Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Tautele Ē ua Loa le Soifua i lo Tatou ‘Auuso Kerisiano

E Tautele Ē ua Loa le Soifua i lo Tatou ‘Auuso Kerisiano

E Tautele Ē ua Loa le Soifua i lo Tatou ʻAuuso Kerisiano

“O ē ua totōina i le fale o Ieova, e tupu olaola i latou . . . A oo ina ulusinā, latou te fua mai pea lava.”—SALAMO 92:13, 14.

1. O le ā le vaaiga a le toʻatele o tagata e faatatau i tagata matutua?

E ALOFA Ieova i ana auauna faamaoni uma, e aofia ai ē ua loa le soifua. Peitaʻi, e tusa ai o se fuafaatatau i le atunuu, e toetoe lava a ʻafa miliona tagata matutua i Amerika ua faileagaina pe tuulafoaʻia i tausaga taʻitasi. O lipoti faapena mai le lalolagi aoao, ua faaalia ai o le faileagaina o tagata matutua o se faafitauli i le lalolagi atoa. E pei ona taʻua e se faalapotopotoga, o le pogai autū o lenei faafitauli ona o le “vaaiga taatele i le toʻatele o tagata e faapea . . . ua lē o toe aogā tagata matutua, ua lē toe mafaia se mea ma ua faalagolago naʻuā i isi.”

2. (a) O le ā le silafaga a Ieova i ana auauna faamaoni o ē ua loa le soifua? (e) O ā upu faamāfanafanaloto o i le Salamo 92:12-15?

2 E tautele iā Ieova le Atua ana auauna faamaoni o ē ua loa le soifua. E uaʻi atu o ia i le ‘tagata i totonu’—lo tatou tulaga faaleagaga—na i lo mea e gata mai ai lo tatou malosi faaletino. (2 Korinito 4:16) Tatou te mauaina i lana Afioga le Tusi Paia, lenei faamautinoaga faamāfanafanaloto: “E tupu olaola le tagata amiotonu e pei o le pama; e tupu tele e pei o le arasi i Lepanona. O ē ua totōina i le fale o Ieova, e tupu olaola i latou i lotoā o lo tatou Atua. A oo ina ulusinā, latou te fua mai pea lava; e malolosi ma lauolaola i latou; ina ia iloa ai o Ieova e tonu ia.” (Salamo 92:12-15) O le iloiloina o fuaiupu nei, o le a faailoa ai le sao tāua e mafai ona faia e i latou ua matutua i le ʻauuso Kerisiano.

‘Fua Mai Pea Lava a o Ulusinā’

3. (a) Aiseā ua faatusaina ai ē amiotonu i laau pama? (e) E faapefea i ē matutua ona ‘fua mai pea lava a o ulusinā’?

3 Ua faatusaina e le faisalamo tagata amiotonu i laau o pama ua ‘totōina i lotoā o lo tatou Atua.’ “A oo ina ulusinā, latou te fua mai pea lava.” Pe e te lē ioe ea, o se manatu e faalaeiau ai? O laau o pama lauusiusi ma sasaʻo, na taatele i lotoā o nuu Asia i taimi o le Tusi Paia. E lē gata i o latou foliga matagofie, ae na faatāuaina laau o pama ona o le tele o o latou fua, ma e silia i le selau tausaga o faaauau ona fua isi pama. * O le tū mausalī i le tapuaʻiga moni, o le a faapena foʻi ona mafai ona e “fua mai galuega lelei uma lava.”—Kolose 1:10.

4, 5. (a) O ā fua tāua e ao ona fuaina mai e Kerisiano? (e) Ia taʻua ni faaaʻoaʻoga i le Tusi Paia o ē matutua na fuaina mai ‘fua o laugutu.’

4 Ua faatalitalia e Ieova Kerisiano e fuaina mai ‘fua o laugutu’—o upu e viia ai o ia ma ana fuafuaga. (Eperu 13:15) Pe e faatatauina lenei manatu iā te oe, o lē ua afu le soifua? Ioe.

