Novam

Dimans 1e Novam

Novam

Mo pa pou gard twa dan leker touletan.—Zer. 3:12.

Kan enn kikenn nepli form parti dan lasanble, bann ansien fer zefor pou imit Zeova ek pou montre konpasion anver li. Par exanp, kan bann Izraelit ti abandonn Zeova, Li pa ti atann ki bann-la repanti pou ki Li ed zot. Okontrer, Li ti avoy so bann profet pou ed zot, mem si zot pa ti ankor sanze ek repanti. Zeova ti dir profet Oze pou pardonn so madam ek pou repran li kot li, mem si li ti ankor pe fer enn pese bien grav. Zeova ti servi sa lexanp-la pou montre so pep ki Li ena boukou konpasion. (Oze 3:1; Mal. 3:7) Dan mem fason, bann ansien bizin imit konpasion Zeova. Kan enn kikenn fer enn pese, zot bizin vremem anvi ki li repanti ek ki li retourn ar Zeova. Anplis, fode pa ki akoz zot, sa dimounn-la trouv sa difisil pou retourn ar Zeova. Dan lexanp “Garson Ki Ti Perdi,” papa-la “ti galoupe, ti may [so garson] ek ti anbras li avek boukou lafeksion.” (Lik 15:20) Papa-la pa ti atann ki so garson rant lakaz pou demann li pardon. Se li ki ti galoupe pou al zwenn so garson, parey kouma ninport ki papa ki ranpli ar lamour ti pou fer. w24.08 27-28 ¶7-8

Si kikenn parmi zot mank sazes, ki li kontign demann Bondie ek Bondie pou donn li, parski Bondie donn tou dimounn avek zenerozite ek san rod fot.—Zak 1:5; not.

Sa verse-la montre ki Zeova pa gard so sazes zis pou Li. Avek zenerozite, Li partaz sa avek lezot. Nou trouve osi ki kan Zeova donn so sazes, Li fer sa “san fer okenn repros,” ouswa “san rod fot.” Li pa anvi ki nou malalez kan nou demann Li so led. Okontrer, Li ankouraz nou pou rod so led. (Prov. 2:1-6) Eski nou kapav imit Zeova ek partaz nou sazes? (Ps. 32:8) Bann serviter Zeova ena boukou lokazion pou partaz seki zot inn aprann. Par exanp, souvan nou form bann nouvo dan predikasion. Avek pasians, bann ansien ed bann serviter lasanble ek bann frer ki batize pou asim bann responsabilite dan lasanble. Ek bann ki ena lexperyans dan konstriksion ek mintenans, zot form lezot pou travay lor bann batiman lorganizasion. w24.09 28-29 ¶11-12

Nou ti telman kontan zot.—1 Tes. 2:8.

Frer, pou to kapav servi kouma ansien, to bizin “san okenn repros,” savedir ki to bizin ena enn bon kondwit ek enn bon repitasion dan lasanble. (1 Tim. 3:2) Anplis, bann dimounn ki andeor lasanble osi bizin koz an bien lor twa. Mem si sertin dimounn koz an mal lor nou bann krwayans, kan zot get nou, zot bizin trouve ki nou bann dimounn ki onet ek ki ena enn bon kondwit. (Dan. 6:4, 5) Alor, demann tomem, ‘Eski mo ena enn bon repitasion dan lasanble ek osi andeor lasanble?’ Si to “kontan seki bon,” to pou trouv bann zoli kalite ki lezot ena ek to pou felisit zot pou sa. (Tit 1:8) To pou osi kontan fer bann bon kitsoz pou lezot, mem bann kitsoz ki zot pa atann ki to fer. Kifer li bien inportan ki enn ansien ena sa kalite-la? Si li ena sa kalite-la, li pou kontan pou asim so bann responsabilite ek pou okip so bann frer ek ser. (1 Pier 5:1-3) Li pa pou ezite pran dan so letan ek fer so maximum pou ed lezot, parski sa fer li gagn boukou lazwa.—Zist. 20:35. w24.11 20-21 ¶3-5

Ena plis lazwa kan done ki kan resevwar.—Zist. 20:35.

Bann serviter lasanble fer bann travay bien inportan dan lasanble. Lapot Pol ti ena boukou respe pou sa bann frer fidel la. Par exanp, kan li ti ekrir bann Kretien dan lasanble Filip, li pa ti fer konpliman zis bann ansien, me li ti osi fer konpliman bann serviter lasanble. (Fil. 1:1) Boukou frer, ki zot zenn ouswa vie, bien zwaye parski zot pe servi kouma serviter lasanble. Par exanp, Devan ti ena 18 an ek Luis ti ena plis ki 50 an kan zot ti vinn bann serviter lasanble. Luis dir: “Mo bien kontan ki mo pe kapav servi mo bann frer ek ser dan lasanble. Zot inn montre telman boukou lamour anver mwa, ek aster-la mwa mo pe kapav montre mo lamour pou zot!” Parey kouma Luis, boukou serviter lasanble ena mem santiman! Si to enn frer me ki to pankor vinn enn serviter lasanble, eski to kapav fixe sa lobzektif-la? w24.11 14 ¶1-3

Mo sipliy twa, A! Zeova, rapel . . . kouma . . . mo’nn fer seki bon devan to lizie.—2 Ler. 20:3.

