Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 7

Jun qastzijalaj kubʼsal kʼuʼx chke ri e kaminaqibʼ

Jun qastzijalaj kubʼsal kʼuʼx chke ri e kaminaqibʼ
  • ¿Jasche kqachʼobʼo che qastzij kʼo jun kʼastajibʼal?

  • ¿Jas kukʼutu che Jehová kraj keʼuwalajisaj lo ri e kaminaqibʼ?

  • ¿Jachin taq kewalij loq?

1-3. ¿Jas riʼ ri kʼulel che kojuterneʼj qonojel, xuqujeʼ jas kubʼsal kʼuʼx kuya chqe chiʼ kqetaʼmaj ri kukʼut ri Biblia?

CHACHOMAJ wariʼ, che tajin katanimaj chuwach jun kʼulel che sibʼalaj itzel xuqujeʼ kʼo nim uchuqʼabʼ xuqujeʼ kʼo ranim chawach. Xuqujeʼ kachʼobʼo che we katuriqo, kubʼan kʼax chawe, rumal che awilom chik che e ukamisam chi e kʼi awachiʼl. We sibʼalaj katij anim xaneʼ más katuriqaʼ. Kawilo che katkun taj katanimajik. Tekʼuriʼ kawilo che kʼo jun toʼol awe che anaqaj. Sibʼalaj kʼo uchuqʼabʼ chuwach ri akʼulel xuqujeʼ kraj katutoʼ. ¡Wariʼ sibʼalaj kubʼan chawe che katkikotik!

2 Xuqujeʼ tajin katuterneʼj jun kʼulel junam rukʼ wariʼ. Xuqujeʼ kojuterneʼj qonojel. Junam rukʼ ri xqil pa ri kʼutunem 6, ri Biblia kubʼij che ri kamikal are jun kʼulel. Kʼot jun chqe kkunik kanimaj chuwach xuqujeʼ nijun chqe kkunik kuchʼako, kʼi chqe qilom che kresaj kikʼaslemal ri winaq che sibʼalaj keqaj. Tekʼuriʼ ri Jehová kʼo nim uchuqʼabʼ chuwach ri kamikal. Areʼ kojutoʼ chuwach wariʼ. Xuqujeʼ ukʼutum chik che kkun che uchʼakik, xuqujeʼ ubʼim che kusach na uwach. Ri Biblia kubʼij: «Ri kʼisbʼal kʼulel ri kusach na uwach, are ri kamikal» (1 Corintios 15:26). ¡Sibʼalaj utz wariʼ!

3 Chqachomajampeʼ ri kqanaʼo chiʼ kkam jun winaq che kqachʼobʼ uwach. Rech kqachʼobʼ jun tzujunik che kuya kikotemal chqe: Jehová kutzujuj che jachin e kaminaq kekʼaseʼ chi na jun mul chik (Isaías 26:19). Areʼ kubʼano che kkʼojiʼ chi na kikʼaslemal, are wariʼ ri kubʼsal kʼuʼx rech ri kʼastajibʼal.

CHIʼ KKAM JUN WINAQ CHE SIBʼALAJ KQAJ

4. a) ¿Jasche kojkunik kqetaʼmaj chrij ri kunaʼ ri Jehová chiʼ kqetaʼmaj chrij ri xunaʼ ri Jesús chiʼ xkam jun rachiʼl? b) ¿E jachin sibʼalaj xerachilaj ri Jesús?