5 O loo taʻua e le Tusi Paia faaaʻoaʻoga a ē matutua o ē na molimau ma le lē fefefe i le suafa o Ieova ma ana fuafuaga. E silia i le “fitugafulu” tausaga o le soifua o Mose ina ua tofia o ia e Ieova e fai ma perofeta ma ona sui. (Salamo 90:10; Esoto 4:10-17) E ui ina afu lona soifua, ae e leʻi taofia ai le perofeta o Tanielu mai le molimau atu ma le lē fefe e uiga i le pule silisili a Ieova. Atonu e silia i le 90 tausaga o le soifua o Tanielu ina ua amia o ia e Pelesara e faamatala tusitusiga uiga ese na tusia i le puipui. (Tanielu, mataupu 5) Ae ā le aposetolo ua afu le soifua o Ioane? A o lata i le iʻuga o lana auaunaga faamaoni mo le tele o tausaga, na faafalepuipuiina o ia i le motu o Patamo “ona o le afioga a le Atua ma le mau iā Iesu.” (Faaaliga 1:9) E lē taumatea e mafai ona e manatuaina le tele o isi tagata o le Tusi Paia, o ē na fuaina mai ‘fua o laugutu’ ina ua afu lo latou soifua.—1 Samuelu 8:1, 10; 12:2; 1 Tupu 14:4, 5; Luka 1:7, 67-79; 2:22-32.

6. Ua faapefea ona faaaogā e Ieova “toeaina” e perofeta atu i nei aso e gata ai?

6 A o siiina mai upu a le perofeta Eperu o Ioelu, na faalauiloa e le aposetolo o Peteru e faapea: “O ona aso e gata ai, o loo faapea mai le Atua, e iʻu ina ou liligi ifo ai loʻu Agaga i luga o tagata uma lava [e aofia ai “toeaina”]; . . . latou te perofeta mai ai.” (Galuega 2:17, 18; Ioelu 2:28) E tusa ai ma lenā valoaga, ua faaaogā e Ieova ē ua loa le soifua o le vasega faauuina ma “isi mamoe” i nei aso e gata, ina ia faalauiloaina ana fuafuaga. (Ioane 10:16) O nisi o i latou na, ua autausagā ona latou fuaina mai ma le faamaoni, fua o le Malo.

7. Ia faataʻitaʻi le auala ua faaauau ai ona fuaina e tagata matutua ia fua o le Malo e ui ina fāiifo lo latou malosi.

7 Seʻi tōmanatu iā Sonia, o lē na avea ma tagata talaʻi faataimi atoa o le Malo i le 1941. E ui na tauivi ma se gasegase faaumiumi, ae na ia faia e lē aunoa ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia i lona fale. Na faapea mai Sonia: “O le talaʻiina o le tala lelei, o se vaega o loʻu olaga. O se galuega na tuu atoatoa i ai loʻu olaga. E lē mafai ona ou tuua.” A o iai i le potu faatalitali i le falemaʻi talu ai nei lava, na talanoa atu ai Sonia ma lona uso o Olive, iā Janet o lē na maʻi tigāina, e faatatau i le feʻau o le faamoemoe o i le Tusi Paia. Na matuā ootia le tinā o Janet, o se tagata e toʻaga i le lotu Katoliko, ona o le naunau alofa na la faaalia i lana tama teine. O lea, na ia taliaina ai se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma o loo mataʻina lona agaʻigaʻi i luma i le taimi nei. Pe e mafai ona e faaaogā tatau ni avanoa faapena e fua mai ai ni fua o le Malo?

8. Na faapefea ona faaalia e Kalepo o lē ua loa le soifua lona faatuatua iā Ieova, ma e mafai faapefea e Kerisiano matutua ona faaaʻoaʻo iā te ia?

8 E ala i le faaauau ona loto tetele i le galuega talaʻi o le Malo e ui ina fāiifo le malosi ona ua loa lo latou soifua, ua mulimuli ai ē matutua i le faaaʻoaʻoga faamaoni a Kalepo mai Isaraelu, o lē na iai faatasi ma Mose i le vaomatua mo tausaga e 40. E 79 tausaga o Kalepo ina ua ia sopoʻia le vaitafe o Ioritana e ulu atu i le Nuu Folafolaina. Ina ua māeʻa tausaga e ono talu ona ia auai i le ʻautau malosi a Isaraelu, na ono mafai ona ia faamavae auā ua afu lana tautua. Ae e leʻi faamavae, na i lo lea, na ia talosaga atu ma le loto tele i le tofiga faigatā ina ia faatoʻilaloina “aai tetele ua nofo ʻolo,” i vaipanoa maugā o Iuta lea sa nofoia e tagata tinoeese o sa Anakī. Ona o le fesoasoani a Ieova, na mafai ai e Kalepo ona “tutuli iā te i latou, e pei ona fetalai mai ai o Ieova.” (Iosua 14:9-14; 15:13, 14) Ia e mautinoa o loo faatasi mai Ieova iā te oe e pei ona ia faatasi ma Kalepo, a o faaauau ona e fuaina mai fua o le Malo e ui ua loa lou soifua. Afai e te tumau faamaoni, o le a e maua le avanoa e soifua ai i lana lalolagi fou na folafola mai.—Isaia 40:29-31; 2 Peteru 3:13.

