Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

“KE MAUA FOKI NE KOUTOU TE LOTO FAKAFETAI”

“KE MAUA FOKI NE KOUTOU TE LOTO FAKAFETAI”

“Ke Maua Foki ne Koutou te Loto Fakafetai”

“Ke pule i otou loto te filemu o Keliso . . . Ke maua foki ne koutou te loto fakafetai.”​​—⁠KOLOSE 3:​15.

E MAUA i fakapotopotoga e 94,600 o Molimau a Ieova i te lalolagi kātoa a te uiga ko te loto fakafetai. E kamata kae fakaoti foki a fakatasiga takitasi ki se ‵talo telā e aofia i ei te avatuga o fakafetai ki a Ieova. E lagona faeloa ne tatou a pati penei, “fakafetai,” “sa saga ki ei,” io me ko nisi tugāpati tai ‵pau e fai mai ne tama‵liki, tino ma‵tua, e pelā foki mo Molimau ‵fou mo Molimau ko leva i taimi e ‵kau fakatasi ei latou mo te fia‵fia i te faiga o te tapuakiga. (Salamo 133:⁠1) Ko se faka‵tau eiloa te ‵kese o te tulaga tenei mo uiga kaima‵nako o tino e tokouke ‘kolā e se iloa ne latou a Ieova kae “sē faka‵logo foki ki te tala ‵lei”! (2 Tesalonia 1:⁠8) E ōla nei tatou i se lalolagi telā e se loto fakafetai a tino i ei. Kae e se ‵poi tatou māfai e mafau‵fau tatou ki te atua o te lalolagi tenei​​—⁠ko Satani te Tiapolo, te pogai sili o te manatu fakapito, telā ko salalau atu ana uiga fakamatamata mo ana uiga ‵teke ki tino e tokouke!​​—⁠Ioane 8:​44; 2 Kolinito 4:4; 1 Ioane 5:⁠19.

2 Ona ko te mea e ‵nofo tatou i te lalolagi a Satani, e ‵tau o fakaeteete malosi tatou ke sē pokotia tatou i ana uiga matagā. I aso o te kau apositolo, ne fakamasaua atu te apositolo ko Paulo ki Kelisiano i Efeso, penei: “I aso foki konā, koi tau‵tali eiloa koutou i auala ma‵sei o te lalolagi; ne faka‵logo koutou ki te pule o te ‵mana fakatiapolo i te lagi, ko te agaga telā e pule ne ia a tino kolā e se faka‵logo ki te Atua. E tonu i a tatou katoa nei, ne ‵pau eiloa mo latou, kae ne ola foki tatou i manako faka te foitino, kae fai foki a mea e fiafia ki ei o‵tou foitino mo o‵tou mafaufau. A tatou foki ne fanau o te fakasalaga a te Atua, e pelā eiloa mo tino katoa.” (Efeso 2:​2, 3) E penā eiloa a tino e tokouke i aso nei. E mafai la pefea ne tatou o fakatumau te loto fakafetai? Se a te fesoasoani telā e tuku mai ne Ieova? Ne a auala aogā e mafai o fakaasi atu ne tatou me e maua tonu eiloa ne tatou te loto fakafetai?

