Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be ne Ing’eyo?

Be ne Ing’eyo?

Be ne Ing’eyo?

Law “makwar” miwuoyo kuome kinde ka kinde e bug Wuok en ang’o?

Kaluwore gi gima Muma wacho kuom tabernakel ma Jo-Israel machon ne lemoe, lewni ma ne oum-go kore kaachiel gi dho rangeyene ne en nanga “maratiglo, gi marathuol, gi makwar, gi law katani motwang’ mayom.” (Wuok 26:1; 38:18) “Lewni maler” mag jodolo bende ne onego otwang’ kitiyo gi law “makwar.”—Wuok 28:1-6.

Rangi makwarno ma bende ne iluongo ni kermes, ne en dye ma ne golo rangi makwar ha. Ne en dye migolo kuom kit kute ma mon miluongo ni Coccidae. Kutego maonge bwombegi ne yudore e yien miluongo ni kermes (Quercus coccifera), mayudore e pinje mag Middle East kod alwora mar Nam Mediterania. Rangi makwarno yudore e tong kute ma mon-go. Sama kutego oting’o tong’ e igi, gichal gi ng’or makwar ma omoko e oboke koda e kor bad yath miluongo ni kermes oak. Bang’ kosepon-gi moreggi, kutego golo rangi makwar ha manyalo kikore gi pi kendo rangi maber lokogo kit law. Jahistori ma Jaroma miluongo ni Pliny the Elder nowuoyo e wi rangi makwarno kendo nokwane kaka achiel kuom rangi ma ne oher ahinya e kindene.

Kuom joma nondiko Ndiko mag Dho-Grik, ng’a gini ma ne nitie chieng’ Pentekost 33 E.N.?

Nenore ni kuom chwo aboro ma ne ondiko bugego, auchiel ema ne nitie.

Kaluwore gi weche mayudore e Tich Joote, Yesu nochiko jopuonjrene niya: ‘Kik ua Jerusalem. Rituru mich ma Wuoro nosingonu.’ (Tich Joote 1:4) Wechego bende nyiso ni moko kuom jondik Muma ma ne dhi ndiko bang’e kaka Mathayo, Johana, kod Petro bende noluwo chikno kendo “giduto ne gin kanyachiel,” moriwo nyaka jopuonjre mamoko. Owete Yesu ma bathe bende ne ni kanyo. (Tich Joote 1:12-14; 2:1-4) Ariyo kuomgi, Jakobo gi Juda bang’e nondiko buge miluongo gi nyingegi.—Mathayo 13:55; Jakobo 1:1; Juda 1.

E buk ma nondiko mar Injili, Mariko wuoyo kuom wuowi moro ma noringo e otieno ma ne omakie Yesu. Nenore ni ne owuoyo kuome owuon, nikech jopuonjre mamoko duto noyudo oseweyo Yesu. (Mariko 14:50-52) Omiyo, nenore ni Mariko nosebedo japuonjre chon, kendo nyalo bedo ni ne entie chieng’ Pentekost.

Jondiko ariyo modong’ mag Ndiko mag Dho-Grik gin Paulo kod Luka. Chieng’ Pentekost 33 E.N., Paulo ne pok obedo jalup Kristo. (Jo Galatia 1:17, 18) Nenore bende ni Luka be ne onge, nikech ne ok okwanore kaka achiel kuom “joneno” ma ne oneno Yesu ka lendo.—Luka 1:1-3.

Picha manie ite mar 20]

Kute Mitiyogo e loso Rangino

[Credit line]

Courtesy of SDC Colour Experience (www.sdc.org.uk)

[Picha manie ite mar 20]

Petro Wuoyo chieng Pentekost 33 E.N.