“E Malolosi ma Lauolaola i Latou”

9, 10. E faapefea i Kerisiano matutua ona faaauau ona faamaoni i le faatuatua ma malolosi faaleagaga? (Tagaʻi i le pusa i le itulau 13.)

9 A o taulaʻi atu i le tele o fua e fuaina mai e auauna matutua a Ieova, na pese le faisalamo e faapea: “E tupu olaola le tagata amiotonu e pei o le pama; e tupu tele e pei o le arasi i Lepanona. A oo ina ulusinā, latou te fua mai pea lava; e malolosi ma lauolaola i latou.”—Salamo 92:12, 14.

10 E mafai faapea ona faaauau ona e malosi faaleagaga e ui ina matua lou soifua? O le māfuaaga autū e umi ai ona lauusiusi foliga o le laau o le pama, ona o le mauaina e lē aunoa o le suāvai mamā. E mafai foʻi ona e mauaina le malosi mai vai o upu moni o le Tusi Paia, e ala i lou suʻesuʻeina o le Afioga a le Atua ma faifaimea faatasi ma lana faalapotopotoga. (Salamo 1:1-3; Ieremia 17:7, 8) O lou malosi faaleagaga ua ala ai ona avea oe o sē e tautele i uso talitonu. Seʻi tōmanatu i le moni o lenā mea, i le faaaʻoaʻoga a le Ositaulaga Sili o Ieoiata, o lē ua pulapula lāgoto lona soifua.

11, 12. (a) O le ā le vaega tāua na faia e Ieoiata i le talafaasolopito o le malo o Iuta? (e) Na faapefea ona faaaogā e Ieoiata lona tulaga maualuga e faaauiluma ai le tapuaʻiga moni?

11 Atonu ua silia i le selau tausaga le soifua o Ieoiata, ina ua faoa faamalosi Iuta e le tupu tamaʻitaʻi faasausili o Atalia, e ala i le fasiotia o fanau a lana lava fanau. O le ā se mea e mafai ona faia e Ieoiata, o lē ua afu le soifua? Mo le ono tausaga, na la faalafiina ai ma lana avā i le malumalu ia Ioasa, le suli e toʻatasi na totoe o le aigātupu. Mulimuli ane, na faia e Ieoiata se mea e faateʻia ai, na ia faalauiloaina le avea o Ioasa ma tupu ina ua fitu ona tausaga, ma faatonuina le fasiotia o Atalia.—2 Nofoaiga a Tupu 22:10-12; 23:1-3, 15, 21.

12 Talu ai na ia leoleoina le tupu, na faaaogā e Ieoiata lona tulaga maualuga e faaauiluma ai le tapuaʻiga moni. “Ona osi lea o le feagaiga a Ieoiata, o ia, ma le nuu uma, ma le tupu, e avea i latou ma nuu o Ieova.” Ona o le faatonuga a Ieoiata, na lepeti ai e tagata le fale o le atua sesē o Paala ma aveeseina ona fata faitaulaga, tupua ma ositaulaga. O le taʻitaʻiga foʻi a Ieoiata na ala ai ona toe faafoʻisia e Ioasa ia auaunaga i le malumalu, ma faia le tele o mea na manaʻomia ona faafou i le malumalu. “Ua faia foʻi e Ioasa le amiotonu i luma o Ieova i ona aso uma na aʻoaʻo atu ai Ieoiata le ositaulaga iā te ia.” (2 Nofoaiga a Tupu 23:11, 16-19; 24:11-14; 2 Tupu 12:2) Ina ua maliu o ia i le 130 tausaga o lona soifua, na tuuina atu iā Ieoiata se faaaloaloga faapitoa o le tanumia faatasi ma tupu ona “na ia faia le mea lelei iā Isaraelu i a le Atua, atoa ma lona fale.”—2 Nofoaiga a Tupu 24:15, 16.

