Skip to content

Skip to table of contents

Maromak loloos hanoin feto sira ka lae?

Maromak loloos hanoin feto sira ka lae?

“Sala komesa ho feto ida, no tanba nia, ita hotu sei mate.”—HUSI LIVRU ECLESIÁSTICO, MAIZUMENUS TINAN 200 MOLOK KRISTU.

“Ó mak loke dalan ba Diabu: ó mak primeiru neʼebé han husi ai-hun neʼebé bandu: ó mak ema primeiru neʼebé kontra Maromak nia ukun-fuan . . . Ó mak lori mane primeiru atu monu ba sala.”—TERTULIANO, IHA NINIA LIVRU IDA (ON THE APPAREL OF WOMEN), MAIZUMENUS TINAN 200 LIUTIHA KRISTU.

LIAFUAN sira-neʼe laʼós mai husi Bíblia. Ba tinan atus ba atus ona, ema uza liafuan sira-neʼe atu hatún feto sira. Ohin loron mós, ema balu sei temi liafuan husi livru relijiaun nian atu fó razaun katak la sala atu trata aat feto sira. Sira fó-sala ba feto kona-ba problema sira neʼebé ema hasoru ohin loron. Saida mak Maromak nia hanoin kona-ba neʼe? Ninia hakarak horiuluk kedas mak atu mane fó-terus ba feto ka lae? Saida mak Bíblia hatete kona-ba neʼe? Mai ita haree.

Maromak fó malisan ba feto sira ka lae?

Lae, Maromak la fó malisan ba feto sira. Tuir loloos, nia fó malisan ba “samea uluk nian, neʼebé ema hanaran Diabu”. (Apokalipse 12:9; Gênesis [Kejadian] 3:14) Maski Maromak hatete katak Adão sei “domina” ninia feen, maibé neʼe la hatudu katak Maromak simu atu mane kontrola feto. (Gênesis 3:16) Tuir loloos ho liafuan sira-neʼe, Maromak fó-hatene nanis kona-ba rezultadu aat neʼebé Adão no Eva sei hetan tanba sira halo sala.

Tan neʼe, feto sira hetan terus tanba ema sai sala-naʼin, laʼós tanba ida-neʼe mak Maromak nia hakarak. Bíblia nunka hanorin ideia katak mane tenke kontrola feto hodi selu fali sala primeiru.—Roma 5:12.

Maromak kria mane importante liu fali feto ka lae?

Lae. Gênesis 1:27 hatete: “Maromak komesa kria ema tuir nia ilas, iha Maromak nia ilas nia kria ema; nia kria sira mane no feto.” Entaun, horiuluk kedas sira naʼin-rua iha kbiit atu haleno Maromak nia hahalok sira. Maski Adão no Eva nia isin no sentimentu la hanesan, maibé sira simu matadalan neʼebé hanesan husi Maromak. No mós, sira iha direitu neʼebé hanesan iha sira-nia Kriadór nia oin.—Gênesis 1:28-31.

Antes Maromak kria Eva, nia hatete: “Haʼu sei halo ba nia [Adão] ajuda-naʼin ida atu halo nia sai kompletu.” (Gênesis 2:18) Liafuan “atu halo nia sai kompletu”, neʼe katak Eva ladún importante ka lae? Lae. Hanoin toʼok kona-ba ema neʼebé lori karreta bombeiru nian no ida neʼebé rega ahi. Se ida la iha, ida seluk bele halo serbisu mesak ka lae? Lae. Maski ida neʼebé rega mak hamate ahi, maibé nia importante liu fali ida neʼebé lori karreta bombeiru nian ka lae? Lae duni. Nuneʼe mós, Maromak kria mane no feto atu serbisu hamutuk, laʼós atu sira naʼin-rua buka atu sai diʼak liu fali ida seluk.—Gênesis 2:24.

Saida mak hatudu katak Maromak hanoin feto sira?

Tanba Maromak bele hatene nanis saida mak mane sala-naʼin sei halo ba feto sira, iha tempu uluk kedas Maromak fó sai ninia hakarak atu proteje feto sira. Hakerek-naʼin ida naran Laure Aynard, iha ninia livru kona-ba feto sira iha tempu Bíblia (La Bible au féminin), nia koʼalia kona-ba Ukun-Fuan Moisés nian neʼebé hahú maizumenus husi tinan 1.500 molok Kristu. Nia hatete: “Dala barak, kuandu Moisés nia Ukun-Fuan koʼalia kona-ba feto sira, neʼe atu defende sira.”