Kan li ti ena 39 an, Lerwa Ezekias ti aprann ki li ti ena enn maladi bien grav. Zeova ti servi profet Izai pou dir Ezekias ki li ti pou mor ar sa maladi-la. (2 Ler. 20:1) Kan Ezekias ti aprann sa, li ti dezespere, li ti bien plore, ek li ti sipliy Zeova pou ed li. Kan Zeova ti tann lapriyer Ezekias ek ti trouv so bann larm, So leker ti fermal. Lerla, Li ti dir Ezekias: “Mo’nn tann to lapriyer. Mo’nn trouv to bann larm. Akoz sa mo pou geri twa.” Zeova ti ena pitie pou Ezekias, ek Li ti servi profet Izai pou dir Ezekias ki Li ti pou sap Zerizalem dan lame bann Asirien, ek ki Ezekias pa ti pou mor. (2 Ler. 20:4-6) Eski to ena enn problem lasante ek pena okenn tretman pou sa? Dir Zeova seki to resanti. Li pou ekout twa, mem si to pe plore kan to pe koz avek Li. Labib rasir nou ki nou “Papa ki ena boukou mizerikord ek Bondie ki konsol bann dimounn dan tou kalite sitiasion,” pou rekonfort nou dan nou bann leprev.—2 Kor. 1:3, 4w24.12 23-24 ¶15-17

Mo ena sa lesperans-la dan Bondie, lesperans ki sa bann zom-la pe atann zot osi, ki pou ena enn rezireksion bann dimounn ki drwat ek bann dimounn ki inzis toule-de.—Zist. 24:15.

Mazinn lazwa ki to pou gagne kan to pou akeyir bann ki’nn resisite! Mazine osi kouma atraver kreasion, to pou kapav aprann plis lor bann zoli kalite ki Zeova ena! (Ps. 104:24; Iza. 11:9) Enn lot zoli benediksion ki to pou gagne, se ki to nepli pou fer pese. Savedir ki to pou kapav servi Zeova avek enn leker kler, ek ki to nepli pou bizin demann Li pardon. Eski to pou aksepte perdi tou sa bann zoli benediksion-la zis pou “plezir tanporer ki gagne dan pese” aster-la? (Ebre 11:25) To pa pou fer sa, pa vre! Bann benediksion ki nou pou gagne dan Paradi, li vo plis ki ninport ki sakrifis ki nou kapav fer azordi. Pa bliye sa osi: Paradi, li pa pou touletan enn kitsoz ki nou pe atann. Biento, li pou vinn enn realite, savedir ki li pou vinn plas kot nou viv nou lavi toulezour. Tousala posib parski Zeova telman kontan nou ki Li’nn donn lavi so Garson pou nou! w25.01 29 ¶12

Eski lame Zeova tro kourt?—Nonb 11:23.

Liv Ebre koz lor boukou dimounn ki ti ena lafwa dan Zeova. Moiz li enn parmi zot ek li ti ena enn extra gran lafwa. (Ebre 3:2-5; 11:23-25) Ek li ti ena rezon pou ena konfians dan Zeova, parski Zeova ti donn bann Izraelit manze ek delo pou ki zot kapav viv dan sa dezer kot nanye pa ti pe pouse la. (Ex. 15:22-25; Ps. 78:23-25) Mem si Moiz ti ena enn gran lafwa, apepre enn an apre ki Zeova ti fer bann Izraelit sorti depi Lezip, Moiz ti demann limem si Zeova ti vremem kapav donn bann Izraelit laviann pou manze. Ti ena plis ki 600,000 zom, san kont bann fam ek bann zanfan pou nouri, ek pa ti ena manze mem dan sa dezer-la. Alor, eski Zeova ti pou vremem kapav donn zot tou ase laviann pou manze? Pou reponn sa kestion-la, Zeova ti dir Moiz: “Eski lame Zeova tro kourt?” (Nonb 11:21-23) Kan Zeova ti dir Moiz sa bann parol-la, se koumadir Li ti pe dir Moiz, ‘Eski to panse ki mo pena ase pwisans pou fer seki mo anvi?’ w25.03 26 ¶1-2

[Bondie] pa ti ezite pou pini enn lemond ansien.—2 Pier 2:5.

