Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Te Onaa Ohe Ohaa Tɛŋŋ?

Te Onaa Ohe Ohaa Tɛŋŋ?

Te Onaa Ohe Ohaa Tɛŋŋ?

EJI nuu ní woɔ ehe nɔ. Akɛni awo enɔ kɛtee hiɛ kɛshɛ nɔyeli hegbɛ ni nɔ kwɔ ko mli hewɔ lɛ, enya yɛ kafomɔ tuutu kɛ hiɛsɔɔ ni akɛhaa lɛ lɛ hewɔ. Shi nɔ ni ha emlifu waa ji akɛ, asraafonyo kroko kpoo akɛ ekɛ nakai woo lɛ aaaha lɛ. Beni etɔɔ enɛ he owele lɛ, asraafonyo henɔwolɔ nɛɛ tsɔ ŋaa akɛ ebaakpata gbɔmɛi fɛɛ ni yɔɔ maŋtsɛyeli lɛ mli ni kɛ mɔ ni etɔ̃ enɔ lɛ jɛ maŋ kome nɔ lɛ ahiɛ. Mɛɛ henumɔ ni ejaaa he ni abuɔ fe nine lɛ ji nɛkɛ!

Mɔ ni tsɔ ŋaa lɛ ji Haman, asraafonyo nukpa ko ni yɔɔ Persia Maŋtsɛ Ahashwerosh kpo lɛ nɔ lɛ. Ni namɔ hewɔ enyɛ̃ɔ amɛ lɛ? Yudanyo ko ni atsɛɔ lɛ Mordekai lɛ hewɔ. Eyɛ mli akɛ Haman béi nifeemɔ ni kɛ gbɔmɔgbee baaba nɛɛ mli wa waa moŋ, shi efeɔ oshara ni yɔɔ henɔwomɔ kɛ naagbai wuji ni jɛɔ mli kɛbaa lɛ he mfoniri. Jeee akɛ ehenɔwomɔ mumɔ lɛ kɛ naagbai ba mɛi krokomɛi anɔ kɛkɛ, shi moŋ enɛ kɛ ehiɛ shishwiemɔ yɛ maŋ hu ba ni yɛ naagbee mli lɛ egbo.—Ester 3:1-9; 5:8-14; 6:4-10; 7:1-10.

Anɔkwa Jalɔi Yeee Amɛhe Kɛjɛɛɛ Henɔwomɔ Mli

Yehowa miikpa gbɛ akɛ ‘wɔkɛ wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ anyiɛ yɛ heshibaa mli.’ (Mika 6:8) Amaniɛbɔi srɔtoi yɛ Biblia lɛ mli ni kɔɔ aŋkroaŋkroi ni baaa amɛhe shi lɛ he. Enɛ ha amɛná naagbai, ni amɛye awerɛho. Enɛɛmɛi ahe nɔkwɛmɔnii komɛi ni wɔɔsusu he lɛ baaye ebua wɔ koni wɔna buuluufeemɔ kɛ oshara ni yɔɔ jwɛŋmɔ ni ahaaa eŋmɛ pɛpɛɛpɛ lɛ mli.

Bɔni Nyɔŋmɔ gbalɔ Yona susu nii ahe eha lɛ eŋmɛɛɛ pɛpɛɛpɛ kwraa ni ebɔ mɔdɛŋ koni ejo foi beni ajɛ ŋwɛi afã lɛ koni ebɔ mɛi fɔji ni yɔɔ Ninive lɛ kɔkɔ yɛ kojomɔ ni Yehowa kɛbaaba amɛnɔ lɛ he lɛ. (Yona 1:1-3) Sɛɛ mli beni eshiɛmɔ nitsumɔ lɛ eye omanye ni eha Ninivebii lɛ etsake lɛ, Yona fee diŋŋ, ewieee. Esusu lɛ diɛŋtsɛ gbɛi ni efee eha ehe akɛ gbalɔ lɛ he aahu akɛ Ninivebii akpekpei abɔ lɛ awala he ehiaaa lɛ tsɔ aloo ehe ehiaaa lɛ kwraa. (Yona 4:1-3) Kɛji wɔbu wɔhe fe nine lɛ, ebaawa kɛha wɔ akɛ wɔɔŋmɛ pɛpɛɛpɛ ni wɔná shishinumɔ ni ja yɛ gbɔmɛi kɛ nibii ni ebɔle wɔhe kɛkpe lɛ ahe.