4 ¿La kaminaq jun afamiliar o jun awachiʼl che sibʼalaj kawaj? Sibʼalaj kʼax uchʼijik ri kʼaxkʼolil, ri bʼis xuqujeʼ ri kqanaʼo che kojkun taj kʼo kqabʼano. Rukʼ wariʼ sibʼalaj kajwataj ri kubʼsal kʼuʼx rech ri Biblia chqe (chasikʼij uwach 2 Corintios 1:3, 4). Ri Biblia kukʼut chqawach ri kkinaʼ ri Jehová xuqujeʼ Jesús chiʼ kkam jun winaq, wariʼ xukʼut ri bʼis xunaʼ ri Jesús chiʼ xkam jun winaq che sibʼalaj kraj, xuqujeʼ kqachʼobʼo che areʼ junam ri e ubʼantajik rukʼ ri Utat (Juan 14:9). Chiʼ kbʼe pa Jerusalén, keʼusolij kan ri Lázaro xuqujeʼ ri e ranabʼ, María xuqujeʼ Marta, che kʼo kachoch che unaqaj Betania. Kʼo jun nim achilanik kukʼ rumal laʼ ri Biblia kubʼij wariʼ «ri Jesús kʼut kebʼuloqʼoqʼej Marta rukʼ ri rachalal xuqujeʼ ri Lázaro» (Juan 11:5). Tekʼuriʼ Lázaro xkamik, junam rukʼ ri xqil pa ri kʼutunem 6.

5, 6. a) ¿Jas xunaʼ ri Jesús chiʼ xeril ri e ufamilia xuqujeʼ rachiʼl ri Lázaro che tajin keʼoqʼik chrij ri ukamikal ri Lázaro? b) ¿Jasche kuya kubʼsal kʼuʼx chqe chiʼ Jesús sibʼalaj xbʼisonik?

5 ¿Jas xunaʼ ri Jesús chiʼ xkam jun rachiʼl? Ri xbʼantajik kukʼutu che areʼ xerilaʼ ri e ufamilia xuqujeʼ ri e rachiʼl ri Lázaro, che tajin keʼoqʼ chrij. Chiʼ xerilo sibʼalaj xbʼisonik. «Xqʼoxow ri ranimaʼ, xtʼujuwik» xuqujeʼ «xoqʼ ri Jesús» (Juan 11:33, 35). ¿Jasche sibʼalaj xbʼisonik? ¿La xa kʼot ukubʼsal kʼuʼx? Je taj. Ri Jesús retaʼm che kbʼan jun nim bʼantajik che sibʼalaj utz (Juan 11:3, 4). Tekʼuriʼ xunaʼ ri kʼax xuqujeʼ ri bʼis ri kuya ri kamikal.

6 Chiʼ Jesús xunaʼ kʼax kuya jun kubʼsal kʼuʼx chqe. Kukʼut chqawach che areʼ xuqujeʼ ri Utat itzel kkil ri kamikal. Ri Jehová kʼo uchuqʼabʼ pa uwiʼ wajun kʼulel riʼ xuqujeʼ kkunik kuchʼako. Chqilaʼ ri milagros xubʼan ri Jesús rukʼ ri chuqʼabʼ xuya ri Dios che.

«LÁZARO, CHATEL ULOQ»

7, 8. ¿Jasche weneʼ e kʼi chke ri winaq xkichomaj che kʼot chi kubʼsal kʼuʼx che ri Lázaro, tekʼuriʼ jas xubʼan Jesús?

7 Ri Lázaro muqum chi pa jun jul, ri Jesús xubʼij che kesax ri abʼaj che uchiʼ ri jul. Marta kraj taj, xuqujeʼ xubʼij che kaminaq chi kajibʼ qʼij, chu chi riʼ xchaʼ (Juan 11:39). Ri winaq kkichomaj che kʼot chi kubʼsal kʼuʼx che kwalaj loq.