Eski nou bizin konsider seki ti arive dan lepok Deliz kouma enn profesi ki ena enn lien ar nou lepok? Non! Kifer? Parski Labib pa dir sa. Li vre ki Zezi ti konpar “lepok Noe” ar lepok so “prezans.” Selman, li pa ti dir ki seki ti arive pandan Deliz ti enn profesi, ek ki sak dimounn ek sak levennman ki ti arive dan sa lepok-la, ena enn lien ar nou lepok. Ek li pa ti dir osi ki kan Zeova ti ferm laport lars, ki sa ena enn lien avek seki pou arive dan lavenir. (Mat. 24:37-39) Kouma Noe ti reazir kan li ti tann mesaz Zeova? Li ti montre ki li ti ena lafwa kan li ti aranz enn lars. (Ebre 11:7; 1 Pier 3:20) Dan mem fason, kan bann dimounn tann mesaz bon nouvel azordi, zot bizin montre ki zot ena lafwa kan zot met an pratik seki zot aprann. (Zist. 3:17-20) Pier ti dir ki Noe ti “enn predikater lazistis.” Azordi, ena enn gran travay predikasion ki pe fer partou lor later, ek nou pe fer boukou zefor pou pres ar tou dimounn. Kanmem sa, nou pa pou reisi pres ar sak dimounn ki ena lor later avan ki lafin vini. w24.05 9-10 ¶3-5

Li onor bann dimounn ki ena enn gran respe pou Zeova.—Ps. 15:4.

Nou bizin fer zefor pou montre nou bon anver bann kamarad Zeova ek respekte zot. (Rom. 12:10) Kouma nou kapav fer sa? Psom 15:4 dir ki enn invite Zeova li “kontign tini so promes, mem si sa pa dan so lavantaz.” Si nou pa tini bann promes ki nou fer, sa pou bles lezot. (Mat. 5:37) Par exanp, Zeova anvi ki bann mari ek bann fam kontign tini promes ki zot inn fer kan zot inn marye. Li bien kontan osi kan bann paran fer zefor pou tini bann promes ki zot inn fer zot zanfan. Wi, parski nou kontan Bondie ek nou kontan nou prosin, nou bizin fer tou seki nou kapav pou tini nou bann promes. Enn lot fason ki nou kapav onor bann kamarad Zeova se kan nou montre lospitalite ek nou zenere. (Rom. 12:13) Kan nou organiz bann ti program ek nou pas letan ar nou bann frer ek ser, nou vinn pli pros ar zot ek ar Zeova. Anplis, kan nou montre lospitalite, nou imit nou Papa Zeova. w24.06 12 ¶15-16

Ki ete enn dimounn mortel, pou ki to pans li?—Ps. 8:4.

Zeova fer bann dimounn ki ena limilite konn laverite. (Mat. 11:25) Ek avek limilite nou’nn aksepte pou aprann laverite. (Zist. 8:30, 31) Me selman, nou bizin fer bien atansion pou ki nou pa vinn gran-nwar. Si nou vinn gran-nwar, nou pou panse ki nou lopinion li ena mem valer ki bann prinsip Labib ek bann instriksion ki lorganizasion Zeova pe donn nou. Pou ki nou kontign ena limilite, nou bizin rapel ki kantite tipti nou ete konpare ar Zeova. (Ps. 8:3, 4) Nou kapav osi priye Zeova pou ki Li ed nou pou ena plis limilite, ek pou ki Li kontign form nou. Nou kapav kone ki Zeova panse gras-a so Parol ek so lorganizasion. Ek Li pou ed nou pou konsider so bann panse kouma pli inportan ki nou prop panse. Kan to pe lir Labib, rod bann prev ki pou montre twa kouma Zeova kontan limilite ek deteste enn dimounn ki gran-nwar, ki vantar, ek ki ena lorgey. Ek kontign fer zefor pou ena limilite kan to gagn enn responsabilite ki donn twa enn sertin lotorite ouswa ki fer lezot remark twa inpe plis. w24.07 10 ¶8-9

Seki tipti pou vinn enn milye ek seki tigit pou vinn enn nasion for. Mwa, Zeova, mo pou akseler sa dan so ler.—Iza. 60:22.

Depi 1919, Zezi pe servi enn ti group Kretien ki ena lesperans pou al dan lesiel, pou organiz travay predikasion ek pou donn so bann disip zot manze dan ler ki bizin. (Lik 12:42) Li kler ki Zeova pe beni zot travay. (Iza. 65:13, 14) Si nou pa ti bien organize, nou pa ti pou kapav fer travay ki Zezi inn donn nou. (Mat. 28:19, 20) Par exanp, si bann frer pa ti organiz bann teritwar pou nou prese, tou dimounn ti pou pres kot li anvi. Lerla, souvan nou ti pou fer sertin teritwar, ek kitfwa ti pou ena bann teritwar ki nou pa ti pou fer zame. Nou vremem gagn bann bienfe kan nou bien organize! Parey kouma Zezi ti organiz so bann disip kan li ti lor later, azordi osi li pe kontign organiz pep Zeova. w24.04 8-9 ¶2-4

Si to koumans fer seki bon, eski to pa pou regagn mo faver? Me si to pa fer seki bon, ena pese deryer laport, ek li pe anvi dominn twa.—Zen. 4:7.