Susumɔ Uzia, mɔ ni bafee Yuda maŋtsɛ kpakpa lɛ hu he okwɛ. Akɛni eŋmɛɛɛ pɛpɛɛpɛ yɛ esusumɔi ahe hewɔ lɛ, ekɛ henɔwomɔ bɔ mɔdɛŋ koni eshɔ osɔfoyeli nitsumɔi komɛi. Yɛ ehenɔwomɔ kɛ ehiɛ walɛ nifeemɔ ni nɔ kwɔ lɛ hewɔ lɛ, etoigbalamɔ bafee gbɔmɔtsoŋ hewalɛ ni enaaa kɛ kpoomɔ ni Nyɔŋmɔ kpoo lɛ.—2 Kronika 26:3, 16-21.

Shwɛ fioo ni susumɔ ni eŋmɛɛɛ pɛpɛɛpɛ atsɔ Yesu bɔfoi lɛ tsɔne. Amɛbabɔi hiɛnyamwoo kɛ hewalɛ kɛha amɛ diɛŋtsɛ amɛhe sɛɛ dii. Beni kaa wulu be shɛ lɛ, amɛkwa Yesu ni amɛjo foi. (Mateo 18:1; 20:20-28; 26:56; Marko 9:33, 34; Luka 22:24) Shwɛ fioo ni heshibaa ni amɛbɛ lɛ kɛ amɛhe ni amɛbuɔ fe nine lɛ he susumɔ ha amɛhiɛ je Yehowa yiŋtoo kɛ gbɛfaŋnɔ ni amɛyɔɔ yɛ esuɔmɔnaa nii feemɔ mli lɛ nɔ.

Awuiyeli ni Jɛɔ He ni Abuɔ fe Nine lɛ Mli Kɛbaa

Wɔhe ni wɔɔbu fe nine lɛ baanyɛ ekɛ piŋmɔ aba ni ebaanyɛ efite wɔkɛ mɛi krokomɛi ateŋ naanyobɔɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ wɔta tsũ ko mli ni wɔmiina akɛ gbalashihilɛ mli hefatalɔi komɛi kɛ amɛhe miiwie ablɛbi ni amɛmiiŋmɔ. Kɛ wɔbuɔ wɔhe fe nine lɛ, ekolɛ wɔbaasusu yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ akɛ amɛmiiye wɔhe fɛo akɛni amɛmiiwie blɛoo lɛ hewɔ. Wɔjwɛŋmɔ eŋmɛŋ wɔ gbɛ ni wɔná susumɔ kroko kɛha amɛnifeemɔ lɛ. Kɛ jeee mi lɛ, belɛ namɔ kwraa he amɛwieɔ mɔ? Ekolɛ wɔ mli baafu ni wɔbaakpɛ wɔyiŋ akɛ wɔkɛ nakai gbalashihilɛ mli hefatalɔi lɛ ewieŋ dɔŋŋ. Kɛ eba lɛ nakai lɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔsusumɔ ni eŋmɛɛɛ pɛpɛɛpɛ lɛ baanyɛ ekɛ shishinumɔ ni bɛ aba, ni ebaafite naanyobɔɔ ni kã wɔ kɛ wɔnanemɛi, weku mli bii, kɛ mɛi krokomɛi ateŋ lɛ.

Mɛi ni buɔ amɛhe waa fe nine lɛ baanyɛ atsɔmɔ shwãlɔi, mɛi ni daa nɛɛ amɛmiishwã yɛ nɔ ni amɛsusuɔ akɛ eji nyɛmɔi kpele, nifeemɔi, loo nibii ni amɛyɔɔ lɛ ahe. Aloo amɛbaaye sanegbaai anɔ, ni daa nɛɛ amɛbaatsĩ nɔ ko ni kɔɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛhe lɛ tã. Wiemɔi ni tamɔ nɛkɛ lɛ fiteɔ anɔkwa suɔmɔ ni ayɔɔ, ni ebaanyɛ efee nɔ ni woɔ mɔ mlila waa diɛŋtsɛ. Enɛ hewɔ lɛ, bei babaoo lɛ mɛi ni woɔ amɛhe nɔ lɛ tsiɔ amɛhe kɛjɛɔ mɛi krokomɛi ahe.—1 Korintobii 13:4.

