Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Defren Tingting Long Saed Blong Wok

Ol Defren Tingting Long Saed Blong Wok

Ol Defren Tingting Long Saed Blong Wok

“!Wok​—wok! Yumi glad tumas blong save se yumi gat plante wok yet blong mekem.”​—Tok blong Katherine Mansfield (1888-1923), we wok blong hem i blong raetem ol buk.

?OLSEM wanem? ?Yu yu gat gudfala tingting olsem woman ya long saed blong wok? ?Wanem tingting blong yu long saed ya? ?Maet yu yu ting se ol wiken we yu spel oli gud tumas, be ol dei blong wik we yu wok oli rabis nomo, mo yu harem nogud long olgeta? Sipos no, ating yu yu laekem tumas blong wok gogo klosap yu kam slef blong hem.

Plante man oli spenem bighaf blong taem blong olgeta long wok. Plante taem ples we yumi stap long hem mo fasin blong laef blong yumi, i dipen long wok blong yumi. Stat long taem we ol man oli yang gogo kasem we oli ritae, plante oli tingbaot wok blong olgeta i bitim ol narafala samting long laef. Samfala oli kasem bigfala glad from wok we oli mekem. Sam narafala oli wantem wok nomo from mane no haenem we oli kasem, mo sam narafala bakegen oli luk wok olsem se i wan samting blong kilim taem no blong westem taem nomo.

I gat sam man we oli wok blong kasem ol samting we oli nidim blong laef nomo, sam narafala, wok blong olgeta i kam impoten moa i bitim ol narafala samting, mo sam narafala bakegen, oli ded from we oli wok strong tumas. Olsem nao, folem wan ripot we i kamaot i no longtaem long Yunaeted Nesen, wok i mekem plante moa man oli safa mo oli ded “i bitim ol faet, drag, mo alkol tugeta.” Wan niuspepa blong London (The Guardian), i tokbaot samting ya, i se: “Evri yia, bitim tu milian man oli ded from aksiden long taem blong wok no from sik we wok i givim . . . Taem oli wok long ples we i gat das, kemikol, * bigbigfala noes, mo niuklia posen, oli save kasem kansa, sik blong hat, mo hat atak.” Tu narafala nogud samting long saed blong wok we oli kamaot long sam ples tede, hemia se oli yusum ol smosmol pikinini blong mekem ol strong wok, mo oli fosem man blong wok.

Antap moa, wan man blong stadi long tingting blong man, Steven Berglas, i tokbaot man we “i wok had tumas gogo i kam taed bitim mak nao i kasem bigfala trabol long bodi mo tingting blong hem.” Hem i tokbaot man we i wokgud, i kasem hae posisen long wok blong hem, nao “i wari oltaem, i harem nogud, i no hapi mo tingting blong hem i foldaon. Ol samting ya oli kamaot from we hem i ting se wok blong hem i fasem hem long wan trap, no hem i stap long wan rod we i mas gohed blong wok nomo, hem i no save ronwe long rod ya mo tingting blong hem i no save glad long wok ya.”

Man We i Wok Had Mo Hemia We i Wok Bitim Mak

Long wol tede, klosap yumi evriwan i spenem plante aoa long wok, taswe i gud we yumi luksave olsem wanem man we i wok had i defren long man we i wok bitim mak. Plante man we oli wok bitim mak, oli luk ples blong wok olsem wan sefples blong olgeta long wol ya we i gat fulap denja mo we i olbaot. Be olgeta we oli wok had, oli lukluk wok blong olgeta olsem wan samting we oli mas mekem, mo samtaem, olsem wan samting we oli haremgud long hem. Ol man we oli wok bitim mak oli letem wok blong olgeta i tekem ples blong evri narafala samting long laef blong olgeta. Be ol man we oli wok had nomo, oli save wetaem oli mas spel long wok, oli save jenisim tingting blong olgeta i go long narafala samting, mo sipos i gat sam spesel samting olsem aniveseri blong mared blong olgeta, bambae oli no wok long taem ya. Ol man we oli wok bitim mak oli kasem wan spesel filing taem oli wok we oli no spel, oli harem se oli smat mo bodi blong olgeta i gat paoa, be olgeta we oli wok had oli no gat ol filing ya.

Wol blong yumi tede i mekem i no isi blong luksave se had wok i defren long wok bitim mak, from we hem i mekem i luk olsem we olgeta we oli wok bitim mak oli haremgud tumas. Ol mobael fon, e-mail, mo ol narafala samting olsem, oli mekem se ol man blong wok, klosap oli spenem taem blong olgeta long haos long sem fasin olsem oli spenem long wok. Eni ples i save kam ples blong wok mo man i save wok long enitaem nomo, ale samting ya i mekem se samfala oli wok bitim mak nao oli kasem trabol long saed blong helt.

?From trabol ya we i kamaot, samfala oli stap mekem wanem? Ol man we oli stadi long fasin blong laef blong man, oli luk se ol man we oli wok bitim mak mo we oli wari tumas, oli wantem pulum God i kam long ples blong wok, oli wantem joenem bilif blong olgeta i go insaed long wok blong olgeta. Wan niuspepa (San Francisco Examiner) i talem se, “fasin blong joenem God wetem wok i kam wan bigfala samting long laef blong plante man.”

I no longtaem i pas, ripot i kamaot long saed blong wan bigfala bisnes long Yunaeted Stet we oli wokem ol kompiuta, mobael fon, mo ol narafala samting olsem. Ripot ya i talem se: “Long ples blong wok ol paking oli emti, from we oli sakemaot plante man long wok. Be long ples we oli mekem Baebol stadi long hem long sapa, paking i fulapgud.” Nomata se mining blong tok ya i olsem wanem, be plante man raon long wol oli faenem se Baebol i givhan long olgeta blong gat gudfala tingting long saed blong wok, nao from samting ya, oli save skelemgud ol samting long laef blong olgeta.

?Olsem wanem Baebol i save givhan long yumi blong kasem stret tingting long saed blong wok? ?I gat sam rul blong Baebol we oli save halpem yumi blong winim ol traem long ples blong wok tede? Nekis haf bambae i givim ansa long ol kwestin ya.

[Futnot]

^ Samting olsem wota, paoda, no gas, we taem i joen wetem ol narafala samting hem i save jenis.