Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!Yu Save Winim Tingting We i Foldaon!

!Yu Save Winim Tingting We i Foldaon!

!Yu Save Winim Tingting We i Foldaon!

WAN taem, wan waes man i talem se: “Sipos tingting blong yu i no strong long taem blong trabol, hemia i soemaot we yu yu no strong nating.” (Ol Proveb 24:10) Sipos tingting blong yu i bin foldaon samtaem, bambae yu agri wetem tok ya.

Yumi evriwan, tingting blong yumi i save trabol. Samtaem, taem wan smol samting i mekem tingting blong yumi i foldaon, yumi save haremgud bakegen afta long wan no tu dei. Be sipos yumi harem nogud tumas long filing blong yumi no yumi kros bigwan, bambae i tekem plante dei blong yumi haremgud bakegen. Samfala Kristin we oli bin stap tru long God blong plante yia, tingting blong olgeta i foldaon bigwan, nao oli no moa joen long ol miting blong kongregesen mo long wok blong prij.

!Sipos wan samting i mekem tingting blong yu i foldaon, yu no mas lusum hop! Plante trufala man blong God bifo oli bin winim trabol ya. Taswe, yu tu, God i save givhan long yu blong winim tingting we i foldaon.

Taem Narafala i Mekem Filing Blong Yu i Trabol

Ol man we oli no tingtinggud fastaem, oli save talem sam tok no mekem sam samting we tingting blong yumi i save trabol from. Yumi no save blokem samting ya. Be yumi save blokem slak fasin blong narafala blong i no stopem yumi long wok blong Jeova. Taem narafala i mekem yumi harem nogud tumas long filing blong yumi, yumi save haremgud bakegen sipos yumi save olsem wanem Hana, mama blong Samuel, i winim tingting we i trabol.

Hana i harem nogud tumas long tingting blong hem. Hem i wantem gat pikinini, be hem i wan woman we i no save karem pikinini. Penina, namba tu waef blong hasban blong Hana, i gat sam pikinini finis, sam oli boe mo sam oli gel. Penina i no kasem save long filing blong Hana. Hem i stap jikim Hana, mekem se oltaem Hana “i stap krae, mo i no wantem kakae.”​—⁠1 Samuel 1:​2, 4-7.

Wan dei, Hana i go long haos tapolen blong i prea. Nao Ilae, hae pris blong Isrel, i luk we maot blong hem i stap muf. Hem i no luksave se Hana i stap prea, taswe hem i ting se Hana i drong. Ilae i talem se: “!Ei! !Yu no stap drong long ples ya! !Yu lego fasin ya!” (1 Samuel 1:​12-​14) Traem tingbaot filing blong Hana. Hem i kam long haos tapolen blong prea long God blong i leftemap tingting blong hem. !Hem i no ting se hae pris blong Isrel bambae i jajem hem olsem!

Tok blong Ilae i save mekem tingting blong Hana i foldaon bigwan. Maet Hana i save gat tingting blong aot long haos tapolen wantaem, mo promes se bambae hem i no moa kam insaed long haos ya bakegen go kasem we Ilae i finis long wok blong hae pris. Be i klia se Hana i tinghevi long fasin fren we hem i gat wetem Jeova. Hem i save se bambae Jeova i no glad sipos hem i mekem olsem. Haos tapolen i stamba ples blong klin wosip. Nem blong Jeova i stap long haos ya. Mo Jeova i jusum sinman ya Ilae, blong i wok long nem blong Hem.

Hana, we i onagud long God, i soemaot wan nambawan eksampol long yumi tede. Hem i no letem tok blong Ilae, we i no stret, i daonem hem, be hem i ansa long Ilae wetem respek, se: “No Olfala, mi mi no drong ya. Mi mi no dring waen no sam narafala dring olsem. !Mi mi harem nogud ya! Mi stap prea long Hae God. Mi stap talemaot olgeta samting we i stap mekem mi mi trabol tumas. Yu no ting se mi mi wan rabis woman. Mi stap prea olsem, from we mi harem nogud tumas.”​—⁠1 Samuel 1:​15, 16.

Hana i talemaot klia wanem we hem i stap mekem. Be hem i toktok long Ilae wetem waes fasin. Hem i no traem blong tok agensem Ilae from we tok ya we Ilae i talem i rong. From samting ya, Ilae i ansa long hem wetem ol gudfala toktok ya se: “Prea blong mi, we God ya blong yumi bambae i givim samting ya long yu we yu yu askem. Yu go. Tingting blong yu bambae i stap kwaet.” Taem Hana i stretem bisnes ya finis, “hem i harem gud, i go afsaed, mo i kakae.”​—⁠1 Samuel 1:​17, 18.

?Yumi lanem wanem long stori ya? Yes, Hana i tekem aksin kwiktaem blong stretem rong tingting we narafala i gat, be hem i mekem olsem wetem bigfala respek. Frut we i kamaot, hemia se hem i gohed blong holemtaet nambawan fasin fren blong hem wetem Jeova mo Ilae. !Plante taem, gudfala fasin blong toktok mo smol waes i save blokem ol smosmol problem blong oli no kam bigwan!

