Skip to content

Skip to table of contents

Hetan buat diʼak barak hodi lee Bíblia

Hetan buat diʼak barak hodi lee Bíblia

“Haʼu haksolok iha Maromak nia ukun-fuan.”—ROM 7:22.

1-3. Buat diʼak saida deʼit mak ita hetan hodi lee Bíblia no halo tuir ninia hanorin?

 “DADEER-DADEER haʼu fó obrigadu ba Jeová tanba nia ajuda haʼu atu komprende Bíblia.” Irmán ferik neʼebé hatete ida-neʼe lee Bíblia tomak ona ba dala 40 liu, no nia sei halo nuneʼe nafatin. Irmán ida seluk hatete katak lee Bíblia ajuda nia atu hatene katak Jeová iha duni no hametin ninia relasaun ho ninia Aman iha lalehan. Nia hatete: “Iha haʼu-nia moris, haʼu seidauk sente kontente hanesan agora!”

2 Apóstolu Pedro hanorin ita katak ita presiza hadomi lia-loos husi Maromak nia Liafuan. (1 Ped 2:2, MF) Hodi estuda Bíblia no halo tuir ninia hanorin, ita bele iha laran neʼebé moos no ita-nia moris iha folin liu. Ida-neʼe bele ajuda ita atu habelun ho sira neʼebé mós hadomi no serbí Maromak neʼebé loos. Buat hirak-neʼe mak razaun diʼak tebes atu ita “haksolok iha Maromak nia ukun-fuan”. (Rom 7:22) Buat diʼak saida tan mak ita bele hetan hodi estuda Bíblia?

3 Kuandu ita aprende liután kona-ba Maromak Jeová no ninia Oan, ita-nia domin ba sira no ba ema seluk sei sai buras liután. Hodi hatene didiʼak kona-ba Bíblia, ida-neʼe sei ajuda ita atu hatene oinsá lakleur tan Maromak sei salva ema neʼebé halo tuir nia husi mundu aat neʼe. Sin, ita iha duni liafuan diʼak atu fahe ba ema iha serbisu haklaken. Jeová sei fó bensaun mai ita nuʼudar ita hanorin ema seluk kona-ba buat neʼebé ita aprende husi Maromak nia Liafuan.

LEE NO HANOIN DIDIʼAK

4. Lee ho “lian neineik” katak sá?

4 Jeová lakohi ninia atan sira atu lee liu deʼit ninia Liafuan. Nia hatete ba Josué: “Livru ukun-fuan nian neʼe labele husik husi ó-nia ibun, no ó tenke lee ho lian neineik loron no kalan.” (Jos 1:8; Sal 1:2) Liafuan sira-neʼe dehan katak ita tenke lee duni ho lian neineik liafuan hotu neʼebé ita lee husi livru Gênesis toʼo Apokalipse ka lae? Lae. Ida-neʼe katak ita tenke lee iha dalan neʼebé fó tempu ba ita atu hanoin didiʼak buat neʼebé ita lee. Kuandu ita lee Bíblia ho “lian neineik”, neʼe sei ajuda ita atu hanoin didiʼak ba parte sira neʼebé kona duni ita-nia situasaun no neʼebé fó laran-manas ba ita iha tempu neʼe. Kuandu ita lee liafuan sira, versíkulu, ka istória sira hanesan neʼe, lee ho lian neineik. Karik hodi temi ho momoos liafuan ida-idak. Se ita halo nuneʼe, buat neʼebé ita lee husi Bíblia sei book duni ita-nia laran. Tanbasá mak halo ida-neʼe importante? Tanba hodi komprende ho didiʼak Maromak nia konsellu, neʼe sei hametin ita-nia hakarak atu halo tuir konsellu neʼe.

5-7. Fó toʼok ezemplu oinsá mak lee Maromak nia Liafuan ho lian neineik bele ajuda ita atu (a) moos nafatin iha dalan morál; (b) koʼalia ho laran-diʼak ba ema seluk; (c) tau fiar nafatin ba Jeová maski hasoru susar.

