Kreol Morisien
Fevriye
/assets/ct/fa815d8e9f/images/syn_placeholder_sqr.png
es26 p. 17-26

Fevriye

Dimans 1e Fevriye

Fevriye

Kan enn zom refiz lager, se enn loner pou li; parkont bann dimounn ki bet zot kontan lager.—Prov. 20:3.

Bann frer ki ena bann zoli kalite Kretien, zot bien itil dan lasanble. Enn frer ki rezonab, li fer zefor pou res anpe ar lezot, ek li ed lezot pou fer lape ant zot. Enn kikenn ki rezonab, li ekout lezot ek li esey konpran seki zot resanti. Par exanp, si laplipar bann ansien inn desid enn kitsoz ki an-akor ar bann prinsip Labib, me ki twa to pa dakor ar zot desizion, eski to pou sede? Fode pa to persiste pou fer bann kitsoz kouma twa to anvi. Lopinion lezot ena boukou valer ek li bien inportan ki to ekout zot. (Zen. 13:8, 9; Prov. 15:22) To bizin pa mank lezot respe ek to bizin pa diskit ar zot. Okontrer, to pou zanti avek zot. Ek parski to kontan lape, to pou fer zefor pou res anpe ar lezot, mem kan sa bien difisil. (Zak 3:17, 18) Kan to koz dan enn bon fason ar lezot, mem ar bann dimounn ki pa dakor ar to bann krwayans, sa kapav ed zot pou res kalm.—Ziz 8:1-3; Prov. 25:15; Mat. 5:23, 24. w24.11 23 ¶13

Li pou avoy so bann anz ek li pou rasanble bann ki Bondie inn swazir depi kat kwin later, depi enn bout later ziska lot kote lesiel.—Mark 13:27.

Mem si Zezi inn mor “enn fwa pou tou,” li ankor pe fer bann sakrifis pou nou. (Rom. 6:10) Ki li pe fer pou nou? Li pe kontign travay bien dir pou ki nou kapav gagn bann bienfe gras-a laranson. Par exanp, li pe servi kouma nou Lerwa, Gran Pret, ek sef lasanble. (1 Kor. 15:25; Efe. 5:23; Ebre 2:17) Li ena responsabilite pou rasanble bann Kretien ki ena lesperans pou al dan lesiel ek gran lafoul, ek sa travay-la pou fini avan lafin gran soufrans. (Mat. 25:32) Li pe osi servi lesklav fidel ek saz pou donn nou seki nou bizin pou ki nou kapav kontign servi Zeova ar fidelite. (Mat. 24:45) Ek kan li pou dirize pandan Regn Mil An, Zezi Kris pou kontign travay bien dir pou nou. Zeova inn donn so Garson pou nou! w25.01 24 ¶12

Gras-a ranson ki Kris Zezi inn peye pou liber zot, Bondie deklar zot kouma bann dimounn ki drwat. Sa li kouma enn kado ki Bondie done gratwitman par so bonte extraordiner.—Rom. 3:24.

Kan Zeova pardonn nou, Li pardonn nou net ek Li pa revinn lor la. Gras-a sa, nou kapav ena enn bon lamitie avek Li. Fode pa nou bliye osi ki vre pardon se enn kado ki Zeova donn nou. Mem si nou pa merit sa, Li donn nou sa kado-la parski Li zenere ek Li kontan nou. Nou bien rekonesan ki nou Bondie Zeova, Li Bondie “vre pardon,” pa vre! (Ps. 130:4; Rom. 4:8) Selman, si nou anvi ki Zeova pardonn nou, ena enn kitsoz bien inportan ki nou bizin fer. Zezi ti dir: “Si zot pa pardonn bann dimounn pou zot bann erer, zot Papa osi pa pou pardonn zot.” (Mat. 6:14, 15) Alor, li bien inportan ki nou swiv lexanp Zeova ek ki nou pardonn lezot. w25.02 13 ¶18-19

Pou ena enn rezireksion bann dimounn ki drwat ek bann dimounn ki inzis toule-de.—Zist. 24:15.