Porezemplu, iha Moisés nia Ukun-Fuan haruka ema Israel atu hamtaʼuk ba aman no mós ba inan. (Êxodo [Keluaran] 20:12; 21:15, 17) Ukun-Fuan neʼe mós haruka ema atu tau matan ba feto neʼebé isin-rua. (Êxodo 21:22) Toʼo ohin loron, ita bele haree katak Maromak nia ukun-fuan sira-neʼe la hanesan duni ho nasaun barak neʼebé la iha lei atu proteje feto sira. Maibé iha buat seluk tan neʼebé hatudu katak Maromak hanoin feto sira.

Ukun-Fuan neʼebé hatudu sai Maromak nia hanoin kona-ba feto sira

Ukun-Fuan neʼebé Maromak Jeová fó ba nasaun Israel, ajuda duni sira hotu. Porezemplu, ukun-fuan ajuda sira atu iha saúde neʼebé diʼak, atu moos nafatin iha dalan morál, no atu sira nafatin iha relasaun diʼak ho Maromak Jeová. Se sira halo tuir Maromak nia ukun-fuan, sira sei sai nasaun neʼebé “espesiál liu fali nasaun sira seluk iha rai”. (Deuteronômio [Ulangan] 28:1, 2) Tuir Moisés nia Ukun-Fuan, feto sira iha direitu saida deʼit? Hanoin toʼok buat sira tuirmai neʼe.

1. Liberdade. La hanesan ho feto sira husi nasaun seluk iha tempu uluk, feto Israel sira iha liberdade. Maski laʼen hetan responsabilidade nuʼudar ulun iha família laran, maibé feen bele bá atu ‘haree didiʼak toʼos ida no sosa ida-neʼe’ no depois neʼe nia ‘halo toʼos-uvas’. Nia laʼen tau fiar tomak ba nia feen atu halo ida-neʼe. No se feen iha matenek atu tiʼi-kabas no soru hena, nia rasik mós bele halo negósiu. (Provérbios [Amsal] 31:11, 16-19) Sin, hanesan ema hotu iha Moisés nia Ukun-Fuan nia okos, feto sira mós iha direitu rasik.

Iha Israel antigu nia tempu, feto sira mós iha liberdade atu iha rasik relasaun diʼak ho Maromak. Bíblia koʼalia kona-ba feto naran Ana, neʼebé koʼalia ho Maromak iha orasaun kona-ba ninia problema no halo promete ba Maromak. (1 Samuel 1:11, 24-28) Feto ida husi sidade Suném sempre bá buka konsellu husi profeta Eliseu iha loron Sábadu. (2 Reis [Raja-Raja] 4:22-25) Maromak uza feto naʼin-rua naran Débora no Hulda atu reprezenta nia. No amlulik no ema importante sira iha tempu neʼebá, prontu atu buka konsellu husi feto sira-neʼe.—Juízes (Hakim-Hakim) 4:4-8; 2 Reis 22:14-16, 20.

2. Iha direitu atu hetan edukasaun. Tanba feto sira mós parte husi Moisés nia Ukun-Fuan, sira simu konvite atu rona kuandu ema lee Maromak nia Ukun-Fuan neʼebé nia fó ba nasaun Israel. Tempu hanesan neʼe fó oportunidade ba feto sira atu aprende. (Deuteronômio 31:12; Neemias [Nehemia] 8:2, 8) Feto sira mós bele simu treinu hodi bele halaʼo knaar ruma iha sira-nia adorasaun. Porezemplu, feto balu “halo serbisu ruma” iha tabernákulu, no feto seluk tan sai parte ho sira neʼebé hetan knaar nuʼudar kantadór.—Êxodo 38:8; 1 Crônicas [Tawarikh] 25:5, 6.

Iha nasaun sira seluk iha tempu uluk, aman deʼit mak iha knaar atu hanorin ninia oan-mane. Maibé inan sira husi nasaun Israel hola parte atu hanorin sira-nia oan-mane toʼo sai boot. (Provérbios 31:1) Feto barak mós iha matenek neʼebé toʼo atu halo negósiu. (Provérbios 31:24) Klaru katak feto sira iha Israel antigu, hetan edukasaun neʼebé diʼak.

3. Iha direitu atu ema respeita sira. Ukun-fuan ida husi Ukun-Fuan sanulu hatete ho klaru: “Hamtaʼuk ó-nia aman no ó-nia inan.” (Êxodo 20:12) No mós, Liurai Salomão nia lia-dadolin ida, hatete: “Haʼu-nia oan, rona ba dixiplina husi ó-nia aman, no keta husik ó-nia inan nia lei.”—Provérbios 1:8.