Yumi mas luksave se sipos yumi wantem stretem wan rao wetem narafala, yumi wetem narafala ya tu, yumi mas gat tingting daon mo rere blong jenisim tingting blong yumi. Sipos yu traehad blong stretem wan rao wetem wan brata no sista be hem i no rere blong mekem olsem, i gud yu livim bisnes ya i stap long han blong Jeova, mo trastem fulwan se bambae Jeova i stretem bisnes ya long stret taem mo stret rod blong hem.

?Yu Yu Lusum Wan Wok Long Kongregesen?

Samfala oli harem nogud from we oli lusum blesing we oli bin gat blong mekem wan wok blong God. Oli glad blong givhan long ol brata sista blong olgeta, be taem oli lusum wok ya, oli harem olsem se Jeova i no moa nidim olgeta mo oli no moa gat wok long ogenaesesen blong Hem. Sipos yu gat filing olsem, bambae yu kasem moa save long saed ya taem yu luk eksampol blong Mak, we narafala nem blong hem Jon Mak.​—⁠Ol Wok 12:⁠12.

Mak i bin folem Pol mo Banabas long faswan misinari trep blong tufala. Be taem trifala i stap long haf rod, hem i lego tufala, i gobak long Jerusalem. (Ol Wok 13:13) Biaen, Banabas i wantem tekem Mak i go wetem hem long wan narafala trep. Be Baebol i talem se: “Pol i luk we i no stret olsem, from we bifo, hem [Mak] i no stap wetem tufala gogo kasem en blong wok blong tufala. Bifo, long Pamfilia, Jon Mak i aot long tufala, i tanemraon i gobak.” Banabas i no agri. Stori ya i gohed i se: “Tufala i rao from samting ya, ale, tufala i seraot. Banabas i tekem Mak, nao tufala i tekem wan sip, tufala i go long aelan ya Saepras. Be Pol i jusumaot Saelas blong i go wetem hem.”​—⁠Ol Wok 15:​36-​40.

Mak we i gat bigfala respek long aposol Pol, i mas harem nogud tumas taem hem i kasem save se Pol i no wantem wok wetem hem. Mo hem i mas harem nogud moa taem hem i luk we Pol mo Banabas, tufala i rao mo seraot from hem. Be stori i no finis long ples ya.

Pol mo Saelas, tufala i nidim yet we wan man i go wetem tufala. Taem tufala i kasem Listra, tufala i faenem wan yangfala man blong i tekem ples blong Mak. Man ya, nem blong hem Timoti. Be long taem ya, maet Timoti i jes baptaes tu no tri yia nomo. Hemia i defren olgeta long Mak, from we Mak i bin joen wetem Kristin kongregesen stat long taem we hem i bon​—⁠hem i bitim aposol Pol tu. Be, Timoti nao i kasem blesing ya blong wok wetem Pol mo Saelas.​—⁠Ol Wok 16:​1-3.

?Mak i mekem wanem taem hem i harem se wan yangfala man we i jes kam Kristin i tekem ples blong hem? Baebol i no talem wan samting long saed ya. Wan samting nomo we Baebol i talem, hemia se Mak i gohed strong long wok blong Jeova. Hem i yusumgud janis we hem i gat blong mekem ol wok we hem i save mekem. Nating we hem i no naf blong wok wetem Pol mo Saelas, hem i naf blong folem Banabas i go long Saepras, we i ples blong Banabas. Mak i bin wok wetem Pita tu long Babilon. Samtaem biaen, hem i gat janis blong wok wetem Pol mo Timoti long Rom. (Kolosi 1⁠:1; 4:​10; 1 Pita 5:​13) !Biaen, tabu spirit i pusum Mak blong raetem wan long ol fo Gospel!

Stori ya i tijim yumi long wan nambawan samting. Mak i no tingting tumas long janis we hem i lusum. Mo samting ya i no pulum hem blong ting nating long wok we hem i save mekem yet. Mak i gohed blong wok strong long wok blong Jeova, mo from samting ya, Jeova i blesem hem.

Taswe, sipos yu lusum janis blong mekem wan wok, yu no mas harem nogud. Sipos yu holem stret tingting mo yu wok strong, bambae yu kasem narafala wok we i olsem blesing. Yumi gat plante wok blong mekem long wok blong Masta blong yumi.​—⁠1 Korin 15:⁠58.

Wan Man Blong Bilif We Tingting Blong Hem i Foldaon

I no isi nating blong holem bilif. Samtaem, tingting blong yumi i foldaon. Long taem olsem, maet yumi harem se yumi gat fol, from we yumi ting se neva tingting blong wan trufala man blong God i foldaon. Tingbaot Elaeja, wan long ol nambawan profet long Isrel.