Kain ti premie garson Adan ek Ev, ek parey kouma tou zot bann lezot zanfan li ti gagn mem leritaz, setadir pese. Anplis, kan Labib koz lor Kain, li dir: “So bann prop aksion ti move.” (1 Zan 3:12) Kitfwa se akoz sa ki “Kain ek so lofrand pa ti fer [Zeova] plezir.” Me olie ki li sanze, “Kain ti bwi ar koler ek so figir ti vinn long.” Ki Zeova ti fer? Li ti koz ar Kain. (Zen. 4:3-7) Avek boukou zantiyes, Li ti dir Kain ki Li ti pou beni li si li ti fer seki bon. Li ti osi dir Kain ki, si li pa sanze, li riske fer enn kitsoz bien grav. Malerezman, Kain pa ti ekout Zeova. Li pa ti les Zeova ed li pou repanti. Me mem si Kain pa ti ekout Zeova, eski Li ti aret ed bann lezot dimounn pou repanti? Non! w24.08 10 ¶8

Swazir lavi pou ki to kontign viv.—Det. 30:19.

Moiz ti rapel bann Izraelit ki enn zoli lavenir ti pe atann zot. Gras-a benediksion Zeova, bann Izraelit ti pou kapav viv lontan dan sa pei ki Zeova ti promet zot la. Anplis, sa pei-la ti bien zoli ek so later ti bien fertil! Kan Moiz ti dekrir sa pei-la, li ti dir: “Bann gran ek bann zoli lavil ki to pa finn konstrir, bann lakaz ki plin ar bann bon kitsoz ek ki to pa finn ranpli, ek bann rezervwar ki’nn fouye me ki to pa finn fouye, bann pie rezin ek bann pie zoliv ki to pa finn plante.” (Det. 6:10, 11) Moiz ti osi averti bann Izraelit. Pou ki zot kontign viv dan sa zoli pei-la, zot ti bizin obeir bann komannman Zeova. Moiz ti ankouraz zot pou “swazir lavi.” Kouma zot ti pou fer sa? Zot ti bizin ekout Zeova ek “res atase ar Li.” (Det. 30:20) Selman, bann Izraelit ti abandonn Zeova. Se akoz sa ki Zeova ti les bann Asirien, ek plitar bann Babilonien osi, gagn laviktwar lor zot ek amenn zot kouma bann prizonie.—2 Ler. 17:6-8, 13, 14; 2 Kro. 36:15-17, 20. w24.11 9 ¶5-6

Personn pa kapav swiv mwa si mo Papa, ki’nn avoy mwa, pa atir li.—Zan 6:44.

Azordi, boukou dimounn dir ki zot “krwar dan [Zezi]” ek zot dir ki Zezi zot sover. (Zan 6:29) Selman, sa li pa ase! Dan Galile, o-koumansman boukou dimounn ti krwar dan Zezi, selman apre zot ti aret swiv li. Kifer? Dan sa lafoul dimounn ki ti dan Galile la, laplipar parmi zot ti pe swiv Zezi parski li ti donn zot seki zot bizin. Li ti geri zot, li ti donn zot manze, ek li ti dir zot bann kitsoz ki ti fer zot plezir. Selman, Zezi ti fer zot konpran ki li pa ti vinn lor later pou donn zot seki zot anvi. Li ti vinn lor later pou ansegn zot seki zot bizin fer pou ki zot kapav vinn so disip. Zot ti bizin ena lafwa dan li, setadir obeir ek aksepte tou seki li ti ansegn zot.—Zan 5:40. w24.12 12 ¶12-13

Mari, kontign kontan zot fam, parey kouma Lekris osi finn kontan lasanble.—Efe. 5:25.

Si enn mari abitie maltret so fam, ouswa si li fors li pou fer bann kitsoz ki li pa anvi fer kan zot pe gagn bann relasion sexiel, kouma mari-la kapav sanz so move kondwit? Li bizin fer zefor pou imit Zezi. Fason ki li ti tret so bann disip se enn zoli lexanp pou tou bann mari. Anou gete seki bann mari kapav aprann ar fason ki Zezi ti tret so bann zapot ek fason ki li ti koz avek zot. Zezi ti touletan zanti ar so bann zapot ek li ti tret zot avek boukou respe. Zame li pa ti fer dominer ar zot. Li pa ti servi so lotorite pou fer zot gagn per, ouswa pou fer zot santi ki li pli siperyer ki zot. Okontrer, avek limilite li ti servi zot. (Zan 13:12-17) Li ti dir so bann disip: “Aprann ar mwa, parski mo ena enn karakter dou ek mo ena limilite, ek zot pou regagn lafors.” (Mat. 11:28-30) Zezi ti ena boukou douser. Enn kikenn ki ena douser, se pa enn kikenn ki feb. Okontrer, se enn kikenn ki for parski li konn kontrol limem. Kan lezot provok li, li res kalm ek li pa sap lor kal. w25.01 10 ¶10-11

Met tou seki to fer dan lame Zeova.—Prov. 16:3.