Anou get lexanp bann abitan Sodom ek Gomor. Lot, enn zom ki ti drwat devan lizie Zeova, ti pe res dan lavil Sodom. Me eski Lot ti reisi pres ar tou bann abitan Sodom ek Gomor? Nou pa kone! Nou kone ki zot ti bann move dimounn, ek kitfwa zot pa ti mem konn fer diferans ant seki bon ek seki move. Kifer nou dir sa? Parski kan Labib koz lor bann-la, li dir ki “bann zom Sodom depi so tipti ziska so vie” ti vinn kot Lot pou viol so bann invite. (Zen. 19:4; 2 Pier 2:7) Li vre ki Zeova ti dir Abraam ki si ti ena dis dimounn ki drwat dan sa lavil-la, Li pa ti pou detrir sa lavil-la. (Zen. 18:32) Me eski nou sir ki Zeova, nou Bondie ki ena mizerikord, inn kondann tou sa bann dimounn-la, ek ki Li pa pou resisit zot? Non, nou pa kapav sir! Li vre ki zot ti bann dimounn ki inzis, ek ki Zeova ti detrir zot akoz zot bann move aksion. Selman, nou pa kapav sir ki personn parmi zot pa pou resisite kan pou ena “rezireksion . . . bann dimounn ki inzis.” w24.05 2 ¶3; 3 ¶8

Kontign met Rwayom Bondie ek so lazistis an premie, ek li pou donn zot tou sa bann lezot kitsoz-la.—Mat. 6:33.

Parski lavi pe vinn deplizanpli difisil, sertin inn aksepte enn travay kot zot ti bizin kit zot fami pou al dan enn lot pei. Me bien souvan sa pa ti enn bon desizion. Kan to rod enn nouvo travay, pa pans zis komie kas to pou gagne, me reflesi sirtou si sa travay-la pou ed twa ek to fami pou res pros ar Zeova. (Lik 14:28) To kapav demann tomem: ‘Si mo al lwin ar mo konzwin, ki pou ariv mo maryaz? Eski mo pou reisi gagn tou mo bann renion, predikasion, ek pas ase letan ar mo bann frer ek ser?’ Si to ena bann zanfan, to bizin poz twa sa kestion inportan la osi: ‘Kouma mo pou kapav elve mo bann zanfan “dan disiplinn ek dan bann lavertisman Zeova” si mo pa avek zot?’ (Efe. 6:4) Kan to bizin pran enn desizion, fer zefor pou pans parey kouma Zeova ek pa fer seki to bann fami ek to bann kamarad ki pa konn bann prinsip Labib, pe dir twa fer. w25.03 29 ¶12

Fode ki nou nepli kouma bann zanfan.—Efe. 4:14.

Enn Kretien ki pena matirite, fasilman li les lezot “anbet” li. Par exanp, kitfwa li pou krwar bann fos linformasion, bann rimer, ouswa bann fos zistwar ki pase lor radio, televizion, lagazet, ouswa Internet. Kitfwa li pou osi les bann aposta anbet li. Kan enn kikenn pena matirite, li kapav zalou lezot, li met dezord ant lezot, ouswa li pou ofanse vit. Ek kan li gagn enn tantasion pou fer enn move kitsoz, souvan li fer li. (1 Kor. 3:3) Labib konpar enn kikenn ki pe fer zefor pou gagn matirite, ar enn zanfan ki pe grandi pou vinn enn adilt. (Efe. 4:15) Ena boukou kitsoz ki enn zanfan pa kone, ek akoz sa, li bizin enn adilt pou gid li. Par exanp, enn mama pou trap lame so zanfan pou travers sime. Me amezir ki so zanfan grandi, mama-la pou les li travers sime li tousel. Selman, li pou rapel so zanfan ki li bizin get de kote avan ki li traverse. Ek kan zanfan-la vinn enn adilt, li pou kapav evit bann danze par li tousel. Dan mem fason, kan enn Kretien ena matirite, li reflesi lor bann prinsip Labib pou li kone seki Zeova panse lor la, ek apre li swiv sa bann prinsip-la. w24.04 3 ¶5-6

A Zeova, kisann-la to pou invit dan to latant?—Ps. 15:1.

Pandan plizir santenn lane, bann invite Zeova ti zis bann ki ti res ansam avek Li dan lesiel. Me apre, Zeova ti osi donn bann dimounn posibilite pou vinn anba so latant. Parmi sa bann dimounn-la, ti ena so bann fidel serviter kouma Enok, Noe, Abraam, ek Zob. Labib montre ki zot ti bann kamarad Zeova parski zot ti obeir Li. (Zen. 5:24; 6:9; Zob 29:4; Iza. 41:8) Pandan plizir santenn lane, Zeova inn kontign invit so bann kamarad pou vinn so bann invite. (Eze. 37:26, 27) Par exanp, dan profesi Ezekiel, nou trouve ki Zeova vremem anvi ki so bann fidel serviter vinn pros ar Li. Li’nn promet zot ki Li pou fer “enn lalians lape avek zot.” Sa profesi-la koz lor lepok kot bann serviter Zeova ki ena lesperans pou al dan lesiel ek bann ki ena lesperans pou viv lor later, pou ansam anba latant Zeova kouma “enn sel troupo.” (Zan 10:16) Sa profesi-la pe realize dan nou lepok! w24.06 2 ¶2, 4; 3 ¶5

Nou ti pran boukou kouraz gras-a nou Bondie.—1 Tes. 2:2.