13. E mafai faapefea e Kerisiano matutua ona ‘faia mea lelei i le Atua atoa ma lona fale’?

13 Atonu e tapulaa mea e mafai ona e faia e faaauiluma ai le tapuaʻiga moni, ona ua lē lelei lou soifua mālōlōina po o isi foʻi tulaga. E tusa lava po o lou tulaga lenā, ae e mafai pea ona e ‘faia mea lelei i le Atua atoa ma lona fale.’ E mafai ona e faaalia le maelega mo le fale faaleagaga o Ieova, e ala i le auai ma faia se sao i sauniga a le faapotopotoga ma le faiva i le fanua, i so o se taimi talafeagai. O lou naunautaʻi e talia fautuaga a le Tusi Paia, ma lou lagolagosua faamaoni i “le auauna faamaoni ma le mafaufau” ma le faapotopotoga, o le a faamalosia ai le ʻauuso Kerisiano. (Mataio 24:45-47) E mafai foʻi ona e taufaatupuina “le alofa ma galuega lelei” i uso tapuaʻi. (Eperu 10:24, 25; Filemoni 8, 9) E avea foʻi oe ma faamanuiaga i isi pe a e gaoioi e ōgatusa ma le fautuaga a le aposetolo o Paulo: “Fai atu i toeaina ia mataala i latou, ia faatoeaina, ia faautauta, ia faamaoni [“malosi,” An American Translation] i le faatuatua, ma le alofa, ma le onosai. Ia faapena foʻi loomatutua, ia amio i latou i le amio faaaloalo, aua neʻi faatuaupua, aua neʻi faapologaina i latou i le uaina, a ia fai ma aʻoaʻo i mea lelei.”—Tito 2:2-4.

14. O le ā e mafai ona fai e faaauiluma ai le tapuaʻiga moni e ē ua autausagā o avea ma ovasia Kerisiano?

14 Po ua autausagā o e auauna o se toeaina i le faapotopotoga? Na fautua mai se tasi ua autausagā o auauna o se toeaina i le faapotopotoga: “Ia faaaogā lelei le atamai na maua mai le faagasologa o tausaga. Ia faasafua atu tiute tauave, ia tufatufa atu i ē fia iloa, mea ua e iloaina . . . Ia mātauina agavaa o isi. Ia ati aʻe ma ia faalaeiau ina ia agavaa atili. Ia sauniuni mo le lumanaʻi.” (Teuteronome 3:27, 28) O lou naunau faamaoni i le galuega o le Malo lea ua faatuputeleina, o le a iʻu i le tele o faamanuiaga mo isi i lo tatou ʻauuso Kerisiano.

Taʻutaʻu Atu i Isi “o Ieova e Tonu Ia”

15. E faapefea i Kerisiano matutua ona taʻutaʻu atu i isi “o Ieova e tonu ia”?

15 E fiafia auauna matutua a le Atua e faasafua atu le tiute tauave o le taʻutaʻu atu i isi “o Ieova e tonu ia.” Afai o oe o se Kerisiano ua loa le soifua, o au upu ma gaoioiga e mafai ona iloa ai e isi ‘o Ieova o lou papa ia, e leai se amio leaga.’ (Salamo 92:15) E lē leoa le molimau a laau o pama e faatatau i uiga matagofie o Lē na Faia i latou. Ae ua faaee atu e Ieova iā te oe, le faaeaga e molimau ai e faatatau iā te ia, i ē ua taliaina le tapuaʻiga moni i le taimi nei. (Teuteronome 32:7; Salamo 71:17, 18; Ioelu 1:2, 3) Aiseā e tāua ai lenei mea?