Ri ukʼastajibʼal ri Lázaro sibʼalaj xuya kikotemal (Juan 11:38-44)

8 Chiʼ xkesaj ri abʼaj, Jesús xubʼij wariʼ: «Lázaro, chatel uloq». ¿Jas xbʼantajik? «Xel uloq ri kaminaq kanoq.» (Juan 11:43, 44.) ¿La katkun che uchomaxik ri kikotemal xkinaʼ konojel? Ri e ranabʼ xuqujeʼ ufamilia, ri e rachiʼl xuqujeʼ ri winaq che kkichʼobʼ uwach, ketaʼm che Lázaro kaminaq chik; tekʼuriʼ kʼo chi jumul wajun achi kukʼ che sibʼalaj kkaj. Wariʼ sibʼalaj utz, rumal laʼ kʼax ukojik che jewaʼ xbʼanik. Je riʼ, e kʼi xkimatzej rukʼ nimalaj kikotemal. ¡Jun nim chʼakanik pa uwiʼ ri kamikal!

Ri Elías xuwalajisaj ri ral jun malkaʼn ixoq (1 Reyes 17:17-24)

9, 10. a) ¿Jas xubʼan ri Jesús che ukʼutik che are ri Jehová ri xyaʼow uchuqʼabʼ che uwalajisaxik ri Lázaro? b) ¿Jas taq utzilal kuyaʼo chiʼ kqasikʼij ri e bʼantajik rech ri kʼastajibʼal che e kʼo pa ri Biblia?

9 Ri Jesús xubʼij taj che areʼ xubʼan wariʼ xaq xiw rukʼ uchuqʼabʼ areʼ. Chiʼ majaʼ na kusikʼij ri Lázaro, xubʼan jun uchʼawem che xukʼutu che are Jehová kkunik kuya chi na ri kikʼaslemal ri winaq (chasikʼij uwach Juan 11:41, 42). Xuqujeʼ xaq xiw ta wajun mul riʼ che Jehová xukoj ri uchuqʼabʼ che uyaʼik jun chik mul ri ukʼaslemal jun winaq. Ri ukʼastajibʼal ri Lázaro xa are jun chke ri bʼelejebʼ kʼastajibʼal che kʼo pa ri Utzij ri Dios. * Sibʼalaj utz usikʼixik xuqujeʼ retaʼmaxik ri e bʼantajik riʼ. Kukʼut chqawach qonojel che xaq oj junam chuwach ri Dios, jun kʼutbʼal re, are chiʼ xutzalij kikʼaslemal achijabʼ, ixoqibʼ che jalajoj kijunabʼ, e aj israelitas xuqujeʼ rech ri nikʼaj chik tinamit. ¡Sibʼalaj kikotemal kqil pa ri e bʼantajik riʼ! Jun kʼutbʼal re, chiʼ Jesús xuwalajisaj jun alaj ali, ri e utat unan kkiriq ta chik ri kkibʼano (Marcos 5:42). Rumal che Jehová xuya jun kikotemal chke che ksach ta pa kijolom.

Ri apóstol Pedro xuwalajisaj jun ixoq ubʼiʼ Dorcas (Hechos 9:36-42)

10 Tekʼuriʼ ri winaq che Jesús xeʼuwalajisaj chiʼ xqʼax ri e qʼij xekam chik. ¿La kubʼij wariʼ che kʼot upatan che xeʼuwalajisaj loq? Je taj. Ri e bʼantajik riʼ rech ri Biblia kukʼut jun qastzij che nim ubʼanik che kuya kubʼsal kʼuʼx chqe.

¿JAS KUKʼUT CHE CHQAWACH RI E BʼANTAJIK RECH RI KʼASTAJIBʼAL?

11. ¿Jas ukʼutik xubʼan ri ukʼastajibʼal ri Lázaro chrij ri kubʼij ri Eclesiastés 9:5?

11 Ri Biblia kubʼij: «Are kʼu ri kaminaqibʼ mawi kʼo ketaʼm mawi kʼo jas kakichʼako» (Eclesiastés 9:5). Wariʼ kraj kubʼij, e kʼot pa jun lugar chik xuqujeʼ kʼot chi kkilo. Ri xbʼan rukʼ ri Lázaro kukʼutu che qastzij wariʼ. Chiʼ xwalij loq, ¿la xeʼukikotemaj ri winaq rukʼ ubʼixik chke jas riʼ ri kaj? Xuqujeʼ ¿la xeʼuxibʼij rukʼ jun nimalaj qʼaqʼ? Je taj. Ri Biblia kʼot kubʼij wariʼ. Ri kajibʼ qʼij chiʼ kaminaq, ri Lázaro «kʼot retaʼm». Xaq xiw tajin kwar pa ri kamikal (Juan 11:11).