Antan-ki bann serviter Zeova, nou anvi soutenir Rwayom Bondie avek tou nou leker. Me souvan, nou bizin kouraz pou fer sa. (Mat. 6:33) Par exanp, dan lemond Satan nou bizin ena kouraz pou viv dapre bann prinsip Zeova ek pres bon nouvel lor Rwayom Bondie. Anplis, dan sa lemond-la, ena divizion akoz bann problem politik. Alor, nou bizin kouraz pou pa pran par dan sa bann deba-la. (Zan 18:36) Malerezman, boukou serviter Zeova inn gagn bann problem finans, inn gagn bate, ouswa inn al dan prizon parski zot pa partisip dan bann zafer politik, ouswa rant dan larme. Nou gagn lafors ek kouraz kan nou reflesi lor lexanp bann dimounn ki’nn res fidel ar Zeova ek so Rwayom. Kan li ti lor later, Zezi ti bien deside pou pa pran par dan sistem politik sa lemond-la. (Mat. 4:8-11; Zan 6:14, 15) Zezi inn touletan kont lor Zeova pou donn li kouraz. w24.07 2 ¶4; 4 ¶7

Li ti pran frwi-la ek li ti manze. Apre sa, li ti osi donn so misie frwi-la kan li ti avek li, ek li osi, li ti manze.—Zen. 3:6.

Zeova inn fer ekrir sa zistwar-la dan Labib pou ki nou konpran enn kitsoz bien inportan. Li anvi nou konpran kifer Li deteste pese. Pese fer nou al lwin ar nou Papa Zeova, ek akoz pese nou mor. (Iza. 59:2) Parkont, Satan li, li deteste Zeova ek li deteste bann dimounn. Se pou sa rezon-la ki li ti met enn tantasion devan Adan ek Ev pou ki zot fer pese, ek li ankor pe fer parey azordi. Dan zardin Eden, Satan kitfwa ti panse ki li ti reisi gat proze ki Zeova ena pou bann dimounn. Selman, li pa ti kone ki kantite lamour Zeova ena pou nou. Zeova pa ti sanz proze ki Li ti ena pou bann desandan Adan ek Ev. Li telman kontan bann dimounn ki deswit Li ti pran bann dispozision pou ki nou kapav ena enn lespwar. (Rom. 8:20, 21) Zeova ti kone ki sertin desandan Adan ek Ev ti pou kontan Li ek obeir Li. Akoz sa, Li ti trouv enn fason pou ki zot kapav vinn pros ar Li ek ki zot libere ar pese ek lamor. w24.08 2-3 ¶3-4

Verifie bien bann kitsoz ki pli inportan.—Fil. 1:10.

Laplipar bann serviter Zeova bien okipe. Nou bizin travay pou pran nou-mem ek nou fami swin. (1 Tim. 5:8) Ena boukou ki bizin okip enn fami ki malad ouswa ki aze. Nou tou nou bizin pran kont nou lasante, ek sa kapav pran boukou nou letan. Anplis sa bann responsabilite-la, nou ena bann kitsoz inportan pou fer dan lasanble. Enn parmi sa bann kitsoz-la, se fer nou maximum dan predikasion. Pou bann Kretien, lir Labib li enn parmi “bann kitsoz ki pli inportan.” Alor, nou bizin fer nou lektir Labib vinn enn priorite. Get seki premie verse Psom dir konsernan enn zom ki ere: “Li kontan lalwa Zeova, ek li lir So lalwa dousman lanwit-lizour.” (Ps. 1:1, 2) Li kler ki nou bizin rezerv letan pou lir Labib! Ki pli bon moman pou lir Labib? Sa depan lor sakenn parmi nou. Me seki inportan, se ki nou swazir enn ler ki pou permet nou lir Labib toulezour. w24.09 3 ¶5-6

Sakenn pou sarye so prop sarz.—Gal. 6:5.