5 Lee ho lian neineik sei ajuda ita kuandu ita lee livru sira iha Bíblia laran neʼebé susar atu komprende. Porezemplu, hanoin toʼok situasaun tolu tuirmai neʼe. Iha situasaun primeiru, nuʼudar irmaun joven ida halaʼo ninia programa atu lee Bíblia, nia lee profesia iha livru Oséias. Kuandu nia lee ho lian neineik iha kapítulu 4, versíkulu 11 toʼo 13, nia para uitoan hodi hanoin didiʼak. (Lee Oséias 4:11-13. a) Tanbasá? Nia haree katak versíkulu sira-neʼe kona duni ninia situasaun tanba iha eskola nia hetan tentasaun atu halo sala-foʼer. Nia hanoin didiʼak versíkulu sira-neʼe no nia dehan: ‘Jeová haree buat aat neʼebé ema halo subasubar. Haʼu lakohi duni halo Jeová nia laran kanek.’ Irmaun neʼe hametin ninia hakarak atu moos nafatin iha dalan morál.

6 Iha situasaun segundu, irmán ida lee profesia iha livru Joel, no nia lee kapítulu 2, versíkulu 13. (Lee Joel 2:13. b) Nuʼudar nia lee versíkulu neʼe ho lian neineik, nia hanoin didiʼak kona-ba oinsá nia bele halo tuir Jeová, Maromak neʼebé “laran-diʼak no laran-sadiʼa, neineik atu hirus no iha laran-diʼak neʼebé nakonu ho domin”. Nia deside atu koko halakon ninia toman neʼebé uza liafuan goza no hirus kuandu nia koʼalia ba ninia laʼen no ba ema seluk.

7 Iha situasaun terseiru, hanoin toʼok katak aman kristaun ida foin lakon ninia serbisu no nia hanoin barak kona-ba oinsá nia bele fó buat neʼebé ninia feen no oan sira presiza. Iha Naum 1:7, nia lee ho lian neineik katak Jeová “hatene sira neʼebé buka protesaun iha nia” no nia hanesan “fatin seguru iha tempu susar”. Liafuan sira-neʼe fó kmaan duni ba nia. Nia sente Jeová nia domin no tan neʼe nia la hanoin barak ona. Tuirmai, nia lee ho lian neineik versíkulu 15. (Lee Naum 1:15. c) Ita-nia irmaun neʼe haree katak hodi haklaken liafuan diʼak iha tempu susar, nia hatudu katak nia haree duni Jeová nuʼudar fatin seguru. Nuʼudar irmaun neʼe hakaʼas an atu buka serbisu, nia mós aproveita nia tempu no apoia grupu haklaken iha loron baileet.

8. Fó toʼok ezemplu kona-ba fatuk-murak neʼebé ita rasik hetan tiha ona hodi lee Bíblia.

8 Irmaun-irmán naʼin-tolu neʼebé foin temi iha leten, sira hetan buat diʼak husi livru balu iha Bíblia laran neʼebé dala ruma susar atu komprende. Nuʼudar ita estuda livru Oséias, Joel, no Naum ho hakarak atu aprende liután, ita mós sei hakarak atu lee ho lian neineik versíkulu sira seluk husi livru sira-neʼe. Hanoin toʼok kona-ba matenek neʼebé ita bele hetan hodi lee liafuan sira neʼebé profeta sira-neʼe hakerek! Maromak nia Liafuan nakonu ho matadalan neʼebé hanesan fatuk-murak. Nuneʼe, hakaʼas an atu buka fatuk-murak sira-neʼe. Entaun, mai ita lee Bíblia tomak ho hakarak atu hetan Maromak nia matadalan sira neʼebé hanesan fatuk-murak.

HAKAʼAS AN ATU KOMPRENDE DIDIʼAK

9. Oinsá mak ita bele komprende diʼak liután Maromak nia hakarak?

9 Maski importante atu lee parte balu husi Bíblia loroloron, maibé ita mós hakarak atu hetan matenek no komprende didiʼak Maromak nia hakarak. Tan neʼe, diʼak atu uza ita-nia livru sira atu buka informasaun kona-ba ema, fatin, no istória sira neʼebé ita lee. Ka se ita hakarak hatene oinsá mak Bíblia nia hanorin ruma bele ajuda ita iha ita-nia moris, ita bele husu katuas kongregasaun nian ka irmaun-irmán seluk neʼebé iha esperiénsia barak ona atu ajuda ita. Atu hatudu tansá mak importante tebes atu komprende didiʼak Maromak nia hakarak, mai ita hanoin kona-ba Apolo nia ezemplu, mane kristaun ida neʼebé moris iha apóstolu sira-nia tempu.