12. ¿Jasche kqabʼij che ri ukʼastajibʼal ri Lázaro qastzij xbʼanik?

12 Ri xbʼan rukʼ ri Lázaro kukʼut chqawach che ri kʼastajibʼal xaq xiw ta katzijoxik, wariʼ are qastzij. Jesús xuwalajisaj ri Lázaro chkiwach e kʼi winaq. Ri ajkʼamal taq bʼe rech ri e kojonem xekun taj xkibʼij che qastzij ta wajun milagro riʼ, ri e ajkʼamal taq bʼe riʼ itzel kkil ri Jesús. Xaneʼ je wariʼ xkibʼij: «¿Jas kaqabʼano xechaʼ? We achi riʼ kebʼubʼan kʼi etal» (Juan 11:47). E kʼi winaq xekilaʼ ri Lázaro chiʼ walajisam chik, ri e winaq riʼ xekojon chrij ri Jesús. Xkilo che Lázaro are jun kʼutbʼal re che Jesús taqom lo rumal ri Dios. Sibʼalaj qastzij wariʼ rumal laʼ ri ajkʼamal taq bʼe judíos kʼax ta xkinaʼo chiʼ xkitzukuj ri kkibʼan che ukamisaxik ri Jesús xuqujeʼ ri Lázaro (Juan 11:53; 12:9-11).

13. ¿Jasche kqabʼij che Jehová kkunik kuya chi na ri kikʼaslemal ri e kaminaqibʼ?

13 ¿La kojkunik kojkojon chrij ri kʼastajibʼal? Kojkunik, rumal che Jesús xutzujuj che kopan na jun qʼij che «konojel ri kaminaqibʼ [...] keʼel na uloq pa taq ri muqbʼal» (Juan 5:28). Rumal che Jehová are yaʼowinaq ri kʼaslemal, ¿la sibʼalaj kʼax uchomaxik che kkun che ubʼanik jun chik winaq? ¿La kkun ri Jehová kunaʼtasaj kʼi jastaq o xaq kebʼ oxibʼ? ¿La knaʼtaj che ri Jehová ri e winaq che e kaminaq? Chqachomaj wariʼ: ¡ri Dios retaʼm kibʼiʼ konojel ri sibʼalaj e kʼi chʼumil che e kʼo pa ri kaj! (Isaías 40:26.) Rumal laʼ ri Jehová kkunik kunaʼtasaj ronojel ri kibʼantajik ri e winaq che sibʼalaj keqaj che e kaminaq chik, xuqujeʼ kraj kuya chi na ri kikʼaslemal.

14, 15. Junam rukʼ ri xubʼij ri Job, ¿jas kukʼutu che Jehová kraj keʼuwalajisaj lo ri e kaminaqibʼ?

14 Tekʼuriʼ, ¿jas kukʼutu che Jehová kraj keʼuwalajisaj lo ri e kaminaqibʼ? Ri Biblia kubʼij che areʼ kurayij ubʼanik wariʼ. Jun sukʼalaj upatanel ri Dios ubʼiʼ Job xubʼij wariʼ: «We kakam jun winaq, ¿la kakʼasiʼ ta chi lo jun mul?». Job xubʼij che areʼ kreyej pa ri jul chiʼ kopan ri qʼij che ri Dios knaʼtaj che. Rumal laʼ xubʼij che ri Jehová: ‹Lal kinsikʼij na are kʼu ri inkintzelej na ubʼixik; kinil na la riʼ rukʼ loqʼal› (Job 14:13-15).