Eski bann Kretien ki ena matirite bizin led? Wi. Parfwa zot bizin led. Enn kikenn ki pena matirite, li pou atann ki lezot dir li seki li bizin fer, ouswa li pou les lezot pran bann desizion dan so plas. Parkont, kan enn Kretien ki ena matirite rod led ar lezot, li pou rod led ar bann ki ena plis sazes ek lexperyans ki li. Selman, li kone ki li pou bizin pran so prop desizion ek “sarye so prop sarz.” Eski tou bann Kretien ki ena matirite, zot ena bann mem kalite? Non. Par exanp, sertin kapav ena plis sazes ek lezot kapav ena plis kouraz. Ouswa, sertin kapav pli zenere, alor ki lezot kapav ena pli boukou konpasion. Anplis, si de Kretien ki ena matirite gagn mem difikilte, toule-de pou swiv bann prinsip Labib. Selman, kitfwa zot pa pou pran mem desizion. Kifer? Parski kitfwa sakenn inn pran so desizion dapre so konsians. Se pou sa rezon-la ki bann Kretien ki ena matirite pa ziz lezot kan lezot pa pran mem desizion ki zot. Okontrer, zot fer zefor pou gard linite.—Rom. 14:10; 1 Kor. 1:10. w24.04 4 ¶7-8

Kan mo ti akable par bann traka, to ti rekonfort mwa ek to ti soulaz mwa.Ps. 94:19.

Sak fwa ki to ena santiman ki to pena valer, ki to kapav fer? Lir bann verse Labib ki pou montre twa ki to ena valer pou Zeova ek pran letan pou reflesi lor la. Fode pa to konpar twa ar lezot, ek fode pa to konsantre twa lor bann kitsoz ki to pa kapav fer. Zeova Li rezonab ek Li pa atann ki to fer plis ki seki to kapav fer. (Ps. 103:13, 14) Si dan lepase enn kikenn inn agres twa fizikman, emosionelman, ouswa sexielman, fode pa to panse ki se to fot. Pa bliye ki Zeova pou ziz bann dimounn ki azir dan enn move fason ek ki Li ed bann viktim. (1 Pier 3:12) Zeova kapav servi twa pou ed lezot. Par exanp, Li’nn donn twa loner pou travay ansam avek Li dan predikasion. (1 Kor. 3:9) Akoz bann sitiasion ki to’nn viv, to kapav konpran lezot ek resanti seki zot resanti. Alor, to kapav fer boukou pou ed zot. w24.10 7-8 ¶6-7

Eski Bondie pa pou rann lazistis bann ki li finn swazir ek ki pe apel li lanwit-lizour, pandan ki li pe montre pasians anver zot? Mo dir zot, li pou fer zot gagn lazistis bien vit.—Lik 18:7, 8.

Labib dir ki “Zeova kontan lazistis.” (Ps. 37:28) Akoz sa, Li anvi ki bann dimounn tret nou bien, ek Li trouve kan lezot tret nou dan enn fason inzis. Zezi rasir nou ki Zeova pou “fer [nou] gagn lazistis bien vit” dan ler ki bizin. Ek biento, Li pou tir tou bann kitsoz ki fer nou soufer ek tou bann linzistis ki ena lor later. (Ps. 72:1, 2) Pandan ki nou pe atann ki Zeova amenn lazistis partou lor later, Li ed nou pou andir bann linzistis. (2 Pier 3:13) Par exanp, Li ansegn nou kouma nou bizin reazir kan lezot tret nou dan enn fason inzis, pou ki nou pa fer sitiasion-la vinn pli pir. Enn fason ki Li fer sa, se kan Li montre nou atraver Labib kouma so Garson ti reazir kan lezot ti tret li dan enn fason inzis. Anplis, Li osi donn nou bann bon konsey ki nou kapav met an pratik kan lezot tret nou dan enn move fason. w24.11 2 ¶3-4

Donn zot kitsoz pou manze.—Mat. 14:16.

Kan Zezi ti demann so bann disip pou nouri enn lafoul dimounn, sa ti paret enn kitsoz inposib, parski ti ena apepre 5,000 zom. Ek si nou kont bann madam ek bann zanfan, kitfwa ti ena apepre 15,000 dimounn pou nouri. (Mat. 14:21) Lerla, Andre ti dir: “Ala enn ti garson ki ena sink dipin lorz ek de ti pwason. Me ki sa pou servi pou sa kantite dimounn-la?” (Zan 6:9) Dan sa lepok-la, se bann dimounn ki ti mizer ki ti manz dipin lorz. Ek kitfwa sa de ti pwason ki sa garson-la ti done, ti bann pwason ki’nn met sek ek ki sale, pa bann pwason ki fre. Kanmem sa, sa kantite dipin ek pwason ki sa ti garson-la ti done, pa ti pou ase pou nouri tou sa dimounn-la. Zezi ti anvi montre lospitalite anver sa bann dimounn-la. Alor, li “ti demann tou dimounn pou asiz an group lor lerb.” (Mark 6:39, 40; Zan 6:11-13) Apre sa, Zezi ti priye so Papa ek ti remersie Li pou sa sink dipin ek sa de pwason-la. Kan Zezi ti fer sa, li ti montre ki se Zeova ki ti donn sa manze-la, ek Zezi ti bien rekonesan pou sa. Se enn zoli rapel pou nou osi, pa vre! Parey kouma Zezi, fode pa nou bliye pou priye avan ki nou manze. Kan Zezi ti fini priye, li ti demann so bann disip pou partaz sa manze-la avek lafoul, ek tou dimounn ti manze ziska ki zot vant plin. w24.12 2-3 ¶3-4