Plis nou koste ar lafin sa lemond-la, plis nou lavi pou vinn dir akoz bann gouvernman, bann lager, bann katastrof, ouswa bann nouvo pandemi. San ki nou atann, nou kapav perdi nou travay, nou bann dibien, ouswa nou lakaz. Dan bann sitiasion koumsa, ki kitsoz kapav ed nou pou pran bann desizion ki montre ki nou ena konfians dan lame Zeova? Enn premie kitsoz bien inportan ki nou bizin fer, se dir Zeova tou seki pe trakas nou. Nou bizin osi demann Zeova sazes pou pran bann bon desizion, pou ki nou res kalm ek ki nou pa “trakase plis ki bizin.” (Lik 12:29-31) Si nou ena zis seki nou bizin pou viv, nou bizin demann Zeova pou ed nou pou kontant nou ar seki nou ena. (1 Tim. 6:7, 8) Nou bizin osi fer bann resers dan bann piblikasion, pou nou kone seki nou kapav fer kan nou ena bann problem finans. Boukou dimounn dir ki bann lartik ek bann video ki ena lor jw.org inn ed zot kan zot ti ena bann problem larzan. w25.03 28-29 ¶10-11

Bondie inn montre mwa ki fode pa mo konsider okenn zom kouma inpir.—Zist. 10:28.

Kan ti ariv ler pou ki bann non-Zwif form parti dan pep Bondie, Zeova ti avoy Pier pres ar Korney. Korney ti pou premie non-Zwif ki ti pou vinn enn Kretien. Bann Zwif pa ti gagn zafer ar bann non-Zwif. Alor, Pier ti bizin sanz so fason panse pou ki li kapav al pres ar bann non-Zwif. Ek kan Pier ti konpran fason panse Zeova dan sa sitiasion-la, li ti fer bann sanzman ki bizin. Lerla, kan Korney ti demann Pier pou vinn kot li, Pier ti ale “san okenn obzeksion.” (Zist. 10:28, 29) Li ti pres ar Korney ek tou bann ki res kot li, ek zot tou ti pran batem. (Zist. 10:21-23, 34, 35, 44-48) Plizir lane apre, Pier ti dir bann Kretien ki zot “bizin tom dakor” ant zot. (1 Pier 3:8, not.) Pou nou reisi tom dakor ar nou bann frer ek ser, nou bizin aprann konn fason panse Zeova gras-a Labib, ek nou bizin fer zefor pou ena mem fason panse ki Li. w25.03 9 ¶7-8

Pa les zot elwagne par tou sort kalite lansegnman bizar.—Ebre 13:9.

Pli ale, fason panse bann dimounn pe vinn deplizanpli diferan ar fason panse Zeova. (Prov. 17:15) Alor, nou bizin fer zefor pou rekonet sa bann move fason panse la ek pou rezet sa, pou ki sa pa dekouraz nou ouswa fer nou al lwin ar Zeova. Lapot Pol ti ankouraz bann Kretien Ebre pou fer zefor pou gagn matirite. Sa konsey-la konsern nou osi azordi. Savedir ki nou bizin etidie Labib pou ki nou konn pli bien Zeova ek so fason panse. Se enn kitsoz ki nou bizin kontign fer mem apre ki nou’nn pran batem. (Ps. 1:2) Mem si sa fer lontan ki nou dan laverite ouswa si nou fek vinn dan laverite, nou tou nou bizin lir ek etidie Parol Bondie toulezour. Li inportan ki nou etidie Labib toulezour pou ki nou lafwa vinn pli for. Pol ti ankouraz bann Kretien Ebre pou ena sa kalite-la.—Ebre 11:1, 6w24.09 10 ¶7-8

Vinn pros ar Bondie, ek li pou vinn pros ar zot.—Zak 4:8.