Pogai e ‵Tau ei o Loto Fakafetai

3 E ‵tau o fakaasi atu ne tatou te loto fakafetai ki a Ieova te ‵tou Atua telā ko te Māfuaga o ‵tou ola, kae maise mai ei ko nisi meaa‵lofa ‵gali kolā ne tuku mai ne ia mo te kaimalie ki a tatou. (Iakopo 1:​17) E fakafetai tatou ki a Ieova i aso katoa me e tumau tatou i te ola. (Salamo 36:⁠9) E lavea ne tatou i ‵tou tafa a fakamaoniga e uke o mea ne faite ne Ieova, e pelā mo te la, te masina, mo fetu. E fakamaoni mai ne te uke o mea aogā ki te fakatumauga o te ola e maua i ‵tou lalolagi nei, te paleni ‵lei o te paluga o kēsi tāua, mo te tamilosaga o te vai mo nisi mea aka foki penā, me e ‵nofo kaitalafu tatou i ‵tou Tamana alofa faka-te-lagi. Ne usu mai a te Tupu ko Tavita, penei: “Te Aliki [ko Ieova] te motou Atua, ko oti ne fai ne koe mea e uke mō matou; e seai se tino e ‵pau mo koe! Ko oti ne fai ne koe a fuafuaga ‵gali mō matou. E se mafai ne au o fakalaulau atu katoa me ko tō uke!”​​—⁠Salamo 40:⁠5.

4 E tiga eiloa e seki ‵nofo atu latou i te palataiso tonu, kae e ‵nofo eiloa a tavini a Ieova i aso nei i se palataiso faka-te-agaga mo te fia‵fia. E iloa ne tatou me e ga‵lue eiloa a fua o te agaga o Ieova i ‵tou taina tali‵tonu i loto i ‵tou Kingdom Halls e pelā foki mo ‵tou tamā fono mo fono ‵lasi. E tonu, kafai e talai atu ki tino kolā e foliki te lotou mea e iloa io me seai ne olotou lotu, e fakasino atu a nisi Molimau ki te mea telā ne fakamatala atu ne Paulo i tena tusi ki te kau Kalatia. E fakasino atu muamua latou ki “mea e fai ne te manako faka te foitino” kae fesili atu me ne a mea ko oti ne lavea ne latou. (Kalatia 5:​19-​23) E lotoma‵lie vave a te tokoukega o tino me konei eiloa a mea e ‵tupu i te olaga o tino i aso nei. Kafai ko fakaasi atu a fakamatalaga e uiga ki fuataga o te agaga o te Atua kae ‵kami mai ki te Kingdom Hall ke lavea eiloa ne latou a fakamaoniga o te mea tenei, se mea vave o fai mai a tino e tokouke, penei: “E tonu eiloa i te Atua e i konei i a koutou.” (1 Kolinito 14:⁠25) Kae e se maua fua te mea tenei i te Kingdom Hall i ‵tou fenua. So se koga e fanatu koe ki ei, kafai e fetaui koe mo se tokotasi o te ono miliona tupu o Molimau a Ieova, e maua foki ne koe i ei a te agaga fiafia penā. E tonu, a te fesokotakiga fakamalosi loto tenei se pogai e tasi ke fakafetai atu ki a Ieova, telā e tuku mai ne ia tena agaga ke maua ei se tulaga penā.​​—⁠Sefanaia 3:⁠9; Efeso 3:​20, 21.

5 A te ‵toe meaalofa sili, kae ‵lei katoatoa ne tuku mai ne Ieova, ko tena Tama, ko Iesu, telā ne maua ei te taulaga togiola. Ne tusi mai te apositolo ko Ioane, penei: “Kafai ne alofa mai penei a te Atua, e ‵tau mo tatou o fakatau a‵lofa.” (1 Ioane 4:​11) E tonu, e fakaasi atu ne tatou te loto fakafetai mō te togiola, e se gata fua i te fakaasiatuga o te alofa mo te loto fakafetai ki a Ieova kae mai te ola foki i se auala telā e fakaasi atu ei te ‵tou a‵lofa ki nisi tino.​​—⁠Mataio 22:​37-​39.

6 E mafai o uke atu a mea e tauloto ne tatou e uiga ki te fakaasiatuga o te loto fakafetai mai te mafau‵fau ki faifaiga a Ieova ki tino Isalaelu i aso mua. Mai i te Tulafono telā ne tuku atu ne ia ki te fenua e auala i a Mose, ne akoako atu ne Ieova a mea e uke ki tino. E auala i te “foitino o te poto mo te mea tonu i te Tulafono,” e mafai o tauloto tatou ki mea e uke kolā ka fesoasoani mai ke tau‵tali tatou ki pati fakatonutonu a Paulo, konei: “Ke maua foki ne koutou te loto fakafetai.”​​—⁠Loma 2:​20; Kolose 3:⁠15.