10, 11. (a) Ajuda saida mak Apolo hetan atu bele haklaken iha dalan diʼak liután? (b) Saida mak ita aprende husi istória kona-ba Apolo? (Haree kaixa ho títulu “Ita hanorin lia-loos neʼebé sai moos liu ka lae?”)

10 Apolo mak ema judeu kristaun neʼebé “hatene loloos eskritura sira” no haklaken ho “laran-manas”. Livru Apostolu konta kona-ba nia hodi dehan: “Nia koʼalia no hanorin momoos kona-ba Jesus, maski nia hatene deʼit João nia batizmu.” Maski Apolo hanorin ema kona-ba batizmu neʼe, maibé ida-neʼe mak hanorin neʼebé tuan ona. Kuandu kaben-naʼin naran Priscila no Áquila rona Apolo hanorin iha Éfeso, “sira haketak nia no fó-hatene didiʼak ba nia Dalan loloos”. (Apos 18:24-26) Oinsá mak ida-neʼe ajuda Apolo?

11 Depois haklaken tiha iha Éfeso, Apolo bá Akaia. Bíblia hatete: “Toʼo tiha neʼebá, nia fó tulun makaʼas ba sira neʼebé fiar tanba grasa. Nia koʼalia makaʼas hasoru ema judeu sira-nia hanorin iha ema hotu nia oin, hodi hatudu husi Eskritura katak Mesias mak Jesus.” (Apos 18:27, 28) Iha tempu neʼe, Apolo bele ona esplika ho loloos batizmu kristaun nian katak sá. Tanba nia komprende diʼak liután, nia “fó tulun makaʼas” ba ema foun sira atu laʼo ba oin iha adorasaun neʼebé loos. Saida mak ita aprende husi istória neʼe? Hanesan Apolo, ita mós hakaʼas an atu komprende buat neʼebé ita lee iha Bíblia. Maibé ita mós presiza simu ho haraik-an kuandu irmaun ka irmán neʼebé iha esperiénsia liu fó ideia mai ita kona-ba oinsá ita bele hanorin Maromak nia Liafuan iha dalan diʼak liután.

UZA BUAT NEʼEBÉ ITA APRENDE ATU AJUDA EMA SELUK

12, 13. Fó toʼok ezemplu oinsá mak uza Maromak nia Liafuan ho matenek bele ajuda estudante Bíblia atu laʼo ba oin iha lia-loos.

12 Hanesan Priscila, Áquila, no Apolo, ita mós bele ajuda ema seluk. Kuandu matadalan ruma neʼebé ita fó ba ema foun ajuda nia atu hadiʼa buat neʼebé hanetik nia atu laʼo ba oin iha lia-loos, neʼe halo ita sente oinsá? Ka nuʼudar katuas kongregasaun nian, Ita sente oinsá se maluk fiar-naʼin ida hatoʼo obrigadu ba Ita tanba konsellu husi Bíblia neʼebé Ita fó ba nia ajuda nia atu hasoru situasaun susar iha ninia moris? Klaru katak hodi uza Maromak nia Liafuan atu ajuda ema seluk hadiʼa sira-nia moris, neʼe lori duni ksolok ba ita. d Haree toʼok oinsá mak ita mós bele halo ida-neʼe.

13 Iha profeta Elias nia tempu, ema Israel barak laran-rua atu halo desizaun neʼebé metin kona-ba adorasaun loos ka adorasaun falsu. Elias nia konsellu ba ema Israel iha tempu neʼebá mós bele ajuda estudante Bíblia neʼebé dada an atu laʼo ba oin iha dalan espirituál. (Lee 1 Reis 18:21. e) Hanoin toʼok kona-ba situasaun seluk tuirmai neʼe: Se ema ida neʼebé iha interese ba lia-loos, taʼuk kona-ba buat neʼebé ninia kolega ka família halo ba nia, karik ita bele hametin ninia hakarak atu adora Jeová hodi uza eskritura iha Isaías 51:12, 13. fLee.