Ukun-Fuan mós fó mandamentu kona-ba hahalok saida deʼit mak mane no feto neʼebé laʼós kaben tenke hatudu ba malu. Mandamentu neʼe hatudu katak ema presiza hatudu respeitu ba feto sira. (Levítico [Imamat] 18:6, 9; Deuteronômio 22:25, 26) Laʼen neʼebé diʼak tenke hanoin-hetan katak ninia feen nia forsa la hanesan ho mane.—Levítico 18:19.

4. Iha direitu atu hetan protesaun. Iha Maromak Jeová nia Liafuan, nia fó sai kona-ba nia an nuʼudar “aman ba labarik-mane sira neʼebé aman la iha no tesi-lia naʼin ba feto-faluk sira”. Ida-neʼe hatudu katak Maromak mak Ida neʼebé fó protesaun ba sira neʼebé la iha aman ka laʼen atu proteje sira-nia direitu. (Salmo [Mazmur] 68:5; Deuteronômio 10:17, 18) Porezemplu iha tempu uluk, kuandu ema neʼebé fó empresta osan trata aat feto-faluk ida, Jeová halo milagre hodi ajuda feto-faluk neʼe no nia la lakon ninia dignidade.—2 Reis 4:1-7.

Antes ema Israel sira tama ba rai neʼebé Maromak promete atu fó ba sira, ulun ba família ida naran Zelofeade mate, no nia la iha oan-mane. Tan neʼe, ninia oan-feto sira husu Moisés atu fó sira “rai” iha rai neʼebé Maromak promete. Ikusmai, Maromak Jeová fó ba sira liu fali buat neʼebé sira husu. Maromak hatete ba Moisés: “Fó ba sira rai nuʼudar liman-rohan iha sira-nia aman nia maun-alin nia leet, no ó tenke fó sira-nia aman nia liman-rohan ba sira.” Husi tempu neʼebá, feto sira iha Israel bele simu rai nuʼudar liman-rohan husi sira-nia aman no fó liman-rohan neʼe ba sira-nia oan.—Números (Bilangan) 27:1-8.

Ema hanoin sala kona-ba Maromak nia hanoin ba feto sira

Iha Moisés nia Ukun-Fuan nia okos, ema hafolin feto sira, no ema respeita sira-nia direitu. Maibé maizumenus husi tinan 350 molok Kristu toʼo ohin loron, ema gregu nia kostume komesa ona atu kahur ba relijiaun judeu nian. Tuir ema gregu nia kostume, sira haree feto sira ladún importante.—Haree kaixa “Livru antigu sira hatudu diskriminasaun ba feto sira”.

Porezemplu, ema poeta husi rai-Grésia naran Hesíodo (maizumenus husi tinan 750 molok Kristu) duun feto sira kona-ba susar hotu neʼebé ema hasoru. Relijiaun judeu simu ideia neʼe maizumenus husi tinan 150 molok Kristu. Ema judeu sira-nia livru ida kona-ba sira-nia lei naran Talmude, neʼebé sira rai maizumenus husi tinan 150 liutiha Kristu, fó avizu tuirmai neʼe ba mane sira: “Keta koʼalia barak ho feto sira, tanba halo ida-neʼe sei halo ó monu ba hahalok sala-foʼer.”

Durante tinan atus ba atus, ideia ida-neʼe neʼebé hatún feto sira kona duni dalan neʼebé feto judeu sira halaʼo sira-nia moris. Porezemplu iha Jesus nia tempu, feto sira la bele tama-sai iha fatin naran deʼit iha templu, sira bele tama deʼit iha pátiu ba feto sira. Sira neʼebé simu hanorin kona-ba relijiaun mak mane deʼit, no iha sinagoga feto sira tenke ketak husi mane sira. Livru Talmude temi Rabbi ida nia liafuan. Nia dehan katak ema neʼebé hanorin ninia oan-feto kona-ba Torah [Ukun-Fuan], nia hanesan ema neʼebé hanorin buat foʼer ba nia oan-feto. Tanba ulun-naʼin relijiaun judeu nian hanoin sala kona-ba Maromak nia hanoin ba feto, sira kuda iha mane sira-nia hanoin no laran atu odi feto sira.

Kuandu Jesus iha rai, nia haree oinsá ema la hafolin feto sira no neʼe sai parte ona iha sira-nia kostume. (Mateus 15:6, 9; 26:7-11) Hanorin sira-neʼe kona dalan neʼebé Jesus haree kona-ba feto sira ka lae? Saida mak ita bele aprende husi Jesus nia hahalok? Adorasaun kristaun neʼebé loos hanorin ema atu hafolin feto sira ka lae? Mai ita haree resposta ba pergunta sira-neʼe iha informasaun tuirmai.