Akoakoga Aogā e Tolu Mai Tulafono ne Tuku ki a Mose

7 I Tulafono kolā ne tuku ki a Mose, ne tuku atu i ei ne Ieova ki te kau Isalaelu a auala e tolu kolā ne mafai o fakaasi atu ne latou te lotou loto fakafetai tonu mō tena aga‵lei. Muamua la, ko te fakatokaga e uiga ki te tasi-vae-sefulu. A te tasi-vae-sefulu o fuataga o te laukele, fakatasi mo te ‘manu e tasi mai manu fagai e sefulu e tuku ma te Aliki [ko Ieova].’ (Levitiko 27:​30-​32) I te taimi ne faka‵logo ei te kau Isalaelu ki ei, ne fakamanuia ne Ieova latou i se auala lasi. “ ‘Aumai te katoaga o te taki tasi vae sefulu a koutou ki te Faletapu, ko te mea ke uke a mea‵kai i konā. Tofotofo mai a au, kae ka lavea ne koutou me ka ‵tala ne au a fakamalama o te lagi kae ‵ligi ifo a vaegā mea ‵lei katoa.’ ”​​—⁠Malaki 3:⁠10.

8 A te lua o mea, i tafa o te tasi-vae-sefulu, ne fai ne Ieova ke tuku atu ne te kau Isalaelu olotou meaalofa mo te loto malie. Ne fakatonu atu a Ia ki a Mose ke fai atu ki te kau Isalaelu, penei: “Kafai e isi ne meakai ko maua ne koutou i te fenua tenā, masaua o tuku fakaatea ne mu mea mai ei ke fai mo tusaga fakapito ki te Aliki.” A te puta falaoa muamua “o te falaoa muamua telā ne faite mai saito ke tuku atu ke fai mo meaalofa fakapito ki te Aliki” i taimi katoa fakamuli. Masaua la me e seai se aofaki mautinoa e ‵tau o tuku atu mai fuataga muamua konei. (Numela 15:​18-​21) Kae kafai e tuku atu ne tino Isalaelu a meaalofa o te loto fakafetai, e mautinoa eiloa me e maua ne latou se fakamanuiaga mai i a Ieova. Ne lavea atu foki se fakatokaga tai ‵pau i te faletapu i te fakaasiga telā ne tuku ki a Esekielu. E fai‵tau tatou, penei: “A faitaulaga e maua ne latou a te vaega tafasili i te ‵lei o te vaega muamua o te taukai, pelā foki mo mea katoa kolā e aumai ma aku. I so se taimi e faka‵fete falaoa ei a tino, e ‵tau o tuku atu ne latou ki faitaulaga a te falaoa muamua ke fai mo taulaga, kae ka i luga i olotou kāiga a taku fakamanuiaga.”​​—⁠Esekielu 44:⁠30.

9 A te tolu, ne fakatoka ne Ieova a te faifaiga e uiga ki toegā mea. Ne fakatonu atu te Atua, penei: “Kafai ko ‵kati otou fatoaga, sa ‵katigina a saito kolā i tafatafa o otou fatoaga; sa toe ‵foki ki tua o ‵kati a saito kolā ne seki ‵kati. Kafai ko tau otou vine, masaua o sa toe ‵foki atu i loto i togā vine a koutou o toe tau a fuagā vine kolā ne tiaki io me o toe puke aka a vine kolā ne ta‵tela ki lalo. Tuku ei a mea konā ma tino ma‵tiva mo tino fakaa‵lofa. Au ko te Aliki te otou Atua.” (Levitiko 19:​9, 10) E seai foki se aofaki mautinoa e manakogina i te fakatokaga tenā. E pule loa te tino Isalaelu me e pefea te uke o mea e tuku mā tino ma‵tiva. Ne fakamatala faka‵lei mai te Tupu poto ko Solomona, penei: “Kafai e avatu ne koe ne mea ki tino ma‵tiva, e pelā eiloa me se mea e tuku atu ne koe ki te Aliki, tela la, e toe taui mai ne te Aliki ki a koe e ‵tusa eiloa mo tou aga‵lei.” (Faataoto 19:17) Tela la, ne akoako atu ne Ieova a te alofa mo te amanaia ki tino kolā e ma‵nako ki se fesoasoani.

