to ratou mau tupuna i te mau peropheta haavare.
27 “Tera râ, te parau atu nei au ia outou e faaroo nei: A here noa i to outou mau enemi, a hamani maitai noa i te feia e hae ra ia outou,+
28 a haamaitai noa i tei faaino mai ia outou, a pure noa no tei parau ino mai ia outou.+
29 I te taata e poara mai i to oe papariˈa, a fariu atu i te tahi atu papariˈa. E i te taata e rave i to oe ahu tapoˈi, a horoa atoa ˈtu i te tahi atu ahu.+
30 A horoa i ta te taata atoa e ani mai.+ E i te taata e rave i ta oe ra, eiaha e ani ia faahoˈi mai.
31 “Oia atoa, ta outou e hinaaro ia rave te taata no outou, a na reira atoa ˈtu ïa.+
32 “Mai te peu o te feia anaˈe e here mai ia outou ta outou e here atu, eaha ïa te apî? Te here atoa nei hoi te feia rave hara i tei here mai ia ratou.+
33 E ia hamani maitai outou i tei hamani maitai mai, eaha ïa te apî? Te na reira atoa nei te feia rave hara.
34 Ia horoa tarahu* atoa outou i te tahi mea ma te manaˈo e e faahoˈihia mai, eaha ïa te apî?+ Te horoa tarahu atoa nei te feia rave hara ma te tiaturi e e faahoˈi-pauroa-hia mai.
35 Area to outou mau enemi, a here noa ia ratou, a hamani maitai e a horoa tarahu ma te ore e tiai ia faahoˈihia mai.+ E haamaitairaa rahi ïa ta outou e e riro outou ei tamarii na Tei Teitei Roa ˈˈe, mea hamani maitai hoi oia i te feia mauruuru ore e te ino.+
36 A aroha hamani maitai noa, mai to outou Metua aroha hamani maitai.+
37 “A faaea atoa i te haava, e ore roa ïa outou e haavahia,+ e a faaea i te faahapa, e ore roa ïa outou e faahapahia. A faaore noa i ta vetahi ê hara, e faaorehia ïa ta outou.+
38 A tamau i te horoa, e horoa atoa mai ïa te taata.+ E ninii ratou i roto i to outou ahu e ia rahi roa, ia pue maitai, ia ueuehia e purehu noa ˈtu i rapae. Tei te huru hoi o ta outou faitoraa e faito-atoa-hia ˈi ta outou.”
39 Horoa atoa ˈtura oia i te hoê faahohoˈaraa: “E nehenehe anei te hoê matapo e aratai i te tahi atu matapo? E ore anei raua e topa i roto i te apoo?+
40 Aita te hoê piahi* i hau aˈe i ta ˈna orometua, te taata râ e haapii-maitai-hia ra, e riro ïa mai ta ˈna orometua.
41 Eaha ïa oe e hiˈo ai i te raau huˈa roa i roto i te mata o to taeae, aita râ oe e tâuˈa ra i te pou i roto i to oe iho mata?+
42 E nafea oe e nehenehe ai e parau i to oe taeae: ‘Taeae, vaiiho na ia ˈu ia iriti i te raau huˈa roa i roto i to oe mata,’ e aita hoi oe e ite ra i te pou i roto i to oe iho mata? Haavarevare! A iriti na mua i te pou i roto i to oe iho mata, e ite maitai ïa oe ia iriti i te raau huˈa roa i roto i te mata o to oe taeae.
43 “Aita hoi e tumu raau maitai e faahotu mai i te maa ino, aita atoa e tumu raau ino e faahotu mai i te maa maitai.+
44 Na te maa hoi e faaite eaha tera e tera tumu raau.+ Eita e pofaihia te suke aore ra e tâpûhia te vine i nia i te raau taratara.
45 E parau te hoê taata maitai i te mea maitai, no te mea ua î to ˈna aau i te mea maitai. Te taata ino râ, e parau ïa i te mea ino, no te mea ua î to ˈna aau i te mea ino. E parau hoi te vaha i te mea e vai ra i roto i te aau.+
46 “Eaha ïa outou e parau mai ai ia ˈu, e te Fatu, e te Fatu, e aita hoi outou e haapao ra i ta ˈu mau parau?+
47 Te taata e haere mai ia ˈu nei e faaroo i ta ˈu mau parau, a haapao atu ai, e faaite atu ïa vau e e au o ˈna ia vai:+
48 E au oia i te hoê taata o te hinaaro e faatia i te hoê fare. E ô oia i te hoê apoo hohonu e tae roa ˈtu i te pǎpǎ, a haamau atu ai i te niu i reira. I te ûa-rahi-raa mai, tairi maira te pape pue i nia i taua fare ra, aita râ te fare i aueue, no te mea ua faatia-maitai-hia.+
49 Te taata râ o te faaroo mai ma te ore e haapao,+ e au ïa i te hoê taata tei faatia i te hoê fare i nia i te repo e aita e niu. I te tairiraa mai te pape pue, marua ihora te fare e parari roa ˈtura.”
Nota i raro i te api
^ Aore ra “mǎrô.”
^ Aore ra “mǎrô.”
^ Aore ra “Basileia o.”
^ Oia hoi ma te ore e titau i te moni taime.
^ Aore ra “pǐpǐ.”