Loue Zeova zot Bondie.—1 Kro. 29:20.

Kan Zezi ti lor later, li ti donn so Papa laglwar kan li ti dir bann dimounn ki se so Papa ki ti donn li pouvwar pou fer bann mirak. (Mark 5:18-20) Zezi ti donn Zeova laglwar osi par fason ki li ti koz lor so Papa ek par fason ki li ti tret lezot. Enn fwa, kan Zezi ti pe ansegne dan enn sinagog, parmi bann ki ti pe ekout li, ti ena enn madam ki ti posede par enn demon depi 18 an. Akoz sa demon-la, madam-la “ti bien kourbe ek li pa ti kapav redres li ditou.” Zezi ti konpran soufrans sa madam-la, ek li ti anvi ed li. Alor, li ti koste ar li, ek avek bonte li ti dir li: “Fam, to’nn libere ar to maladi.” Lerla, li ti poz so lame lor madam-la ek deswit madam-la ti debout drwat ek li “ti koumans donn Bondie laglwar.” Li ti bien rekonesan ki Zeova ti fer li regagn so lasante. (Lik 13:10-13) Sa madam-la ti ena enn bon rezon pou donn Zeova laglwar, pa vre! Ek nou osi nou ena bann bon rezon pou donn Zeova laglwar. w25.01 2-3 ¶3-4

Pardonn nou bann pese.—Lik 11:4.

Eski nou kapav regagn tou seki Adan ek Ev inn perdi? Wi, me pa par nou-mem; nou bizin led. (Ps. 49:7-9) Si personn pa ti ed nou, nou pa ti pou ena okenn lesperans; ni lesperans rezireksion, ni lesperans pou viv pou touletan. An realite, nou ti pou parey kouma bann zanimo ki, kan zot mor, pena okenn lespwar ki zot reviv. (Ekle. 3:19; 2 Pier 2:12) Zeova, nou Papa ki bien kontan nou, inn donn nou enn zoli kado: Li’nn pey nou det, setadir pese ki nou’nn erite ar Adan. Kouma Li’nn fer sa? Zezi dir: “Bondie inn telman kontan lemond ki li’nn donn so sel Garson, pou ki tou dimounn ki ena lafwa dan li pa detrir me gagn lavi pou touletan.” (Zan 3:16) Anplis, gras-a sa zoli kado-la, nou gagn osi posibilite pou ena enn bon lamitie ar Zeova. Nou kapav profit sa zoli kado-la ek gagn pardon nou bann pese. w25.02 2-3 ¶3-6

Lerla [Sol] ti leve, ek ti batiz li.—Zist. 9:18.

Ki kitsoz ti ed Sol pou pran batem? Kan depi lesiel Zezi ti koz ar Sol, enn lalimier bien for ti fer Sol vinn aveg. (Zist. 9:3-9) Pandan trwa zour, Sol ti gard karem ek li ti reflesi lor seki ti arive. Lerla, Sol ti sir ki Zezi ti Lemesi ek ki bann disip Zezi ti dan vre relizion. Ki leson nou kapav aprann ar lexanp Sol? Sol ti kapav les so fierte ouswa laper bann zom, anpes li pran batem. Me li pa ti fer sa! Sol ti dispoze pou vinn enn Kretien, mem si li ti kone ki li ti pou gagn persekision. (Zist. 9:15, 16; 20:22, 23) Apre so batem, li ti kontign kont lor Zeova pou andir bann difikilte ki li ti gagne. (2 Kor. 4:7-10) Twa osi, kan to pou pran batem pou to vinn enn Temwin Zeova, kitfwa to pou gagn bann leprev ek bann persekision. Me to pa tousel! To kapav sir ki Zeova ek Zezi pou touletan ed twa ek soutenir twa.—Fil. 4:13. w25.03 4 ¶8-9

Mo pa pe galoupe san lobzektif.—1 Kor. 9:26.