15 Chachomajampeʼ: Jehová kurayij che kopan ri qʼij che kuya chi jun mul ri kikʼaslemal ri e kaminaqibʼ. Kuya kubʼsal kʼuʼx chqe chiʼ kqachʼobʼo che Jehová sibʼalaj kraj kubʼan wariʼ, tekʼuriʼ ¿jas ubʼanik wajun kʼastajibʼal che kbʼan na? ¿Jachin taq kekʼastaj loq, xuqujeʼ jachiʼ?

KONOJEL RI E KʼO PA TAQ RI MUQBʼAL

16. ¿Jas riʼ ri kʼaslemal kkiriq na ri kekʼastaj loq?

16 Chiʼ kqasikʼij pa ri Biblia ri e bʼantajik chrij ri kʼastajibʼal che xbʼan ojer, wariʼ kukʼut kʼi chqe chrij ri petinaq. Ri winaq che xekʼaseʼ chi na cho ri uwach Ulew xekʼojiʼ kukʼ ri e winaq che sibʼalaj kkaj. Je wariʼ, ri kʼastajibʼal che petinaq na junam rukʼ kubʼan na xuqujeʼ sibʼalaj utz na chuwach ri xbʼan ojer. Junam rukʼ ri xqil pa ri kʼutunem 3, ri Dios kraj kubʼan che ri Ulew jun kotzʼiʼjalaj uwach. Rumal laʼ ri kewalij loq kekʼojiʼ ta pa jun uwach Ulew nojinaq che itzelal, chʼoj xuqujeʼ nojinaq che yabʼil. Are kkiriq jun kikʼaslemal che kʼot ukʼisik rukʼ kikotemal xuqujeʼ pa jororibʼal cho ri uwach Ulew.

17. ¿E jampaʼ winaq kewalij loq?

17 ¿E jachin ri kewalij loq? Jesús xubʼij che «konojel» ri e kʼo pa taq ri muqbʼal kkita ri uchʼabʼal xuqujeʼ keʼel loq (Juan 5:28, 29). Xuqujeʼ, Apocalipsis 20:13 kubʼij: «Ri plo xeʼujach ri kaminaqibʼ ri e kʼo chupam. Ri kamikal xuqujeʼ ri kikʼolbʼal ri kaminaqibʼ [Hades] xekijach ri kaminaqibʼ ri e kʼo chi kipam». Hades are kraj kubʼij ri kʼolbʼal che kebʼe wi konojel ri kaminaqibʼ. (Chawilaʼ pa ri nikʼaj chik etaʼmanik ubʼiʼ «¿Jas riʼ ri Seol xuqujeʼ ri Hades?».) Chupam ri e muqbʼal riʼ kʼot chi nijun kkanaj kan chupam chiʼ kewalij lo e sibʼalaj kʼi winaq che tajin keʼuxlan chupam kimik. Ri apóstol Pablo xubʼij: «Kuʼl nukʼuʼx chrij ri Dios chi kekʼastaj na ri kaminaqibʼ, chi e sukʼ chi man e sukʼ taj» (Hechos 24:15, El Nuevo Testamento en Quiché y Español, ortografía actualizada). ¿Jas kraj kubʼij ri e tzij riʼ?

Pa kotzʼiʼjalaj uwach Ulew, ri e kaminaq kewalij loq rech kekʼojiʼ kukʼ ri winaq che sibʼalaj kkaj

18. ¿Jachin taq kekʼojiʼ na chkixoʼl ri e «sukʼ» che kewalij loq, xuqujeʼ jas katutoʼ wi wajun kubʼsal kʼuʼx riʼ?