10 Ne fakamanuia ne Ieova a tino Isalaelu i taimi ne faka‵logo ei latou ki te fakatokaga o te tasi-vae-sefulu, te faiga o meaalofa, mo te fakatokaga mō tino ma‵tiva. Kae kafai ne fakata‵mala a tino Isalaelu o fakaasi atu te loto fakafetai, ne seki maua foki ne latou a fakamanuiaga a Ieova. Ne fe‵paki ei latou mo fakalavelave ‵lasi kae fakamuli ifo ne afuli ei kea‵tea latou. (2 Nofoaiga Tupu 36:​17-​21) Ne a la akoakoga tāua mō tatou?

Fakaasiga o ‵Tou Loto Fakafetai

11 A te ‵toe auala sili ke tuku atu ei ne tatou a tavaega ki a Ieova kae ke fakaasi atu foki ‵tou loto fakafetai ki a ia, ko te faiga o “taulaga.” E tonu, e pelā me ne Kelisiano, e se ‵nofo tatou mai lalo i Tulafono ne tuku ki a Mose, telā e ‵tau o ofo atu i ei a taulaga manu io me ko fuagālakau. (Kolose 2:​14) E tiga eiloa te feitu tenā, ne fakamalosi atu te apositolo ko Paulo ki Kelisiano i Epelu, penei: “Ke avatu eiloa ne tatou a tavaega ki te Atua ke fai mo o‵tou taulaga ki a ia e alatu i a Iesu; ko tona uiga, ke ‵viki faeloa tatou ki tona igoa i o‵tou leo.” (Epelu 13:15) Mai te fakaaogāga o ‵tou poto mo ‵tou kope ke ofo atu a taulaga o tavaega ki a Ieova, faitalia me i te galuega talai io me i “te fakapotopotoga” o taina Kelisiano, e mafai o fakaasi atu ei ne tatou te loto fakafetai ki ‵tou Tamana alofa faka-te-lagi, ko Ieova te Atua. (Salamo 26:12) Kafai e fai penā, ne a mea e tauloto ne tatou mai te auala ne ‵tau ei o fakaasi atu ne te kau Isalaelu te loto fakafetai ki a Ieova?

12 Muamua la, e pelā mo te fakatokaga o te tasi-vae-sefulu, e ‵tau eiloa o faka‵logo ki ei a tino Isalaelu, se tiute telā e ‵tau eiloa o fai ne latou katoa. E pelā me ne Kelisiano, e maua ne tatou te tiute ke ‵kau atu ki te galuega talai mo fakatasiga faka-Kelisiano. A mea konei ne tiute kolā e ‵tau eiloa o fai. I tena valoaga sili e uiga ki te taimi o te gataga, ne taku ‵tonu mai a Iesu, penei: “A te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo, e fakamatala atu ki te lalolagi kātoa, mo fai te molimau ki tino katoa; ko oko mai ei te gataga.” (Mataio 24:14; 28:​19, 20) Ne fakamalosi ne te agaga tapu a te apositolo ko Paulo ke tusi mai penei e uiga ki fakatasiga Kelisiano: “Ke mafaufau te suā tino ki te suā tino, ke fakatau fesoasoani foki koutou o fakaasi te alofa mo te fai mea ‵lei. Ke tumau faeloa te maopoopo sāle o tatou, e pelā eiloa mo te mea e masani ei a nisi tino o koutou. A te mea sili ke fakatau fakamalosi eiloa ne tatou o‵tou loto; i te mea ko iloa ne koutou i te Aso o te Aliki ko pili mai.” (Epelu 10:​24, 25) E fakaasi atu ne tatou te ‵tou loto fakafetai ki a Ieova māfai e talia ne tatou mo te fiafia te tiute ke talai kae akoako atu, penā foki loa mo te ‵kau fakatasi faeloa mo taina i fakatasiga a te fakapotopotoga, kae ‵kilo atu ki ei e pelā me se tauliaga telā e fakaaloalogina.

