Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Seven Rod Blong Lukaot Gud Long Kakae Mo Kakae Helti

Seven Rod Blong Lukaot Gud Long Kakae Mo Kakae Helti

 ?From wanem i impoten blong lukaot long samting we yu kakae?

 Wan samting we helt blong yu i dipen long hem, hemia kakae. Sipos yu lukaot gud long kakae mo yu kakae helti, bambae yu helti moa. Be sipos yu no rerem kakae long klin fasin o yu kakae ol samting we i nogud long bodi, bambae yu kasem ol sik. Hemia i olsem wan trak we yu fulumap bensin we i doti long hem, nao i kasem plante problem. Maet fastaem yu no luk ol problem, be bambae oli kam yet.—Galesia 6:7.

 World Health Organization (WHO) i talem se “long evri kantri long wol, i gat ol man we oli no gat naf kakae mo olgeta we oli kakae tumas nao oli fatfat. Sik blong hat, strok, sik blong suga, mo kansa i save kamaot taem yumi stap kakae o dring ol samting we i nogud. Folem wan stadi long 2017, bitim 11 milian man oli ded from oli no kakae gud. WHO i talem se kakae we i no klin i kilim i ded bitim wan taosen man evri dei, mo plante handred milian man oli kasem ol sik.

 Baebol i givhan long yumi blong tinghevi long ol samting we i save spolem helt, mo i talem se God hem i “stamba blong laef.” (Ol Sam 36:9) Laef i wan presen, mo yumi soemaot se yumi tinghevi long laef taem yumi kea gud long helt blong yumi mo blong ol famle blong yumi. Traem tingbaot olsem wanem yu save mekem samting ya.

 Fo rod blong lukaot gud long kakae

 1. Rerem gud kakae.

 ?From wanem? I gat sam jem a long kakae mo wota we i no klin, mo oli save go insaed long bodi blong yu mo mekem yu yu sik.

 Ol man blong stadi long helt oli talem se i gud sipos:

  •   Bifo we yu rerem kakae, yu wasem han blong yu wetem sop mo wota. b Yu rabem tufala han blong yu blong 20 seken. Yu brasem bak blong tufala han blong yu, bitwin long ol fingga mo ol sel fingga blong yu. Rinsem han blong yu wetem wota mo waepem gud.

  •   Yu yusum sop mo wota blong wasem ol plang we yu yusum blong katem ol kakae, ol plet, mo eni narafala samting we yu yusum blong putum kakae long hem. Mo tu, i gud yu yusum wan plang blong katem ol kakae we bambae yu kukum mo wan narawan blong ol kakae we bambae yu no kukum.

  •   Yu wasem olgeta frut mo vejtebol, mo tu sipos yu laef long wan ples we wota i doti, yu putum wan samting long wota blong kilim ol bebet.

 2. Seraotem ol kakae we i no tan mo olgeta we i tan.

 ?From wanem? Ol jem we i stap long kakae we i no tan olsem mit mo jus blong hem, i save spolem ol narafala kakae.

 Ol man blong stadi long helt oli talem se i gud sipos:

  •   Bifo we yu putum gud ol kakae we yu pem long maket mo yu karem i kam long haos, yu seraotem olgeta we i no tan—speseli ol mit—long ol kakae we i tan finis.

  •   Afta we yu katem mit we i no tan, yu wasem gud han blong yu, naef, mo plang we yu yusum bifo we yu katem eni narafala kakae.

 3. Meksua se kakae i tan gud.

 ?From wanem? Sipos tempreja i hae bambae ol jem long kakae oli ded.

 Ol man blong stadi long helt oli talem se i gud sipos:

  •   Yu kukum kakae go kasem we i hot gud. Ol kakae, mo insaed long mit i mas tan gud gogo i kasem 70 digri Selsius blong bitim 30 seken.

  •   Yu kukum ol supsup go kasem we i boel.

  •   Ol haf kakae we yu hotem bakegen, meksua se i hot gud mo i gat stim i kamaot.