14. Saida mak sei ajuda ita atu hanoin-hetan eskritura ruma kuandu ita presiza atu ajuda ema seluk?

14 Klaru katak kuandu ita lee Bíblia, ita hetan liafuan barak neʼebé bele anima, korrije, ka hametin ita. Maibé karik Ita husu: ‘Oinsá mak haʼu bele hanoin-hetan eskritura ruma kuandu haʼu presiza?’ Xave mak lee Bíblia loroloron, no hanoin kleʼan kona-ba buat neʼebé ita lee. Hodi halo nuneʼe, ita sei rai hela iha ita-nia laran liafuan barak husi Bíblia, no Jeová nia espíritu santu sei ajuda ita atu hanoin fila fali liafuan sira-neʼe kuandu ita presiza.—Mc 13:11; lee Joao 14:26. g

15. Saida mak sei ajuda ita komprende Maromak nia Liafuan diʼak liután?

15 Ita mós bele halo tuir Liurai Salomão nia ezemplu hodi husu Jeová iha orasaun atu fó ita matenek atu bele halaʼo ita-nia knaar sira iha kongregasaun ho didiʼak. (2 Crôn 1:7-10) Hanesan profeta sira halo iha tempu uluk, ita mós presiza buka didiʼak koñesimentu neʼebé loos husi Bíblia kona-ba Jeová no ninia hakarak. (1 Ped 1:10-12) Apóstolu Paulo anima Timóteo hakaʼas an atu “hatene loloos doutrina fiar nian no doutrina diʼak”. (1 Tim 4:6) Hodi halo nuneʼe, ita sei ajuda ema seluk iha dalan espirituál, no iha tempu hanesan, ita mós sei hametin ita-nia fiar.

LEE BÍBLIA BELE PROTEJE ITA

16. (a) Oinsá mak “buka-hatene didiʼak eskritura loron-loron” ajuda ema Bereia sira? (b) Tanbasá mak lee Bíblia loroloron importante ba ita ohin loron?

16 Ema judeu sira iha sidade Bereia, rai-Masedónia, iha toman atu “buka-hatene didiʼak eskritura loron-loron”. Kuandu Paulo haklaken liafuan diʼak ba ema judeu sira-neʼe, sira kompara ninia liafuan ho buat neʼebé sira hatene ona husi Eskritura. Rezultadu mak saida? Sira barak fiar katak buat neʼebé Paulo hanorin mak lia-loos, no sira sai “fiar-naʼin”. (Apos 17:10-12) Ida-neʼe hatudu katak lee Bíblia loroloron, bele hametin ita-nia fiar ba Jeová. Fiar hanesan neʼe importante duni ba ita-nia salvasaun hodi bele moris iha mundu foun.—Ebr 11:1.

17, 18. (a) Oinsá mak fiar neʼebé metin no domin ba Maromak proteje ema kristaun nia laran? (b) Oinsá mak esperansa proteje ita husi perigu?

17 Paulo esplika katak ita presiza fiar, domin, no esperansa. Nia hatete: “Ita tau fiar [no domin] nuʼudar ita-nia hatais besi funu nian, no esperansa kona-ba maksoin atu taka ita-nia ulun.” (1 Tes 5:8) Soldadu ida presiza proteje ninia fuan husi inimigu. Nuneʼe mós, ita presiza proteje ita-nia laran husi sala nia kbiit. Saida mak akontese se Maromak nia atan ida hametin ninia fiar ba Jeová nia promesa sira, hadomi Jeová no ema seluk? Klaru katak atan neʼe sei halo ninia “hatais besi funu nian” forte liu. Nia sei la halo buat ruma neʼebé Jeová la gosta.

18 Paulo mós koʼalia kona-ba buat neʼebé taka ita-nia ulun, katak ita-nia “esperansa kona-ba maksoin”. Iha tempu Bíblia, soldadu sira tau kapasete atu proteje sira-nia ulun. Nuneʼe mós, hodi hametin ita-nia esperansa ba Jeová nia kbiit atu salva ita, ita-nia esperansa neʼe sei proteje ita-nia hanoin no ajuda ita atu la simu “filozofia” oioin husi ema neʼebé kontra lia-loos. (2 Tim 2:16-19) Ita-nia esperansa mós sei ajuda ita atu la simu kuandu ema seluk book ita atu halo hahalok aat ruma neʼebé Jeová la gosta.

XAVE ATU HETAN SALVASAUN

19, 20. Tanbasá mak ita hafolin Jeová nia Liafuan? Oinsá mak ita hatudu ida-neʼe? (Haree kaixa ho títulu “Jeová fó buat neʼebé haʼu presiza duni”.)