13 E se gata i ei, e mafai foki o maua ne tatou a mea aogā mai nisi fakatokaga e lua kolā ne mafai o fakaasi atu ei ne tino Isalaelu te lotou loto fakafetai​​—⁠ko te faiga o meaalofa mo toegā mea. E ‵kese mai te tasi-vae-sefulu, se mea telā e ‵tau eiloa o fai, e se manakogina i te faiga o meaalofa mo te fakatokaga o toegā mea se aofaki mautinoa. I lō te fai penā, a te aofaki o mea e ofo atu e faka‵na eiloa ki te lasi o te loto fakafetai o te tavini a Ieova. I se auala tai ‵pau, faitalia me e maua ne tavini katoa a Ieova te tiute ke ‵kau atu ki te galuega talai mo fakatasiga Kelisiano, e mata, e ‵kau atu tatou mo te loto kātoa mo te loto fiafia? E mata, e ‵kilo atu tatou ki ei e pelā me se avanoaga ke fakaasi atu te ‵tou loto fakafetai ki mea katoa ko oti ne fai ne Ieova mō tatou? E mata, e ‵kau atu tatou mo te loto fia‵fia e ‵tusa mo ‵tou fakanofonofoga taki tokotasi? Io me e ‵kilo atu tatou ki mea katoa konei e pelā me se tiute fua e ‵tau o fai? E tonu, konei la a fesili e ‵tau o tali ne tatou taki tokotasi. Ne fakatusa ne te apositolo ko Paulo, penei: “E ‵tau mo te tino o fakamasino ifo eiloa ki ana galuega ne fai. Kafai e ‵lei ko ‵tau mo ia o fakamatamata ki ei, kae sa fakatusatusa fua ki mea a te suā tino ne fai.”​​—⁠Kalatia 6:⁠4.

14 E iloa ‵lei ne Ieova te Atua a ‵tou fakanofonofoga. E iloa ne ia ‵tou tapulā. E fakatāua ne ia a taulaga kolā e tuku atu mo te fia‵fia ne ana tavini, faitalia te lasi io me ko te foliki. E se fakamoemoe a ia ke ‵pau faeloa te aofaki o mea e tuku atu ne tatou, kae e se mafai foki o fai tatou penā. I te taimi ne fai‵pati ei ki te faiga o meaalofa faka-te-foitino, ne fai atu te apositolo ko Paulo ki Kelisiano i Kolinito, penei: “Kafai e fia‵fia koutou o faimeaalofa atu, e talia faeloa ne te Atua otou meaalofa i mea kolā e maua ne koutou.” (2 Kolinito 8:​12) E ‵pau eiloa te akoakoga fakavae tenei mo te ‵tou taviniga ki te Atua. A te mea telā e fai ei ke talia ne Ieova ‵tou taviniga, e se ko te aofaki o mea e mafai ne tatou o fai kae ko te auala e fai ei ne tatou​​—⁠i te loto fiafia mo te loto kātoa.​​—⁠Salamo 100:​1-5; Kolose 3:​23.