Si Zeova Li enn Bondie vivan pou nou, li pou pli fasil pou nou res fidel anver Li. Zeova ti enn Bondie vivan pou Zozef, ek akoz sa Zozef pa ti komet limoralite. Li pa ti anvi kas leker Zeova. (Zen. 39:9) Pou ki Zeova vinn enn Bondie ki vivan pou nou, nou bizin pran letan pou priye Li ek etidie so Parol Labib. Lerla, nou pou vinn pli pros ar Li. Ek parey kouma Zozef, si nou ena enn bon lamitie ar Zeova, nou pa pou anvi fer nanye ki kapav kas So leker. Kan enn kikenn bliye ki Zeova Li enn Bondie ki vivan, sa kapav fer li al lwin ar Zeova. Se seki ti ariv bann Izraelit kan zot ti dan dezer. Zot ti kone ki Zeova existe, selman zot ti koumans ena bann dout ki Zeova kapav pran zot swin. (Ex. 17:2, 7) Apre sa, zot ti rebel kont Zeova. Fode zame ki nou swiv zot move lexanp!—Ebre 3:12. w24.06 24 ¶14-15

Lizie Zeova lor bann zis, ek so zorey ekoute kan zot kriye o-sekour.—Ps. 34:15.

Lafin bien pre, ek pli ale, pou ena pli boukou sitiasion ki pou fer bann dimounn soufer ek plore. Zeova trouve kan nou plore ek sa fer so leker fermal. Nou bann larm ena boukou valer pou Li. Alor, kan nou pe pas par bann sitiasion difisil, nou bizin devid nou leker ar Zeova. Fode pa nou res dan nou kwin; nou bizin res pros ar nou bann frer ek ser dan lasanble. Nou kapav osi gagn rekonfor gras-a bann parol ki Zeova inn fer ekrir dan Labib. Nou kapav sir ki kan nou kontign andire avek fidelite, Zeova pou rekonpans nou. Biento, nou pou nepli plore parski nou sagrin, parski enn kikenn inn trayir nou, ouswa parski nou dezespere. Labib dir ki Zeova ‘pou souy tou larm dan nou lizie.’ (Rev. 21:4) Sa lepok-la, nou pou plore zis parski nou zwaye! w24.12 20 ¶3; 24 ¶19

Ala seki Zeova dir: “ . . . zot mo bann temwin.”—Iza. 43:12.

Zeova inn fer nou vinn so bann Temwin, ek Li’nn promet nou ki Li pou donn nou kouraz. (Iza. 43:10, 11) Anou get kat fason kouma Li fer sa. Premierman, Zezi avek nou kan nou pres bon nouvel. (Mat. 28:18-20) Deziemman, Zeova servi so bann anz pou ed nou. (Rev. 14:6) Trwaziemman, Li donn nou so lespri sin ki ed nou pou rapel bann kitsoz ki nou’nn aprann. (Zan 14:25, 26) Ek katriemman, Li donn nou bann frer ek ser ki akonpagn nou kan nou prese. Alor, avek led Zeova ek soutien nou bann frer ek ser, nou kapav ena kouraz ek kontign prese. Me si parfwa to dekouraze parski to pa zwenn bann dimounn lakaz kot zot, reflesi kotsa bann dimounn ete dan sa ler-la. (Zist. 16:13) Si zot dan zot travay ouswa zot pe fer shoping, kitfwa to kapav mars-marse lor semin ek pres dan enn fason informel. w24.04 17 ¶10-11

Si enn zom pa kone kouma pou diriz so prop fami, kouma li pou pran swin lasanble Bondie?—1 Tim. 3:5.

Si to marye ek ki to anvi servi kouma ansien, to fami osi bizin ena enn bon repitasion. Alor, to bizin “diriz [to] prop fami dan enn bon fason.” Savedir ki to bizin kontan to fami, to bizin pran zot swin, ek to bizin pran bann bon desizion pou zot. To bizin fer to ladorasion an fami, to bizin fer an-sort ki sak manb to fami asiste bann renion, ek to bizin ed zot pou fer zot maximum dan predikasion. Si to enn papa, to bann zanfan ki miner bizin ‘soumet ar twa avek boukou respe.’ (1 Tim. 3:4) To bizin ansegn zot ek form zot avek boukou lamour. Parey kouma tou zanfan, zot pou kontan zwe, galoupe, ek riye. Selman, gras-a bon lansegnman ki to’nn donn zot, zot pou obeisan, zot pou ena respe, ek zot pou konport zot bien. To bizin fer to maximum osi pou ki zot ena enn bon lamitie ar Zeova, ki zot swiv bann prinsip Labib, ek ki zot progrese ziska ki zot pran batem. w24.11 22 ¶10-11

Personn pena enn pli gran lamour ki sa, ki enn kikenn donn so lavi pou so bann kamarad.—Zan 15:13.