Ákɛ Yehowa Odasefoi lɛ, abaaye wɔhe fɛo, ni abaashwie wɔ yɛ wɔ maŋ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Ehe miihia ni wɔkai akɛ jeee wɔ diɛŋtsɛ ateɔ shi awoɔ lɛ, shi moŋ aate shi aawo Yehowa, mɔ ni ji wɔshɛɛ sane lɛ Jɛɛhe lɛ. Shi kɛlɛ, wɔsusumɔ ni ejaaa ni wɔhiɛ yɛ bu ni wɔbuɔ wɔhe fe nine lɛ baanyɛ ekɛ saji ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli aba. Afii komɛi ni eho nɛ lɛ, nyɛmi nuu ko ŋɔ shiatsɛ ko tutuamɔ wiemɔ akɛ eewie eeshi lɛ, ni ekɛ wiemɔi fɔji ha lɛ hetoo. (Efesobii 4:29) No sɛɛ lɛ, nyɛmi nuu lɛ kɛ ehe wooo shia kɛ shia sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli dɔŋŋ. Hɛɛ, henɔwomɔ baanyɛ aha wɔmli afu kɛji wɔmiishiɛ. Nyɛhaa wɔbɔa mɔdɛŋ koni wɔkaha eba lɛ nakai kwraa. Yɛ no najiaŋ lɛ, nyɛhaa wɔkɛ heshibaa ataoa Yehowa dɛŋ yelikɛbuamɔ koni wɔná hiɛsɔɔ kpakpa wɔha hegbɛ ni wɔna akɛ wɔkɛ wɔhe aaawo Kristofoi asɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ.—2 Korintobii 4:1, 7; 10:4, 5.

Kɛ wɔbuɔ wɔhe fe nine lɛ, no hu baanyɛ aha wɔte shi wɔwo ŋaawoo ni he hiaa wɔ waa. Yɛ Amerika Wuoyigbɛ maŋ ko mli yɛ afii komɛi ni ho lɛ, gbekɛ nuu ko ha wiemɔ ko yɛ Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ mli yɛ Kristofoi asafo lɛ mli. Beni skul nɔkwɛlɔ lɛ kɛ ŋaawoo ko ni tamɔ nɔ ni yɔɔ kpeŋkpeŋ ha lɛ lɛ, gbekɛ ni mli efu lɛ ŋmɛɛ e-Biblia lɛ he efɔ shikpɔŋ ni eshimɔ shi kɛje Maŋtsɛyeli Asa lɛ mli kɛtee kɛ yiŋtoo akɛ ekuŋ esɛɛ dɔŋŋ. Shi yɛ gbii komɛi asɛɛ lɛ, eŋmɛɛ ehenɔwomɔ su ni ehiɛ lɛ he, ni ekɛ skul nɔkwɛlɔ lɛ saa, ni ekɛ heshibaa kpɛlɛ eŋaawoo lɛ nɔ. Yɛ be ni sa mli lɛ, nɛkɛ oblanyo nɛɛ tee hiɛ kɛyashɛ Kristofoi adalɛ mli.

Wɔhe nɔ ni wɔɔwo kɛ wɔhe ni wɔɔbu fe nine lɛ baanyɛ efite wɔkɛ Nyɔŋmɔ teŋ wekukpaa. Abɛi 16:5 lɛ bɔ kɔkɔ akɛ: “Yehowa miihi mɔ fɛɛ mɔ ni woɔ ehe nɔ yɛ etsui mli.”

Ni Wɔɔŋmɛ Pɛpɛɛpɛ yɛ Bɔ ni Wɔsusuɔ Wɔhe Wɔhaa lɛ Mli

Eyɛ faŋŋ akɛ, esaaa ni wɔbuɔ wɔhe fe nine. Shi kɛlɛ, enɛ etsɔɔɔ akɛ wɔhiɛ akadɔ yɛ nibii ni wɔfeɔ loo wɔkɛɔ lɛ ahe. Biblia lɛ tsɔɔ akɛ ebiɔ ni nɔkwɛlɔi, asafoŋ sɔɔlɔi—yɛ anɔkwale mli lɛ, mɛi fɛɛ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ—hiɛ adɔ. (1 Timoteo 3:4, 8, 11; Tito 2:2) No hewɔ lɛ te Kristofoi aaafee tɛŋŋ aná ni amɛhiɛ heshibaa mli ni amɛŋmɛ pɛpɛɛpɛ ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ amɛbu amɛhe hu?