Ke Ati Aka Kae Fakatumau te Uiga Fia Paenia

15 A te auala fakafiafia ke fakaasi atu ei te ‵tou loto fakafetai ki a Ieova ko te ‵kau atu ki te taviniga tumau. Ona ko te alofa ki a Ieova mo te loto fakafetai ki tena alofa tauanoa, ko oti ne fai ne tavini tukugina atu e tokouke a ‵fuliga ‵lasi ko te mea ke avanoa a taimi e uke atu i te taviniga ki a Ieova. Ne mafai o tavini atu a nisi tino e pelā me ne paenia tumau, kolā e fakamāumāu ne latou a itula e 70 i masina katoa i te talaiatuga o te tala ‵lei mo te akoakoatuga o te munatonu ki tino. E fakatoka ne nisi tino, kolā e se uke olotou mea e mafai o fai ona ko olotou tulaga, ke fakamāumāu ne latou a itula e 50 i te masina ke talai atu e pelā me ne paenia lagolago i nisi taimi.

16 Kae e a la te fia o tavini a Ieova kolā e se mafai ne latou o tavini atu e pelā me ne paenia tumau io me ne paenia lagolago? E mafai o fakaasi atu ne latou te loto fakafetai mai te atiakaga mo te fakatumauga o te uiga fia paenia. E pefea la? Mai te fakamalosi atu ki tino kolā e mafai o paenia, mai te fakamalosi aka i olotou tama‵liki te manakoga ke kausaki atu ki te taviniga tumau, mo te ‵kau atu mo te loto finafinau ki te galuega talai e ‵tusa mo olotou fakanofonofoga. E fakalagolago eiloa a mea e fai ne tatou i ‵tou galuega ki te lasi o ‵tou loto fakafetai ki mea ko oti ne fai ne Ieova, mea kolā e fai nei ne ia, mo nisi mea kolā ka fai ne ia mō tatou.

Ke Fakaasi Atu te Loto Fakafetai e Auala i ‵Tou Kope “Tafasili i te ‵Lei”

17 E fai mai te Faataoto 3:​9, penei: “Avatu ki te Aliki te fua tafasili i te ‵lei o au fatoaga, ko te taulaga tenā a koe ki a ia, e fakaaloalo atu ei koe ki a ia.” E se ‵tau o toe tuku atu ne tavini a Ieova a te tasi-vae-sefulu. I lō te fai penā, ne tusi atu a Paulo ki te fakapotopotoga i Kolinito, penei: “A tino takitokotasi e ‵tau eiloa o fai a te mea telā ko iku i tena mafaufau ke fai; e se i te loto sē malie io me ko te faimālō, me i te Atua e fiafia ki te tino e tuku ana mea mo te loto malie.” (2 Kolinito 9:⁠7) E fakaasi atu foki i ‵tou meaalofa kolā e tuku atu mo te lotomalie ke ‵lago atu ki te galuega talai o te Malo i te lalolagi kātoa, te ‵tou loto fakafetai. Ona ko te loto fakafetai ko fakamalosi mai ei ke fai faeloa penā, kāti ko te ‵vaega o se aofaki tupe i vaiaso katoa, e pelā mo mea ne fai ne Kelisiano i aso mua.​​—⁠1 Kolinito 16:​1, 2.

18 E se fakaasi atu te ‵tou loto fakafetai ki a Ieova i te aofaki telā e tuku atu ne tatou, kae ko te agaga telā e maua ne tatou ke fai ei penā. Tenei eiloa te mea ne lavea ne Iesu i te taimi ne onoono atu ei a ia ki tino kolā ne tuku olotou meaalofa ki te pokisi o meaalofa i te faletapu. I te taimi ne lavea ei ne Iesu te tukuatuga ne se fafine fakaalofa ko mate tena avaga “a tupe fo‵liki e lua,” ne fai atu a ia, penei: “E tonu, au e fai atu ki a koutou, ko mea a te fafine mativa tenei ko mate tena avaga ne lafo ki ei, ko sili atu eiloa i a latou katoa; me ne lafo atu olotou taulaga mai olotou koloa e uke, ka ko te fafine tenei, ne lafo atu katoa ana koloa e ola ei a ia.”​​—⁠Luka 21:​1-4.

