Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Denggi—Wan Sik We i Stap Kam Antap Moa

Denggi—Wan Sik We i Stap Kam Antap Moa

Denggi—Wan Sik We i Stap Kam Antap Moa

“Dipatmen blong Helt long taon blong Morelos . . . wetem Komiti blong Helt blong Taon Kaonsel blong Emiliano Zapata, oli givim setifiket ya long Haos Kingdom blong ol Witnes blong Jehova . . . from we olgeta oli wok gud wanples blong mekem ples i klin, nao moskito we i givim sik ya denggi, i no save putum eg blong hem.”

I NO blong nating we ol haeman blong Meksiko oli wari from ol moskito ya we oli givim sik. Ol smol bebet ya oli save pasem wan vaeras long ol man, mekem se oli kasem sik ya denggi, we i save kilim man i ded. Long yia 2010, bitim 57,000 man long Meksiko oli kasem sik ya. Sik ya denggi i stap long bitim 100 kantri, mo Meksiko i wan nomo long olgeta. Wol Helt Ogenaesesen (WHO) i talem se evri yia, maet i gat 50 milian man long olgeta ples long wol we oli kasem denggi. Mo hem i talem se plante man long wol oli save kasem sik ya. Taswe, ol haeman blong helt oli statem wan plan blong finisim moskito ya Aedes aegypti, we i gat smosmol waet mak long hem, mo hem i wan long ol moskito ya we i pasem vaeras blong denggi. a

Plante moa man oli kasem denggi long ol kantri we oli hot, antap moa long ol manis blong ren, mo afta long wan disasta olsem hariken mo wota we i kavremap olgeta ples. b Hemia from we woman moskito ya, Aedes i putum eg blong hem long eni ples we i gat wota long hem. Ol man long Latin Amerika mo long ol aelan blong Karibin oli gat ol tang wota we oli wokem long simen. Ale ol haeman blong helt oli talem long olgeta blong oli kavremap gud ol tang ya. Samting ya i blokem ol moskito blong oli no putum eg blong olgeta insaed. Mo tu, ol man oli blokem moskito taem oli tekemaot ol samting long yad blong olgeta we wota i save stap long hem, olsem ol olfala wil blong trak, ol emti tin, ol pot blong flaoa, mo ol plastik kontena.

?Olsem Wanem Blong Luksave Mo Winim Sik Ya Denggi?

Plante taem ol man oli no luksave sik ya, from we ol saen blong hem oli klosap sem mak long sik ya flu. Be WHO i talem se sipos wan man i fiva, hem i gat ol smosmol mak long skin blong hem we samtaem i stap skras, ol ae blong hem oli soa insaed, ol masel blong hem oli soa, mo ol joen blong bodi blong hem oli soa tumas, man ya i mas tingbaot se maet hem i kasem denggi. Man i save fiva faef dei kasem seven dei.

Ol dokta oli no faenemaot yet meresin blong sik ya denggi. Be plante taem man i save winim sik ya sipos hem i spel gud long haos blong hem mo i dring plante wota. Nating se i olsem, yumi mas wajem gud ol sikman ya, from we oli save lusum blad sipos fiva blong olgeta i strong tumas, no sam narakaen samting oli hapen long bodi, tingting no fasin blong olgeta (shock syndrome). Tufala samting ya i save kamaot afta we fiva blong wan man i godaon, mo i luk olsem se hem i kamgud. Sipos samting ya i hapen, man ya i save ded. ?Wanem saen i soemaot se wan man i stap long denja ya? Bel blong hem bambae i soa bitim mak, hem i gohed nomo blong traot, blad i kamaot long nus mo long ol mit blong tut blong hem, sitsit blong hem i blak, mo skin blong hem i solap mo i gat wota long hem we i red mo i blu lelebet. Mo tu, yumi save luksave taem sik ya i mekem sam narakaen samting long bodi, tingting no fasin blong man ya, from we hem i tantanem hem tumas, hem i tosta bitim mak, skin blong hem i kam waet mo i kolkol, mo blad presa blong hem i godaon olgeta.

Sore tumas, ol meresin we oli save kilim ol sik, oli no save winim sik ya denggi, from we hem i wan sik we i kamaot long wan vaeras, be i no long wan jem. Mo tu, man we i sik i no mas dring ol meresin we oli blong daonem fiva mo bodi we i soa, olsem asprin mo ibuprofen, from we oli save mekem se man ya i gat moa janis blong lusum blad. I gat fo kaen vaeras blong denggi, mo wan man i save kasem denggi tu no tri taem.

Sipos yu kasem denggi, yu mas spel plante mo yu mas dring plante wota. Mo tu, yu mas slip aninit long moskito net, blong mekem se ol moskito oli no kakae yu nao oli pasem sik long ol narafala.

?Yu yu mas mekem wanem blong ol moskito oli no pasem sik ya long yu? Yu mas werem ol sot we han blong olgeta i longfala, ol longfala traoses, mo ol longfala dres, mo yu mas spre no rabem krim long skin blong yu, blong blokem moskito. Ol moskito oli save kakae man enitaem long dei. Be oli kakae man moa long moning, samwe tu aoa afta we san i girap, mo long sapa, samwe tu aoa bifo we san i godaon. Mo tu, yu save blokem gud yu sipos yu slip aninit long wan moskito net we i gat meresin long hem.

Maet wan dei bambae i gat wan stik meresin we i save blokem sik ya denggi. Be long en nomo, Kingdom blong God bambae i finisim olgeta sik, wetem fiva ya tu. Yes, i gat taem i stap kam we God “bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.”—Revelesen 21:3, 4.

[Ol futnot]

a Long sam kantri, sam narafala moskito olsem Aedes albopictus, oli gat vaeras blong denggi tu.

b Plante taem, moskito ya Aedes i no save flae longwe tumas long ples we oli bon long hem.

[Foto blong pija long pej 15]

(Lukluk niuspepa)

Yu Jekem Ol Ples We Moskito i Save Putum Eg Long Olgeta

1. Ol olfala wil blong trak

2. Ol gata blong haos

3. Ol pot blong flaoa

4. Ol plastik kontena

5. Ol emti tin mo smol dram

Samting We Yu Mas Mekem Blong Moskito i No Kakae Yu

a. Yu mas werem ol sot we han blong olgeta i longfala, ol longfala traoses, mo ol longfala dres. Yu mas spre no rabem krim long skin blong yu, blong blokem moskito

b. Yu mas slip aninit long moskito net

[Credit Line blong pija long pej 14]

Source: Courtesy Marcos Teixeira de Freitas