Plis to sorti predikasion, plis to pou trouve kouma Zeova pe ed twa, ek plis to pou ena konfians an Li. (1 Kor. 3:9) Akoz to sitiasion, kitfwa to pa pou kapav fer plis dan to servis pou Zeova. Selman, pa bliye ki Zeova pa konpar seki to kapav fer ar seki lezot kapav fer. Li trouve seki ena dan to leker, ek sa fer Li plezir kan Li trouve ki to ena rekonesans pou sa zoli kado ki Li’nn donn twa la, setadir laranson. (1 Sam. 16:7; Mark 12:41-44) Se zis gras-a laranson ki nou kapav gagn pardon nou bann pese, vinn kamarad Zeova, ek ena posibilite pou viv pou touletan. Alor, anou touletan montre nou rekonesans pou lamour Zeova, parski se gras-a so lamour ki nou pe kapav gagn tou sa bann benediksion-la. (1 Zan 4:19) Anou montre nou rekonesans anver Zezi osi, parski li’nn telman kontan nou ki li’nn donn so lavi pou nou. w25.01 31 ¶16-18

Mo ti trakase toutlong lazourne.—Ps. 73:14.

Get seki ekrivin Psom 73 ti resanti kan li ti get bann dimounn ki pa ti servi Zeova. Li ti trouve ki zot ti ena kas, zot ti an bonn sante, ek zot pa ti ena okenn problem. (Ps. 73:3-5, 12) Kan li ti trouve ki sa bann dimounn-la ti dan bien, li ti panse ki bann zefor ki li ti fer pou servi Zeova ti dan vid. Akoz sa, li “ti trakase toutlong lazourne.” (Ps. 73:13, 14) Me ki kitsoz ti ed sa ekrivin psom la pou lit kont so bann panse negatif? Sa ekrivin psom la ti al dan tanp Zeova. (Ps. 73:16-18) Laba, li ti kapav reflesi pli bien, ek li ti konpran ki mem si sertin ti ena enn lavi konfortab, zot pa ti ena okenn lespwar pou lavenir. Lerla, li ti nepli trakase ek li ti sir ki servi Zeova se meyer desizion ki li ti pran. Anplis, li ti bien deside pou kontign servi Zeova.—Ps. 73:23-28. w24.10 26-27 ¶11-12

Ki bann dimounn kone ki twa, ki apel Zeova, to tousel Pli Lao lor later antie.—Ps. 83:18.

Zeova inn swazir nou pou vinn so “bann temwin.” (Iza. 43:10-12) Finn gagn de-trwa lane, enn let Komite Santral ti dir: “Nou ena pli gran privilez ki kapav ena, privilez pou port nom Temwin Zeova.” Kifer? Anou pran enn lexanp. Si to bizin enn kikenn pou dibout pou twa kouma temwin devan lakour, kisann-la to pou swazir? Sirman to pou swazir enn dimounn ki to konn bien, ki to fer konfians, ek ki ena enn bon repitasion, koumsa bann dimounn pou krwar li. Kan Zeova inn swazir nou kouma so bann temwin, sa montre ki Li konn nou bien, ki Li fer nou konfians, ek ki Li kone ki nou pou dir laverite lor Li. Nou bien kontan ki nou enn Temwin Zeova! Akoz sa, nou sezi tou lokazion ki nou gagne pou fer bann dimounn konn so nom, ek pou fer zot kone ki tou seki Satan inn dir lor Li fos. Kan nou fer sa, nou montre ki nou fier ki nou enn Temwin Zeova!—Rom. 10:13-15. w24.05 18 ¶13

Li ti osi geri tou bann ki ti pe soufer.—Mat. 8:16.

Servi lezot ti rann Zezi bien zwaye. Enn fwa, Zezi ti ed bann dimounn kan li ti ansegn zot laverite lor Zeova, me li ti osi ed zot dan bann fason pratik. Par exanp, li ti fer enn mirak pou ki zot gagn manze, ek li ti fer so bann disip partaz sa manze-la. (Mark 6:41) Kan li ti fer sa, li ti ansegn so bann disip ki zot bizin servi lezot. Li ti osi ansegn zot ki, fer bann kitsoz pratik li bien inportan. Sey mazinn lazwa ki bann zapot ti gagne kan zot ti ed Zezi pou donn bann dimounn manze! Anplis, “zot tou ti manze vant plin”! (Mark 6:42) Sa se zis enn lexanp ki montre kouma Zezi ti fer lintere lezot pas avan so prop lintere. Avredir, toutlong so lavi li’nn fer sa! (Mat. 4:23) Zezi ti bien kontan ansegn ek pran swin bann dimounn. w24.11 16 ¶10-11

Dan bann dernie zour pou ena bann lepok kritik, difisil pou siporte.—2 Tim. 3:1.