Lir Labib, se enn bon lobzektif. Selman, si nou anvi tir profi ar nou lektir Labib, li pa ase ki nou zis lir Labib. Anou reflesi lor enn lexanp: Bann plant bizin delo pou viv. Selman, si tro boukou lapli tonbe dan enn tigit letan, kitfwa later-la pou nepli kapav bwar tou sa delo-la. Kan sa arive, lapli-la pa servi nanye pou bann plant-la. Kan lapli-la tonbe tigit-tigit, li pli bon. Kifer? Parski delo-la pou kapav rant dan later ek ed bann plant pou grandi. Dan mem fason, fode pa nou lir Labib vit-vit, setadir nou lir li telman vit ki nou pa gagn letan pou reflesi lor seki nou’nn lir ek pou met li an pratik. (Zak 1:24) Eski to’nn remarke ki parfwa to zis lir Labib vit-vit? Ki to bizin fer? Lir mwin vit pou ki to kapav reflesi lor seki to pe lir. To kapav lir li enn vites ki pou permet twa reflesi lor seki to’nn lir. w24.09 4 ¶7-9

Obeir bann ki pe diriz zot.—Ebre 13:17.

Kouma bann ansien kapav montre ki zot ena konfians dan lorganizasion Zeova? Zot fer sa kan zot lir bien bann instriksion ki zot gagne ek kan zot met sa an pratik. Zot gagn bann instriksion ki montre zot kouma zot bizin fer bann size dan renion, kouma zot bizin priye pou lasanble, ek osi kouma zot bizin pran swin zot bann frer ek ser. Kan bann ansien swiv tou bann instriksion ki lorganizasion donn zot, zot bann frer ek ser santi ki Zeova kontan zot ek ki Li pran zot swin. Kan bann ansien donn nou bann instriksion, nou bizin swiv sa bann instriksion-la. Kan nou fer sa, bann ansien pou kapav fer zot travay pli bien. Labib ankouraz nou pou obeir ek pou soumet ar bann ki pe diriz nou. (Ebre 13:7, 17) Selman, li pa touletan fasil pou fer sa. Kifer? Parski bann ansien zot inparfe. Ek si nou konsantre nou lor zot bann defo, olie ki nou res konsantre lor zot bann zoli kalite, se koumadir nou pe ed nou bann lennmi. Kifer nou dir sa? Parski nou bann lennmi anvi ki nou ena bann dout lor lorganizasion Zeova. Alor, si nou koumans pans bann kitsoz negatif lor bann ansien, nou pou koumans pans bann kitsoz negatif lor lorganizasion Zeova osi, ek lerla nou pou nepli ena konfians dan so lorganizasion. w24.04 10 ¶11-12

Li pou separ bann dimounn sakenn ar so kamarad.—Mat. 25:32.

Eski tou dimounn ki pou mor pandan gran soufrans pa pou resisite? Labib dir ki tou bann ki opoz ar Zeova, ek tou bann ki Zeova ek so larme pou detrir pandan Armagedon, pa pou resisite. (2 Tes. 1:6-10) Me pandan gran soufrans, ki pou ariv bann dimounn ki pou mor parski zot vie, zot malad, zot inn fer enn aksidan, ouswa parski enn kikenn inn touy zot? (Ekle. 9:11; Zaka. 14:13) Eski sa bann dimounn-la pou form parti “bann dimounn ki inzis,” ki pou resisite dan lemond nouvo? (Zist. 24:15) Nou pa kone. Me nou konn plizir kitsoz ki pou arive dan lavenir. Par exanp, nou kone ki pandan Armagedon, nou Lerwa pou ziz bann dimounn dapre fason ki zot inn tret bann frer Zezi. (Mat. 25:40) Ek bann ki’nn soutenir bann 144,000 ek Zezi, pou konsider zot kouma bann mouton.—Rev. 12:17. w24.05 10-11 ¶9-11

Zeova li vivan! Ki mo Gran Ros gagn laglwar! Ki mo Bondie ki sov mwa gagn laglwar!—Ps. 18:46.