19 Tanba ita besik daudauk ba mundu aat neʼe nia rohan, ita presiza liután atu sadere ba Jeová nia Liafuan. Konsellu neʼebé ita hetan husi Bíblia, ajuda ita atu hadiʼa ita-nia hahalok aat no atu luta hasoru ita-nia hakarak atu halo sala. Ho Bíblia nia ajuda, ita sei bele tahan hasoru tentasaun husi Satanás no mundu aat neʼe. Matadalan sira iha Jeová nia Liafuan sei ajuda ita atu laʼo nafatin iha dalan neʼebé lori ita ba moris.

20 La haluha katak Maromak Jeová hakarak “ema hotu hetan maksoin”. “Ema hotu” neʼe, inklui Jeová nia atan sira, no mós ema neʼebé ita ajuda kuandu halaʼo serbisu haklaken no hanorin. Maibé ema hotu neʼebé hakarak hetan salvasaun tenke “simu matenek kona-ba lia-loos”. (1 Tim 2:4) Tan neʼe, lee Bíblia no halo tuir ninia hanorin mak importante duni atu bele hetan salvasaun iha loron ikus sira-neʼe. Sin, kuandu ita lee Bíblia loroloron, ita hatudu katak ita hafolin duni lia-loos husi Jeová nia Liafuan.—Joao 17:17.

a Oséias 4:11-13: “11 Sala-foʼer no tua-uvas no tua-uvas neʼebé midar mak halakon hakarak atu halo buat diʼak. 12 Haʼu-nia povu nafatin husu ajuda husi sira-nia maromak neʼebé halo husi ai, no ai-tonka iha sira-nia liman mak kontinua fó-hatene ba sira; tanba hahalok sala-foʼer halo sira la hatene atu bá neʼebé, no tanba sala-foʼer, sira husik ona sira-nia Maromak. 13 Sira hasaʼe sakrifísiu iha foho leten, no iha foho kiʼik sira-nia tutun, sira halo sakrifísiu, sira mós halo hanesan neʼe iha ai-hun boot nia okos, tanba ninia mahon mak diʼak. Tan neʼe mak imi-nia oan-feto sira halo sala-foʼer no imi-nia feto-foun sira rasik mós halo sala-foʼer.”

b Joel 2:13: “No lees imi-nia fuan-laran, laʼós imi-nia roupa; no fila fali ba Jeová imi-nia Maromak, tanba nia laran-diʼak no laran-sadiʼa, neineik atu hirus no iha laran-diʼak neʼebé nakonu ho domin, no nia sente triste duni ho susar neʼebé atu mosu.”

c Naum 1:15: “Haree! Ain sira husi ema neʼebé lori liafuan diʼak iha foho sira, neʼebé haklaken dame. Oh, Judá, tuir ó-nia selebrasaun sira. Kumpre ó-nia juramentu; tanba sei la iha ona ema aat neʼebé sei mai atu halo aat ba ó. Sira hotu sei lakon duni.”

d Klaru katak ita lakohi uza konsellu husi Bíblia atu obriga ema halo buat ruma ka halo sira sente laran-susar. Ita hakarak halo tuir Jeová hodi hatudu pasiénsia no laran-diʼak ba ita-nia estudante Bíblia.—Sal 103:8.

e 1 Reis 18:21: “Elias hakbesik ba povu no hatete: ‘Toʼo bainhira mak imi kaer metin ba opiniaun rua neʼebé la hanesan? Se Jeová mak Maromak neʼebé loos, halo tuir nia bá, maibé se Baal mak Maromak neʼebé loos, bá halo tuir nia.’ No povu la koʼalia atu hatán ba nia.”

f Isaías 51:12, 13: “12 . . . ‘Entaun, tansá mak ó tenke taʼuk ba ema neʼebé sei mate, ema nia oan-mane neʼebé hanesan deʼit ho duʼut neʼebé matak? 13 No tansá mak ó haluha Jeová, Ida neʼebé kria ó, Ida neʼebé halo lalehan no rai . . . ?’”

g Oinsá se ita hanoin-hetan liafuan importante ruma husi Bíblia maibé ita haluha livru, kapítulu, no versíkulu? Hodi buka liafuan neʼe husi índise iha pájina ikus sira husi Bíblia tradusaun Mundu Foun iha lia-indonézia ka portugés, ka Watchtower Library iha komputadór, ita sei hetan eskritura neʼebé ita buka.