Wan dei, Kwin Jesebel blong Isrel, we i strong blong leftemap wosip blong Bal, i harem se Elaeja i kilim i ded olgeta profet blong Bal. Nao hem i mekem strong promes se bambae hem i kilim Elaeja i ded. Elaeja i bin fesem ol enemi we oli strong moa long Jesebel, be naoia hem i harem nogud tumas, hem i wantem ded nomo. (1 King 19⁠:​1-4) ?Olsem wanem samting ya i save hapen? Elaeja i fogetem wan samting.

Elaeja i fogetem se hem i mas lukluk i go long Jeova blong i givim paoa long hem. ?Hu i givim paoa long Elaeja blong mekem dedman i laef bakegen mo blong fesem ol profet blong Bal? Hemia Jeova. Taswe, Jeova i save givim paoa long hem blong fesem Kwin Jesebel we i kros tumas.​—⁠1 King 17:​17-​24; 18:​21-​40; 2 Korin 4:⁠7.

Eni man i save lusum tras we hem i gat long Jeova. Olsem Elaeja, samtaem maet yumi folem prapa tingting blong yumi wan blong winim problem, nao yumi fogetem “waes we i kam long heven.” (Jemes 3:​17) Be Jeova i no lego Elaeja long smoltaem ya we bilif blong hem i foldaon.

Elaeja i ronwe i go long Bereseba mo biaen, hem i go long draeples. Long ples ya, hem i ting se i no gat wan man i save faenem hem. Be Jeova i faenem hem. Nao i sanem wan enjel blong leftemap tingting blong hem. Enjel ya i mekem sua se Elaeja i gat bred we i jes kukum, blong hem i save kakae mo gudfala wota blong dring. Afta we Elaeja i spel, enjel ya i lidim hem i go long Hil Horeb, we i stap longwe olsem 300 kilometa. Nao, Jeova i mekem se hem i kam moa strong.​—⁠1 King 19:​5-8.

Long Hil ya, Jeova i mekem wan samting blong soemaot bigfala paoa blong hem. Taem Elaeja i luk samting ya, bilif blong hem i kam moa strong. Nao, Jeova i tok long smol voes, i talem long hem se hem i no stap hem wan. Jeova i stap wetem hem, mo 7,000 brata blong Elaeja, olgeta tu oli stap nating se Elaeja i no luk olgeta. Biaen, Jeova i givim wok long hem blong mekem. !Hem i no sakemaot Elaeja blong i no moa stap olsem profet blong hem!​—⁠1 King 19:​11-​18.

Yu Save Kasem Help

Sipos tingting blong yu i foldaon smol, yu save haremgud bakegen sipos yu tekem inaf spel mo yu kakaegud. Wan taem, Nathan H. Knorr, we i memba blong Hed Kampani blong ol Witnes blong Jeova go kasem we hem i ded long 1977, i talem se, plante taem, ol bigfala problem oli kam moa smol taem yu slip gud long naet. Be sipos problem ya i stap gohed nomo, maet inaf slip i no save winim, yu nidim we narafala i halpem yu blong winim tingting we i foldaon.

Jeova i sanem wan enjel blong mekem Elaeja i strong. Tede, yumi gat ol elda mo ol narafala Kristin we oli bigman long tingting. Jeova i stap yusum olgeta ya blong leftemap tingting blong yumi. Ol elda oli save kam olsem “strong sefples we man i save go haed long hem blong ronwe long hariken.” (Aesea 32:​1, 2) Be sipos yu wantem se oli leftemap tingting blong yu, yu mas go luk olgeta. Yu mas mekem olsem Elaeja taem tingting blong hem i foldaon. Hem i wokbaot i go long Hil Horeb blong kasem tijing blong Jeova. Yumi kasem ol tijing we oli mekem yumi strong taem yumi joen wetem Kristin kongregesen.

Taem yumi akseptem help we narafala i givim long yumi mo no fraet blong fesem ol traem, olsem ol filing we i trabol no janis we yumi mestem long wan wok, yumi soem se yumi joen wetem Jeova blong ansa long wan impoten kwestin. ?Wanem kwestin ya? Setan i bin talem se ol man oli stap wosip long Jeova jes from we Jeova i stap givim plante samting long olgeta. Setan i agri se bambae yumi wosip long God taem evri samting long laef blong yumi oli ron gud, be hem i talem se sipos yumi kasem problem, bambae yumi no moa wosip long God. (Job, japta 1 mo 2) Taem yumi gohed blong mekem wok blong Jeova, nating se yumi harem nogud, bambae yumi save givim ansa long Setan we i stap tok nogud long God.​—⁠Ol Proveb 27:⁠11.

Hana, Mak, mo Elaeja, olgeta evriwan oli kasem ol problem we i mekem se oli lusum glad blong olgeta blong smoltaem. Be, oli winim ol problem ya mo oli gat wan laef we i gat gudfala frut long hem. !Yu tu, Jeova i save givhan long yu blong winim tingting we i foldaon!