Labib dir ki nou pe viv “bann lepok kritik, difisil pou siporte.” (2 Tim. 3:1) Anplis bann difikilte ki tou dimounn gagne, bann serviter Zeova bizin fer fas ar lopozision ek persekision. Ki kitsoz kapav ed nou pou kontign servi Zeova malgre sa bann difikilte-la? Enn kitsoz ki kapav ed nou se kan nou rapel ki Zeova Li “Bondie vivan” ek ki li kapav soutenir nou. (Zer. 10:10; 2 Tim. 1:12) Zeova trouv tou bann difikilte ki nou gagne ek Li touletan anvi ed nou. (2 Kro. 16:9; Ps. 23:4) Kan nou kone ki nou Bondie gagn nou traka ek ki Li touletan pre pou ed nou, sa donn nou lafors pou andir ninport ki difikilte. w24.06 20 ¶1-2

Semin bann dimounn drwat li parey kouma lalimier ki eklere ek ki briye pli for, ziska ki’nn fer gran lizour.—Prov. 4:18.

Nou bizin kontign fer lorganizasion Zeova konfians, parski bann ki pe diriz lorganizasion Zeova pa ezite pou fer bann sanzman kan bizin. Par exanp, kan ena pou fer bann sanzman dan fason ki ti konpran enn verite ki ena dan Labib ouswa dan fason ki bizin organiz travay ki pep Bondie fer, zot pa ezite pou fer li. Zot fer sa parski seki pli inportan pou zot, se fer Zeova plezir. Anplis, zot fer tou seki zot kapav pou baz zot desizion lor Labib, ek sa li enn model ki tou bann serviter Zeova bizin swiv. Lapot Pol ti donn sa konsey-la: “Kontign res atase ar model bann bon parol.” (2 Tim. 1:13) “Model bann bon parol” se bann lansegnman ki ena dan Labib. (Zan 17:17) Ek tou seki nou krwar, li baze lor sa bann lansegnman-la. Lorganizasion Zeova inn ansegn nou pou res atase ar sa model-la. Tanki nou fer sa, nou pou gagn bann bienfe. w24.07 11-12 ¶12-13

Zeova . . . ena pasians avek zot parski li pa anvi ki personn detrir, me li anvi ki tou dimounn repanti.—2 Pier 3:9.

Lapot Pier ti kapav ansegn lezot seki vedir repantans ek pardon parski limem li ti viv sa. Inpe apre Lapantkot lane 33, Pier ti fer enn diskour devan enn lafoul Zwif ek li ti explik zot ki zot ti touy Lemesi. Selman, avek boukou lamour li ti dir zot: “Alor repanti, ek retourn ar Bondie pou ki li efas zot bann pese ek ki Zeova limem donn zot bann lepok soulazman.” (Zist. 3:14, 15, 17, 19) Pier ti explik zot ki, kan enn kikenn repanti, li bizin retourn ar Bondie, setadir li sanz so fason panse, li aret fer bann move kitsoz ki li ti pe fer, ek li koumans fer bann kitsoz ki fer Bondie plezir. Pier ti fer zot konpran osi ki Zeova ti pou pardonn zot net. Li ti pou efas zot bann pese; se koumadir zot pa ti fer okenn pese. Si nou repanti, mem si nou’nn fer bann pese bien grav, nou kapav sir ki Zeova pou pardonn nou net. Sa vremem rekonfort nou, pa vre! w24.08 12 ¶14

Montre par zot fason viv ki zot pena lamour pou larzan.—Ebre 13:5.

Si nou lafwa for ek si nou sir ki sa lemond-la pou detrir biento, nou pa pou ena lamour pou larzan. Avredir, sa lepok-la bann dimounn pou “zet zot larzan dan bann lari,” parski zot pou konpran ki “ni zot larzan, ni zot lor pa pou kapav sap zot dan zour koler Zeova.” (Eze. 7:19) Olie ki nou konsantre nou lor gagn enn ta kas, nou bizin pran bann desizion ki pou ed nou pou pran nou fami swin ek ki pou permet nou kontign servi Zeova. Li pa pou bon ki nou depans plis ki seki nou ena, ouswa ki nou perdi enn ta letan pou okip nou bann dibien materyel. Nou pou fer atansion osi ki nou bann dibien materyel pa vinn kitsoz ki pli inportan dan nou lavi. (Mat. 6:19, 24) Plis lafin sa lemond-la pe koste, plis nou pou bizin swazir si nou pou met nou konfians dan Zeova ouswa dan nou bann dibien materyel. w24.09 11 ¶13-14

Ki sa kikenn ki panse ki li pe debout la fer atansion ki li pa tonbe.—1 Kor. 10:12.