18 Chkixoʼl ri e «sukʼ» e kʼo kʼi winaq che tzʼibʼatal kibʼiʼ pa ri Biblia che xekʼaseʼ cho ri uwach Ulew nabʼe chuwach ri Jesús, jujun chke are Noé, Abrahán, Sara, Moisés, Rut, Ester xuqujeʼ nikʼaj chik. Pa ri capítulo 11 rech ri Hebreos kubʼij chi nikʼaj chik chkij ri e achijabʼ xuqujeʼ ixoqibʼ che kʼo jun nim kikojonik chrij ri Dios. Xuqujeʼ chkixoʼl ri e «sukʼ» kekʼojiʼ na ri e ajpatanel che ri Jehová che kekam pa ri e qʼij riʼ. Ri kubʼsal kʼuʼx che ri kʼastajibʼal kuya chqe che kqaxibʼij ta qibʼ che ri kamikal (Hebreos 2:15).

19. ¿E jachin laʼ ri «e sukʼ taj», xuqujeʼ jas jun utzilal kuya ri Jehová chke?

19 Sibʼalaj e kʼi winaq xekun taj xketaʼmaj chrij ri Jehová, rumal laʼ xkiya ta uqʼij xuqujeʼ xkibʼan ta ri kraj. ¿Jas kkiriq na ri e winaq riʼ? Ri «e sukʼ taj» kesach ta pa ujolom ri Jehová. Ri qastzij Dios keʼuwalajisaj loq xuqujeʼ kuya kʼi qʼij chke rech kketaʼmaj uwach xuqujeʼ rech kkiya uqʼij. Pa wajun mil junabʼ, ri e kaminaqibʼ riʼ kewalij loq xuqujeʼ kekʼojiʼ chkixoʼl ri winaq che e sukʼ e ajpatanel che ri Jehová cho ri uwach Ulew. Wariʼ are jun qʼij che sibʼalaj utz, ri Biblia kubʼij ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij che. *

20. ¿Jas riʼ ri Gehena, xuqujeʼ e jachin kebʼe chilaʼ?

20 ¿La kraj kubʼij wariʼ che kewalij lo konojel ri winaq che e kaminaq? Je taj. Ri Biblia kubʼij che e kʼo jujun chke ri kaminaqibʼ che e kʼo pa ri Gehena, pa ri Biblia pa Kʼicheʼ xkoj «xibʼalbʼa» che (Lucas 12:5). Ri bʼiʼaj Gehena xel lo che jun kʼaqbʼal mes che kʼo chrij ri Jerusalén ojer, chilaʼ kekʼatisax wi ri mes xuqujeʼ ri e kibʼaqil ri winaq che e kaminaq chik. ¿Jas kibʼantajik ri kaminaqibʼ che kekʼaq chilaʼ? Ri kekʼaq bʼi chilaʼ e are ri winaq che chkiwach ri judíos taqal ta chke che kemuqik xuqujeʼ che kewalajisaxik. Rumal laʼ ri Gehena are jun etal che ri sachbʼal kiwach ri winaq. Ri Jehová are ajqʼatal tzij (Hechos 10:42). Ri Dios kuya ta chik kikʼaslemal ri winaq che sibʼalaj e itzel xuqujeʼ kkaj taj che kkikʼex kikʼaslemal.

RI KʼASTAJIBʼAL PA RI KAJ

21, 22. a) ¿Jas jun chik kʼastajibʼal kʼolik? b) ¿Jachin xkʼastaj nabʼe junam che uxlabʼal?

21 Ri Biblia kubʼij che kʼo jun chik kʼastajibʼal. Are ri kekʼastajik rech kebʼe pa ri kaj. Ri Utzij ri Dios xaq xiw kchʼaw chrij jun kʼastajibʼal rech jun winaq che je wariʼ xubʼano: are ri Jesucristo.