19 Ke na fakamalosi mai te sukesukega tenei ke toe iloilo ne tatou a auala kolā e fakaasi atu ei te ‵tou loto fakafetai. E mata, e mafai o momea aka te ‵tou taulaga o tavaega ki a Ieova e pelā foki mo te ‵tou ‵lago atu ki te galuega i te lalolagi kātoa e auala i ‵tou kope? Kafai e fai tatou penā, e mafai eiloa o tali‵tonu tatou me ka fiafia malosi eiloa te ‵tou Tamana alofa kae kaimalie, ko Ieova me e maua ne tatou te loto fakafetai.

E Masaua ne Koe?

• Ne a pogai e ‵tau ei o maua ne tatou te loto fakafetai ki a Ieova?

• Ne a akoakoga tāua e maua ne tatou mai te tasi-vae-sefulu, te faiga o ­meaalofa, mo toegā mea?

• E fakamalosi aka pefea ne tatou te uiga fia paenia?

• E mafai pefea o fakaaogā a ‵tou kope “tafasili i te ‵lei” ke fakafetai atu ei ki a Ieova?

[Fesili mo te Sukesukega]

1. Se a te ‵kesega telā e lavea ne tatou i te va o te fakapotopotoga Kelisiano mo te lalolagi telā e pule ki ei a Satani?

2. Se a te faka‵pulaga telā e ‵tau o ‵saga tonu atu ki ei, kae ne a fesili ka mafau‵fau tatou ki ei?

3. Ne a mea e ‵tau o loto fakafetai tatou ki ei e uiga ki a Ieova?

4. Kaia e ‵tau ei o fakafetai tatou ki a Ieova e uiga ki te fiafia telā e maua i te ‵kau fakatasi i ‵tou fakapotopotoga?

5, 6. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou te loto fakafetai ki te ‵toe meaalofa sili a te Atua, ko te togiola?

7. Ne tuku atu pefea ne te fakatokaga o te tasi-vae-sefulu te avanoaga ki te kau Isalaelu ke fakaasi atu ne latou te loto fakafetai ki a Ieova?

8. Se a te mea e ‵kese ei a meaalofa kolā e tuku atu mo te lotomalie mai te tasi-vae-sefulu?

9. Se a te mea ne akoako mai ne Ieova e auala i te fakatokaga e uiga ki toegā mea‵kai?

10. Ne a ikuga ne maua ne tino Isalaelu ona ko te lotou fakata‵mala o fakaasi atu te loto fakafetai?

11. Se a te ‵toe auala sili e fakaasi atu ei ne tatou te loto fakafetai ki a Ieova?

12. E pelā mo ‵tou tiute faka-Kelisiano, ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te fakatokaga o te tasi-vae-sefulu?

13. Ne a akoakoga tāua e maua mai i fakatokaga mō te faiga o meaalofa mo toegā mea?

14. Se a te mea e fakamoemoe a Ieova ke fai ne tatou i te ‵tou taviniga ki a ia?

15, 16. (a) Se a te sokoga i te va o te galuega fakapaenia mo te loto fakafetai? (e) E mafai pefea o fakaasi atu ne tino kolā e se mafai o paenia te uiga fia paenia?

17, 18. (a) E fakaasi atu pefea ne tatou ‵tou loto fakafetai e auala i ‵tou kope “tafasili i te ‵lei”? (e) Se a te kilokiloga a Iesu ki te meaalofa a te fafine mativa ko mate tena avaga, kae kaia ne fai ei penā?

19. Kaia e ‵lei ei ke toe iloilo ne tatou a auala kolā e fakaasi atu ei ne tatou te loto fakafetai?

[Ata i te itulau e 29]

“A mea ‵lei katoa kolā e maua fua mo meaalofa katoatoa takitasi, e mai te Atua i te lagi”