16. O le ā le faaaʻoaʻoga a le Tusi Paia e iloa ai le tāua o le taʻutaʻu atu i isi “o Ieova e tonu ia”?

16 Ina ‘ua toeaina ma tele tausaga’ o Iosua le taʻitaʻi o le fanauga a Isaraelu, ona “feauina atu ai lea e Iosua o Isaraelu uma, o latou toeaina, ma o latou alii sili, ma o latou faamasino,” ma faamanatu i ai le tonu o feutagaʻiga a le Atua. Na fai atu o ia: “E leʻi iʻuvale se upu e tasi i upu lelei uma na fetalai mai ai Ieova lo outou Atua iā te outou; ua taunuu uma iā te outou, ua lē iʻuvale se upu e tasi.” (Iosua 23:1, 2, 14) E ala i nei upu, na faamalosia ai mo sina taimi le faanaunauga o tagata e tutumau faamaoni. Peitaʻi ane, ina ua maliu Iosua, “ona tupu ai lea o le tasi tupulaga o ē na lē iloa Ieova ma ana galuega na ia faia mo Isaraelu. Ona amio leaga lea o le fanauga a Isaraelu i luma o Ieova, ua latou auauna foʻi iā Paala.”—Faamasino 2:8-11.

17. E faapefea ona feutagaʻi Ieova ma ona tagata i nei ona pō?

17 O le faamaoni o faapotopotoga Kerisiano i aso nei, e lē faalagolago i molimau tuugutu a auauna matutua a le Atua. Ae e faamalosia lo tatou faatuatua iā Ieova ma ana folafolaga, pe a tatou faalogo i tala o “galuega tetele” ua faia e Ieova mo ona tagata i nei aso o le iʻuga. (Faamasino 2:7; 2 Peteru 1:16-19) Afai ua autausagā o e faatasi ma le faalapotopotoga a Ieova, e te ono manatuaina le taimi na matuā toʻaitiiti ai le ʻautalaʻi o le Malo i lou vaipanoa po o le atunuu, po o teteega ogaoga na oo i le galuega talaʻi. A o faagasolo tausaga, sa e vaaia le aveesea e Ieova o nisi o toʻatugā ma “faavave” le faatoʻateleina o le ʻautalaʻi o le Malo. (Isaia 54:17; 60:22) Na e mātauina le faamalamalamaina o upu moni o le Tusi Paia, ma e molimauina le faasolosolo ona faaleleia o le vaega vaaia o le faalapotopotoga a le Atua. (Faataoto 4:18; Isaia 60:17) Po o e taumafai e faalaeiauina isi e ala i lou tufatufaina i ai o mea ua e silafia, e fesootaʻi atu i le tonu o feutagaʻiga a Ieova? Maʻeu ni ona āuga lelei ma le faamalosiau i le ʻauuso Kerisiano!

18. (a) Ia faataʻitaʻi le telē o le aafiaga o le taʻutaʻu atu i isi o “Ieova e tonu ia.” (e) E faapefea ona e tofo i le tonu o feutagaʻiga a Ieova?

18 Ae faapefea taimi na e tofo ai i le tausiga alofa a Ieova ma lana taʻitaʻiga i lou soifuaga? (Salamo 37:25; Mataio 6:33; 1 Peteru 5:7) Na masani ona faalaeiau e se tuafafine matua e suafa iā Martha, isi i le faapea atu i ai: “Po o le ā lava le mea e tupu, aua le tuulafoaʻia Ieova. O le a ia tausi iā te oe.” Na telē se aafiaga o lenei fautuaga iā Tolmina, o se suʻesuʻega faale-Tusi Paia a Martha na papatiso i se vaimea o le 1960-1964. Na fai mai Tolmina: “Ina ua oti laʻu tane, na ou matuā mafatia i le lotovaivai, ae o na upu na faamalosia ai aʻu e maumauaʻi ia lē misia se sauniga e tasi. Na faamalosiau moni mai lava Ieova iā te aʻu ina ia ou tumau.” O le fautuaga foʻi lenā na tuuina atu e Tolmina i le tele o ana suʻesuʻega faale-Tusi Paia i le faagasologa mai o tausaga. Ioe, o le faalaeiau atu i isi ma le manatuaina o le tonu o feutagaʻiga a Ieova, o le a tele mea e mafai ona e faia e faamalosia ai le faatuatua o ou uso talitonu.

E Tautele iā Ieova Ē Faamaoni ua Loa le Soifua

19, 20. (a) O le ā le silasila a Ieova i galuega a ana auauna ua afu le soifua? (e) O le ā o le a iloiloina i le mataupu o sosoo mai?

