Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wan Kwestin

Wan Kwestin

Wan Kwestin

?Jisas i minim wanem taem hem i talem se slef ya blong hem i mas “waes”?

Jisas i askem kwestin ya se: “?Hu ya i rili slef ya we i stret mo waes, we masta blong hem i putumap hem blong lukaot long ol man blong hem, mo blong givim kakae long olgeta long stret taem blong hem?” (Matiu 24:45, NW) “Slef” ya we i stap givim ol “kakae” long saed blong spirit, hemia grup blong ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta. ?From wanem Jisas i talem se oli waes? *

Ol tijing blong Jisas i mekem yumi kasem save se hem i minim wanem taem hem i yusum tok ya “waes.” Eksampol, taem Jisas i tokbaot “slef ya we i stret mo i waes,” hem i talem wan parabol blong ten yang gel we oli wet blong welkamem mared man we bambae i kam. Ol yang gel hemia ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta bifo 1914. Man we i mared, hemia Jisas Kraes. Long ol ten yang gel ya, faef long olgeta oli no gat inaf karsin taem man we i mared i kam, mo oli no joen long kakae blong mared ya. Be ol narafala faef oli soemaot se oli waes. Oli fulumap karsin long laet blong olgeta mo oli karem sam botel karsin tu blong oli save fulumap long laet sipos karsin blong olgeta i finis. Ale, laet blong olgeta i gohed blong saen gogo kasem taem we mared man i kamtru nao hem i letem olgeta oli joen long lafet blong mared.—Matiu 25:10-12.

Taem Jisas i statem rul long Kingdom blong hem long 1914, plante long ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta, oli ting se bambae oli go joen wetem hem wantaem nomo long heven. Be, i gat fulap wok blong mekem long wol ya, mo sam oli no rere from. Olsem ol yang gel ya we oli no waes, olgeta ya oli no strong long saed blong spirit, taswe oli no reregud blong mekem se laet blong olgeta i stap laet oltaem. Be, plante long olgeta oli mekem samting we i soem se oli waes—I minim se oli yusum save we oli gat mo oli tingting rere from samting we bambae i kam—mo tu oli strong long saed blong spirit. Taem oli kasem save se i gat fulap wok blong mekem, oli glad blong finisim ol wok ya. Taswe oli pruvum se oli rili “slef ya we i stret mo i waes.”

Mo tu, tingbaot olsem wanem Jisas i yusum tok ya “waes” long Matiu 7:24. Jisas i talem se: “Man we i harem ol tok ya blong mi, nao i stap mekem ol samting we mi mi talem, hem i olsem wan waes man we i wokem fandesen blong haos blong hem antap long wan bigfala ston.” Man we i waes i bildim haos blong hem long ston blong mekem i stap strong, olsem nao taem hariken i kam bambae hem i no save brekem. Be i defren nao long man we i no waes, hem i bildim haos blong hem long sanbij nao hem i lusum haos blong hem. Taswe, wan man blong Jisas we i waes, bambae i tingbaot nogud frut we i save kamaot sipos hem i folem waes blong man. Fasin luksave, mo fasin blong skelemgud samting, i save mekem bilif, aksen, mo tijing blong man ya i stap strong long tok we Jisas i tijim. Hemia nao samting we “slef ya we i stret mo waes” i mekem.

Mo tu, makem gud olsem wanem oli yusum tok ya “waes” long Hibru haf long plante Baebol. Eksampol, king Fero i putumap Josef blong i lukaot long kakae long Ijip. Hemia i plan blong Jeova blong hem i save givim kakae long ol man blong hem. ?From wanem king i jusum Josef? Fero i talem long Josef se: “Yu yu waes moa, mo yu stap luksave moa ol samting we i stap hapen, i winim ol narafala man.” (Jenesis 41:33-39; 45:5) Long sem fasin Baebol i talem se Abigel i “gat hed” no olsem sam narafala Baebol oli talem, “hem i waes blong luksave samting.” Hem i givim kakae long wan man blong Jeova, hemia Deved, wetem ol man blong hem. (1 Samuel 25:3, 11, 18) Yumi save talem se Josef mo Abigel oli waes from we oli mekem wok blong God wetem fasin ya blong luksave samting we bambae i kam mo oli skelem gud samting.

Taswe, taem Jisas i tokbaot slef blong hem se i waes, hem i wantem soemaot se olgeta ya oli gat fasin luksave, oli tingting rere from samting we bambae i kam, oli gat fasin blong skelem gud samting from we bilif, aksen, mo tijing blong olgeta i stanap long trutok blong Baebol.

[Futnot]

^ Grik tok ya phroʹni·mos,oli tanem i kam “waes.” Marvin Vincent, man we i raetem buk ya Word Studies in the New Testament, i talem se klosap oltaem tok ya i minim man we i yusumgud save we hem i gat mo i tingting gud bifo i mekem samting.