22 Chiʼ Jesús ubʼanom winaq xkamisaxik; tekʼuriʼ, Jehová xuya ta kan ri sukʼalaj Ukʼojol pa ri jul (Salmo 16:10; Hechos 13:34, 35). Xuwalajisaj chik tekʼuriʼ xuwalajisaj junam che jun uxlabʼal. Ri apóstol Pedro xubʼij: ri Cristo «kamisam pa ri ucuerpo, kʼastajisam kʼu pa ri uxlabʼal» (1 Pedro 3:18). Wariʼ ¡jun nimalaj milagro! Jesús xkʼasiʼ chik junam che jun uxlabʼal che nim uchuqʼabʼ (chasikʼij uwach 1 Corintios 15:3-6). Areʼ nabʼe xuriq wajun kʼastajibʼal riʼ, tekʼuriʼ xaq xiw ta areʼ, e kʼo nikʼaj chik (Juan 3:13).

23, 24. ¿E jachin e kʼo pa ri ‹chʼutin mulaj uchij› ri Jesús, xuqujeʼ e jampaʼ?

23 Jesús retaʼm che ktzalij pa ri kaj, rumal laʼ xubʼij chke ri e sukʼ rajtijoxelabʼ che kbʼe che «usukʼumaxik kʼolbʼal» chke (Juan 14:2). Ri kebʼe pa ri kaj xubʼij «chʼutinalaj jumulaj nuchij» chke (Lucas 12:32). ¿E jampaʼ ri e kʼo pa wajun alaj jupuq e sukʼalaj taq cristianos? Pa Apocalipsis 14:1 chqilaʼ ri utzij ri apóstol Juan: «Xinwil ri Alaj Chij takʼal puwiʼ ri juyubʼ Sión. E kʼo jun sient kawinaq kijebʼ mil (144.000) winaq rukʼ. Tzʼibʼatal kʼu ri ubʼiʼ ri Alaj Chij xuqujeʼ ri ubʼiʼ ri Utat che ri umetzʼal kipalaj».

24 Pa wajun jupuq cristianos che e 144.000, chkixoʼl e kʼo ri rapóstoles ri Jesús, ri Dios keʼuwalajisaj rech kebʼe pa ri kaj. ¿Jampaʼ xbʼan wajun kʼastajibʼal riʼ? Ri apóstol Pablo xutzʼibʼaj che kbʼan pa taq ri qʼij rech ri upetibʼal ri Cristo (1 Corintios 15:23). Chiʼ ri Pablo xukoj ri tzij upetibʼal ri Cristo pa ri chʼabʼal griego, areʼ tajin kchʼaw chrij ri qʼij chiʼ Jesús kubʼan Ajawinel. Kimik oj kʼo pa ri e qʼij riʼ junam che kqil na pa ri kʼutunem 9. Kimik xa jujun chik e kʼasal chke ri e 144.000. Ri e winaq riʼ chiʼ kekamik kekʼastaj chanim rech kebʼe pa ri kaj (1 Corintios 15:51-55). Ri kubʼsal kʼuʼx chke sibʼalaj e kʼi winaq are kekʼastaj na pa jun qʼij che petinaq na rech kekʼojiʼ pa jun kotzʼiʼjalaj uwach Ulew.

25. ¿Jas kqetaʼmaj na pa ri kʼutunem 8?

25 Chakojoʼ che Jehová kkun che uchʼakik ri kamikal, ri qakʼulel, xuqujeʼ kusachisaj na uwach (chasikʼij uwach Isaías 25:8). Tekʼuriʼ weneʼ kataʼ wariʼ: «¿Jas kkibʼan na pa ri kaj ri kewalajik?». Are ketobʼan pa jun utzalaj Ajawbʼal rech ri kaj. Pa ri kʼutunem 8 kqetaʼmaj chi na kʼi taq jasach chrij wajun qʼatbʼal tzij riʼ.

^ párr. 19 Pa ri nikʼaj chik etaʼmanik ubʼiʼ «¿Jas riʼ ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij?» kariq nikʼaj chik tzij chrij ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij xuqujeʼ jas ubʼanik ri qʼatbʼal tzij chke ri winaq.