Li posib ki nou sirmont sertin nou bann febles net, me kitfwa nou pou bizin kontign lit kont lezot febles boukou pli lontan. Anou get lexanp lapot Pier. Pier ti renie Zezi trwa fwa, parski li ti per bann zom. (Mat. 26:69-75) Selman, li ti reisi sirmont so laper kan li ti pres devan Sanedrin avek kouraz. (Zist. 5:27-29) Me de-trwa lane apre, li ti aret manz avek bann Kretien non-Zwif parski li ti per seki bann Kretien Zwif ti pou panse lor li. (Gal. 2:11, 12) Pier so laper ti revini ek kitfwa zame li’nn reisi sirmont so laper net. Kitfwa nou kapav pas dan mem sitiasion ki Pier. Si nou ena enn febles ki nou pankor sirmonte, nou kapav swiv konsey ki Zezi ti done konsernan tantasion. Li ti dir: “Kontign veye.” (Mat. 26:41) Mem dan bann moman kot nou santi nou for, nou bizin kontign evit bann sitiasion ki kapav fer nou tom dan tantasion. Alor, kontign fer bann kitsoz ki pe deza ed twa pou lit kont sa febles-la.—2 Pier 3:14. w24.07 18-19 ¶17-19

Li’nn donn bann zom kouma bann don.—Efe. 4:8.

Pena personn lor later ki’nn ed lezot plis ki Zezi! Kan li ti lor later, li ti fer bann mirak pou ed bann dimounn. (Lik 9:12-17) Pli gran kado ki li’nn fer nou se li’nn donn so lavi pou nou. (Zan 15:13) Ek depi ki li’nn resisite, li pe kontign ed nou. Par exanp, li’nn demann so Papa pou avoy lespri sin pou ansegn nou ek rekonfort nou. (Zan 14:16, 17, not; 16:13) Ek gras-a nou bann renion, Zezi pe kontign donn nou seki nou bizin pou ki nou kapav kontign ansegn bann dimounn ek fer bann disip. (Mat. 28:18-20) Lapot Pol dir ki, apre ki Zezi inn mont dan lesiel, “li’nn donn bann zom kouma bann don.” (Efe. 4:7, 8) Pol explike ki Zezi inn donn sa bann zom-la pou ki zot ed lasanble dan diferan fason. (Efe. 1:22, 23; 4:11-13) Sa bann zom-la, zot inparfe ek zot fer bann erer. (Zak 3:2) Selman, zot “bann don” ki Zezi inn donn lasanble, ek li servi zot pou ed nou. w24.10 18 ¶1-2

Disernman pou protez twa.—Prov. 2:11.

David ti dir so garson Salomon ki li ti pou reisi so lavi si li ti kontign obeir Zeova. Malerezman, kan Salomon ti vinn vie, li ti koumans ador bann lezot Bondie. Akoz sa, li ti perdi faver Zeova, ek li ti nepli ena sazes pou diriz avek lazistis. (1 Ler. 11:9, 10; 12:4) Ki leson nou aprann? Kan nou obeir Zeova, Li beni nou. (Ps. 1:1-3) Biensir, Zeova pa promet nou ki Li pou fer nou vinn ris ouswa gagn laglwar parey kouma Salomon. Me si nou obeir Li, Li pou donn nou sazes ki bizin pou pran bann bon desizion. (Prov. 2:6, 7; Zak 1:5) Bann konsey Zeova kapav ed nou pou pran bann desizion konsernan nou travay, lekol, kas, ek nou bann divertisman. Si nou obeir ek nou met an pratik so bann konsey, nou pou protez nou lamitie avek Li ek nou pou kapav viv pou touletan. (Prov. 2:10, 11) Nou pou osi ena bann bon kamarad ek enn zoli lavi fami. w24.11 10-11 ¶11-12

Verifie tou kitsoz; res atase ar seki bon.—1 Tes. 5:21.

Paran, rod bann lokazion pou koz ar to zanfan lor Labib ek lor zot lafwa dan Bondie. Par exanp, to kapav fer sa kan zot pe vizit enn mize. To kapav atir so latansion lor bann obze, ouswa lor bann kitsoz ki’nn arive dan listwar. Sa kapav ed to zanfan pou trouve ki seki Labib dir, li exakt. Par exanp, eski to zanfan kone ki ena nom Bondie lor enn ros ki apel stèle de Mesha. Sa lobze-la ena plis ki 3,000 an. Ena osi enn kopi sa ros-la ki expoze dan mize « La Bible et le nom divin » dan Biro Mondial Bann Temwin Zeova dan Warwick, New York. Lor sa ros-la, inn ekrir kouma Mesha, Lerwa Moab, ti rebel kont Izrael. Ek Labib finn montre ki sa finn vremem arive. (2 Ler. 3:4, 5) Kan to zanfan trouv bann prev ki montre ki Labib li exakt, sa kapav fer so lafwa vinn pli for. w24.12 15 ¶4, 6