Parski bann sitiasion pe vinn pli kritik dan “bann dernie zour,” kitfwa nou pou gagn plis lokazion pou ed nou bann frer ek ser. Nou kapav osi ed nou bann frer ek ser lor plan spiritiel ek emosionel, kan nou rekonfort zot ek nou montre lamour anver zot. Par exanp, nou kapav akeyir zot bien kan zot vinn Lasal. Kan nou bann frer ek ser vinn Lasal, nou bizin fer tou seki nou kapav pou ankouraz zot ek pou montre zot ki nou kontan zot. Bann ansien kapav vinn enn fortres kan zot rekonfort bann frer ek ser dan bann moman difisil. Kan ena bann katastrof natirel ouswa bann irzans medikal, bann ansien pa tarde pou ed zot bann frer ek ser. Zot osi ed zot bann frer ek ser lor plan spiritiel kan zot servi Labib pou ankouraz zot. Kan enn ansien koz avek zantiyes, li konn ekout lezot, ek li esey konpran zot santiman, li pli fasil pou bann frer ek ser vinn rod led ar li. Kan enn ansien ena sa bann kalite-la, lezot pou santi ki li kontan zot. Lerla, li pou pli fasil pou zot swiv bann konsey ki li done.—1 Tes. 2:7, 8, 11. w24.06 29 ¶12-13

Li pa finn mem ezite pou donn so prop Garson.—Rom. 8:32.

Fode pa nou panse ki, parski Zeova Li Tou-Pwisan, savedir ki Li pena santiman. Zeova inn kree bann dimounn dan so resanblans, setadir avek kapasite pou ena bann santiman. Sa montre nou ki Li ena bann santiman. Anplis, Labib dir ki Li resanti “lapenn.” (Ps. 78:40, 41) Zeova ti sagrin kan Li ti trouv bann dimounn tortir ek touy so Garson, Zezi! Gras-a laranson, nou aprann ki pena personn ki kontan nou plis ki Zeova. Mem nou fami ek nou bann kamarad pa kontan nou sa kantite-la! (Rom. 8:32, 38, 39) Nou kapav sir osi ki Zeova kontan nou plis ki nou kontan nou-mem. Eski to anvi viv pou touletan? Eski to anvi ki Zeova pardonn to bann pese? Zeova anvi sa bann kitsoz-la plis ki twa! Li zis demann nou pou montre rekonesans pou seki Li’nn fer pou nou, pou ena lafwa dan Li, ek pou obeir Li. Laranson se vremem enn zoli kado ki montre nou ki kantite Zeova kontan nou!—Ekle. 3:11. w25.01 22 ¶8-9

Kontign verifie seki fer Lesegner plezir.—Efe. 5:10.

Parfwa, nou tou nou kont lor seki nou trouve, nou tande, ek lor seki nou resanti pou nou pran bann desizion. Me defwa nou pa kapav fer konfians seki nou trouve, seki nou tande, ek seki nou resanti. Si nou pran bann desizion zis lor sa bann kitsoz-la, avek letan nou pou fer bann kitsoz ki Zeova pa anvi nou fer. (Ekle. 11:9; Mat. 24:37-39) Parkont, si nou viv par lafwa, nou pou pran bann desizion ki pou “fer Lesegner plezir.” Anplis, kan nou swiv bann konsey ki Bondie donn nou, nou pou anpe ek nou pou vremem ere. (Ps. 16:8, 9; Iza. 48:17, 18) Ek si nou kontign mars par lafwa, nou pou viv pou touletan. (2 Kor. 4:18) Kouma nou kapav kone si nou pe viv par lafwa, ouswa si nou pe viv par seki nou lizie trouve? Pou nou konn sa, nou bizin demann nou-mem: ‘Kan mo pran bann desizion, lor ki kitsoz mo konte? Eski mo kont zis lor bann kitsoz ki mo trouve, ouswa eski mo kont lor bann konsey ki Zeova donn mwa?’ w25.03 20-21 ¶3-4

Viv anpe ant zot.—1 Tes. 5:13.

Sakenn parmi nou ena enn responsabilite bien inportan: Nou bizin fer nou paradi spiritiel vinn bien atiran, pou ki bann dimounn anvi vinn ladan. Ek pou nou fer sa, nou bizin imit Zeova. Zeova pa fors personn pou vinn dan so lorganizasion. Okontrer, avek zantiyes, Li “atir” bann dimounn ver Li. (Zan 6:44; Zer. 31:3) Kan bann dimounn ki sinser aprann kouma Zeova Li enn Bondie ki ena lamour ek bann lezot zoli kalite, sa atir zot ver Li. Me nou, kouma nou kapav atir bann dimounn dan nou paradi spiritiel, gras-a nou bann zoli kalite ek nou bon kondwit? Enn fason pou fer sa, se kan nou montre lamour ek bonte anver nou bann frer ek ser. Kan bann nouvo vinn Lasal, nou anvi ki zot ena mem reaksion ki bann dimounn ki ti asiste renion dan lavil Korint. Bann-la ti dir: “Bondie vremem parmi zot.” (1 Kor. 14:24, 25; Zaka. 8:23) Alor, anou kontign fer zefor pou swiv konsey ki ena dan nou text pou azordi. w24.04 23-24 ¶16-17