19 I le lalolagi i aso nei, ua matilatila ai le leai o se loto faafetai ma e itiiti so latou taimi e uaʻi atu ai i ē matutua. (2 Timoteo 3:1, 2) Afai e manatuaina i latou, e masani lava o mea na latou faia i le taimi ua teʻa, ae lē o le taimi nei. I le tuufaafeagai ai, ua faapea mai le Tusi Paia: “E lē amiolētonu le Atua, na te lē faagalogaloina la outou galuega ma le alofa ua outou faaali mai ai i lona suafa, auā na outou auauna i le ʻau paia, i le o loo outou auauna i ai.” (Eperu 6:10) O le mea moni, e manatua e Ieova galuega faamaoni na e faia i le taimi ua teʻa. Peitaʻi, e faatāuaina foʻi e Ieova mea o loo faaauau ona e faia i lana auaunaga. Ioe, e silasila Ieova i ē matutua faamaoni e faapea, o ē e fua tele mai, e malolosi faaleagaga ma o ni Kerisiano maelega—o se faamaoniga lenā o lona mana.—Filipi 4:13.

20 Pe e te vaai i sui matutua o lo tatou ʻauuso Kerisiano e pei ona silasila Ieova iā i latou? Afai o lea, o le a uunaʻia oe e faaali atu lou alofa mo i latou. (1 Ioane 3:18) O le a iloiloina e le mataupu o sosoo mai, nisi o auala aogā e faaalia ai le alofa i le tausia o o latou manaʻoga.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 3 Pe silia i le afe fatu e ono maua mai i taufuifui taʻitasi ma pe tusa e 18 pauna (8 kilokalama) pe sili atu foʻi le mamafa o le taufui e tasi. Na fai mai se tusitala e faapea “e lua pe tolu tone le mamafa o taufuifui e fuaina mai e laau ma o se mea e fiafia ai lē e ona le laau.”

E Faapefea Ona E Tali?

• E faapefea i ē matutua ona “fua mai pea lava”?

• Aiseā e tāua tele ai le malosi faaleagaga o Kerisiano matutua?

• E mafai faapefea i ē matutua ona taʻutaʻu atu i isi “o Ieova e tonu ia”?

• Aiseā e tautele ai iā Ieova ē ua autausagā o auauna iā te ia?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 13]

Le Pogai na Faaauau ai Ona Latou Faamaoni i le Faatuatua

O le ā ua fesoasoani i ē ua autausagā o auauna o ni Kerisiano, e faaauau ai ona faamaoni i le faatuatua ma malolosi faaleagaga? O nisi nei o a latou faamatalaga:

“E tāua tele le faitau i mau o loo taulaʻi atu i la tatou faiā ma Ieova. I le tele o pō, ou te taulotoina le Salamo 23 ma le 91.”—Olive, papatiso i le 1930.

“Ou te faamautinoa ou te auai i lauga uma o le papatisoga ma faalogologo lelei i ai, e pei o aʻu lea e papatiso. O le manatuaina pea o loʻu tuuina atu iā Ieova, o se laasaga tāua lenā i le tumau faamaoni.”—Harry, papatiso i le 1946.

“E tāua le tatalo i aso faisoo, ia talosaga atu i taimi uma mo le fesoasoani, puipuiga ma le faamanuiaga a Ieova, ‘ia manatua o ia i o tatou ala uma.’” (Faataoto 3:5, 6)—Antônio, papatiso i le 1951.

“O le faalogologo i mea na tutupu i ē o faaauau pea ona auauna faamaoni iā Ieova mo le tele o tausaga, e faamalosia ai loʻu naunautaʻiga e tumau faamaoni iā te ia.”—Joan, papatiso i le 1954.

“E tāua le aua le manatu mamafa iā i tatou lava. O mea uma ua iā i tatou ua māfua ona o le agalelei faifua o le Atua. O le manatunatu faapena, e fesoasoani ina ia saʻo ai pea le ala tatou te uia mo le mauaina o taumafa faaleagaga e moomia e onosai ai seʻia oo i le iʻuga.”—Arlene, papatiso i le 1954.

[Ata i le itulau 11]

Ua fuaina mai e ē ua loa le soifua, ia fua tāua o le Malo

[Ata i le itulau 14]

E tāua tele le malosi faaleagaga o ē ua loa le soifua