Nɔkwɛmɔnii babaoo yɛ Biblia lɛ mli ni tsɔɔ bɔ ni aŋkroaŋkroi komɛi ŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ bɔ ni amɛbuɔ amɛhe amɛhaa lɛ mli. Nɔ ni nɔ bɛ ji Yesu Kristo heshibaa he nɔkwɛmɔnɔ lɛ. Bɔni afee ni efee e-Tsɛ suɔmɔnaa nii koni ekɛ yiwalaheremɔ abaha adesai hewɔ lɛ, Nyɔŋmɔ Bi lɛ jɛ esuɔmɔ mli eshi anunyam hegbɛ ni eyɔɔ yɛ ŋwɛi lɛ ni ebatsɔ adesa ni baa shi yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ. Yɛ jɛmɔi, niseniianifeemɔ, kɛ hiɛshishwiemɔ gbele lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, ehiɛ ehenɔyeli kɛ bulɛ lɛ mli. (Mateo 20:28; Filipibii 2:5-8; 1 Petro 2:23, 24) Te fee tɛŋŋ ni Yesu nyɛ efee enɛ? Ekɛ ehe fɔ̃ Yehowa nɔ kɛmɔ shi ni etswa efai shi akɛ ebaafee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii. Yesu kase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ jogbaŋŋ, ejɛ etsuiŋ tɔŋŋ esɔle, ni ekɛ hiɛdɔɔ tsu sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. (Mateo 4:1-10; 26:36-44; Luka 8:1; Yohane 4:34; 8:28; Hebribii 5:7) Yesu nɔkwɛmɔnɔ lɛ sɛɛ ni wɔɔnyiɛ lɛ baanyɛ aye abua wɔ koni wɔná ni wɔhiɛ pɛpɛɛpɛ ni wɔɔŋmɛ yɛ bɔ ni wɔbuɔ wɔhe wɔhaa lɛ mli.—1 Petro 2:21.

Susumɔ Maŋtsɛ Saul binuu Yonatan nɔkwɛmɔnɔ fɛfɛo lɛ hu he. Yɛ toiboo ni Saul eyafeee hewɔ lɛ, Yonatan laaje hegbɛ akɛ eeeye etsɛ sɛɛ akɛ maŋtsɛ lɛ. (1 Samuel 15:10-29) Ani Yonatan mli fu yɛ nɔ ni eje edɛŋ nɛɛ he? Ani ebɔi David, oblanyo ni baaye nɔ yɛ lɛ enajiaŋ lɛ he awuŋayeli? Eyɛ mli akɛ Yonatan ye David onukpa ni ekolɛ eyɛ niiashikpamɔ babaoo fe lɛ moŋ, shi ekɛ heshibaa kpɛlɛ Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ nɔ, ni efi David sɛɛ yɛ anɔkwayeli mli. (1 Samuel 23:16-18) Ní wɔɔná jwɛŋmɔ ni ja yɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kɛ shwelɛ ko akɛ wɔɔba wɔhe shi wɔha lɛ lɛ baaye abua wɔ ‘koni wɔkabu wɔ diɛŋtsɛ wɔhe tuutu fe bɔ ni sa akɛ wɔbuɔ wɔhe.’—Romabii 12:3.

Yesu tsɔɔ bɔ ni heshibaa kpo ni aaajie lɛ jara wa ha. Efee enɛ he mfoniri beni ekɛɛ akɛ kɛji ekaselɔi lɛ tee yookpeemɔ okpɔlɔŋmɛɛ ko shishi lɛ amɛkata “okpɔlɔ-yitso” ejaakɛ ekolɛ mɔ ko ni hiɛ yɔɔ nyam fe amɛ baaba ni ekolɛ amɛhiɛ baagboi yɛ he ni baa shi ni amɛbaaha amɛyata jɛmɛ lɛ hewɔ. Bɔni afee ni nikasemɔ lɛ afee faŋŋ lɛ, Yesu kɛfata he akɛ: “Ejaakɛ mɔ fɛɛ mɔ ni woɔ ehe nɔ lɛ, aaaba lɛ shi, ni mɔ ni baa ehe shi lɛ, aaawo enɔ.” (Luka 14: 7-11) Eeefee nilee gbɛ akɛ wɔɔbo Yesu ŋaawoo lɛ toi koni ‘wɔwo heshibaa jwɛŋmɔ.’—Kolosebii 3:12; 1 Korintobii 1:31.