 4. Putum ol kakae long wan ples we tempreja i stret.

 ?From wanem? Sipos yu putum kakae long wan ples we tempreja i bitwin 5 mo 60 digri Selsius blong 20 minit nomo, bae i dabolem namba blong ol bebet long hem. Mo tu, sipos yu putum mit we i no tan i stap long wan ples we i hot, bambae ol bebet oli wokem ol posen we i no save lus taem yu kukum.

 Ol man blong stadi long helt oli talem se i gud sipos:

  •   Kakae i hot o i kolkol, be i no mas wom. Hemia blong sloem daon o stopem ol jem blong oli kam plante.

  •   Yu neva mas livim kakae i stap afsaed long aesbokis blong bitim tu aoa, o moa long wan aoa long wan ples we tempreja i bitim 32 digri Selsius.

  •   Afta we yu kuk, kakae i mas hot go kasem taem we yufala i kakae.

 Tri rod blong kakae helti

 1. Kakae ol defren frut mo vejtebol evri dei.

 Ol frut mo vejtebol oli gud tumas long helt. WHO i talem se bodi blong yu i nidim moa long faef frut mo vejtebol evri dei. Hemia i no minim ol aelan kakae olsem taro mo maniok.

 2. No bitim mak long gris mo oel.

 WHO i talem se i gud blong no kakae tumas ol kakae we oli fraenem, ol kakae we oli stap long tin mo long paket from we oli gat gris we i nogud long bodi. Sipos i posibol, yu kuk wetem ol oel we oli kolem unsaturated vegetable oils. c Ol oel ya oli moa gud long ol narawan.

 3. No kakae tumas sol mo suga.

 WHO i talem se long wan dei, man i no mas kakae moa long wan ti spun sol. WHO i talem tu se man i no mas kakae o dring bitim 12 ti spun suga d long wan dei. I gat plante suga long ol kakae mo dring we i stap long tin. Eksampol, long wan tin limonad o nara dring olsem blong 355 mililita, i gat bitim 10 ti spun suga. Olkaen dring olsem oli save mekem yu yu fatfat tumas mo spolem helt blong yu.

 Baebol i talem se: “Man we i tingting gud i luksave we trabol i stap kam, nao i go haed, be man we i no gat ekspiriens, hem i gohed nomo, i no wantem save, mo biaen i safa from.” (Ol Proveb 22:3) Sipos yu tingting gud long ol samting we yu kakae mo yu rere blong mekem sam jenis, yu soem long God se yu tinghae long laef mo helt blong yu.

 Rong tingting we plante man oli gat

 Rong tingting: Sipos yu luk, yu smelem mo testem kakae se i gud, i oraet nomo blong kakae.

 Samting we i tru: I nidim moa long 10 bilian bebet long wan lita wota blong yu luk se wota ya i no klin, be bitwin 15 mo 20 bebet oli save mekem yu yu sik. Blong yu no sik taem yu kakae o dring, yu mas rerem, kasem, mo putum gud kakae blong yu long wan ples we tempreja i stret mo i no bitim taem blong hem.

 Rong tingting: Ol flae oli no save spolem kakae.

 Samting we i tru: Ol flae oli kakae mo mekem eg blong olgeta antap long ol doti, so oli gat plante milian jem long ol leg blong olgeta we oli givim ol sik. Taswe yu mas blokemgud kakae blong yu blong ol flae oli no sidaon long hem.

 Rong tingting: “Mi stap kakae ol samting we i nogud longtaem finis, so sipos mi jenisim kakae blong mi naoia bae i no mekem eni defrens.”

 Samting we i tru: Ol man blong stadi oli faenemaot se sipos yu stat kakae helti naoia bambae yu save laef longtaem moa, mo bambae yu save kasem plante benefit sipos yu gohed olsem.

a Ol jem, hemia ol laef samting we oli smosmol tumas we yu no save luk long ae blong yu. Hemia ol bebet, ol vaeras mo ol parasaet. Sam bebet oli gud long yumi, be sam narafala oli save spolem yumi o kilim yumi i ded.

b Sop mo wota i tekemaot ol jem i bitim wota hem wan.

c Unsaturated fats oli olsem wota, oli no kam strong taem yu lego afsaed long aesbokis.

d Hemia i minim waet suga, hani, mo ol swit jus blong frut. Be i no minim naturol suga we i stap long ol frut, ol vejtebol mo melek.