Jɔɔmɔi ni Jɛɔ Susumɔ ni Ŋmɛɔ Pɛpɛɛpɛ Mli Kɛbaa

Heshibaa mumɔ ni aaaná lɛ yeɔ buaa Yehowa tsuji koni amɛná anɔkwa miishɛɛ yɛ amɛsɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Anyɛɔ abɛŋkɛɔ onukpai lɛ waa kɛji amɛkɛ heshibaa “hiɛɔ tooku lɛ blɛoo.” (Bɔfoi lɛ Asaji 20:28, 29) Kɛkɛ lɛ ebaafee mlɛo eha mɛi fɛɛ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ akɛ amɛkɛ amɛ aaawie, ni amɛbi amɛdɛŋ yelikɛbuamɔ. Ebaaha asafo lɛ afee ekome yɛ suɔmɔ mumɔ, miishɛɛ, kɛ hekɛnɔfɔɔ mli.

Kɛji wɔbuuu wɔhe fe nine lɛ, ebaaye ebua wɔ koni wɔfee nanemɛi kpakpai. Heshibaa baaha wɔtsi wɔhe kɛjɛ akaŋshii mumɔ ni wɔɔná lɛ he kɛtsɔ mɔdɛŋ ni wɔɔbɔ koni wɔha ale wɔ fe mɛi krokomɛi yɛ nifeemɔi amli aloo yɛ heloonaa nibii amli. Nɛkɛ Nyɔŋmɔ sui nɛɛ baaye ebua kɛfee wɔ mɛi ni susuɔ mɔ he babaoo, ni no lɛ wɔbaafee mɛi ni yɔɔ gbɛhe ni sa ni wɔkɛaashɛje ni wɔye wɔbua mɛi ni ehia amɛ lɛ. (Filipibii 2:3, 4) Kɛji mɔ ko jɛ suɔmɔ kɛ mlihilɛ mli efee nɔ ko lɛ, bei babaoo lɛ aboɔ amɛ toi jogbaŋŋ. Ni ani jeee wekukpaa ni pɛsɛmkunya bɛ mli ni tamɔ nɛkɛ nɔ adamɔɔ atswaa naanyobɔɔ amaa? Mɛɛ jɔɔmɔ eji nɛkɛ akɛ wɔwooo wɔhe nɔ, ni wɔɔbu wɔhe fe nine!—Romabii 12:10.

Ni wɔɔŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ bɔ ni wɔbuɔ wɔhe wɔhaa lɛ hu baaha efee mlɛo kɛha wɔ akɛ wɔɔkpɛlɛ wɔtɔmɔi anɔ be mli ni wɔtɔ mɔ ko nɔ. (Mateo 5:23, 24) Enɛ kɛ wekukpaa kpakpa baa, eŋmɛɔ gbɛ ni kpatamɔ kɛ bulɛ baa. Kɛji mɛi ni hiɛ nɔkwɛmɔ gbɛhei, tamɔ Kristofoi onukpai baa amɛhe shi lɛ, no lɛ amɛyɛ hegbɛ ni amɛkɛaafee mɛi ejurɔ babaoo. (Abɛi 3:27; Mateo 11:29) Mɔ ni baa ehe shi lɛ hu baaná lɛ mlɛo akɛ ekɛ mɛi krokomɛi atɔmɔi aaake amɛ. (Mateo 6:12-15) Nibii bibii ni enaaa naa lɛ haŋ efee nii kɛteke nɔ shi moŋ ekɛ ehe baafɔ̃ Yehowa nɔ koni esaa saji ni anyɛŋ asaa yɛ gbɛ ko kwraa nɔ lɛ.—Lala 37:5; Abɛi 3:5, 6.

Jɔɔmɔ ni fe fɛɛ ni wɔbaana kɛji wɔkɛ heshibaa bu wɔhe lɛ ji Yehowa hiɛ duromɔ kɛ enɔkpɛlɛmɔ mli ŋɔɔmɔ ni wɔɔna. “Nyɔŋmɔ kuɔ hewolɔi anaa, shi heshibalɔi eduroɔ.” (1 Petro 5:5) Ekaba akɛ wɔɔgbee tsɔne ni ji susumɔ ni wɔɔsusu akɛ wɔhi fe bɔ ni wɔji diɛŋtsɛ lɛ mli. Yɛ no najiaŋ lɛ, nyɛhaa wɔkɛ heshibaa ayɔsea wɔgbɛhe yɛ Yehowa nibii agbɛjianɔtoo lɛ mli. Asaa jɔɔmɔi ni yɔɔ nyam ato aha mɛi fɛɛ ni shɛɔ etaomɔ nii ahe akɛ ‘amɛkɛ Yehowa aaanyiɛ yɛ heshibaa mli’ lɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 22]

Yonatan kɛ heshibaa fi David sɛɛ