NIKʼAJ CHIK ETAʼMANIK
¿Jas riʼ ri Seol xuqujeʼ ri Hades?
CHIʼ xtzʼibʼax pa ri ojer taq chʼabʼal, ri Biblia kukoj más che 70 mul ri tzij hebreo scheʼóhl xuqujeʼ ri tzij che xaq junam kraj kubʼij pa griego háides, ri e tzij riʼ kʼo kubʼij chrij ri kamikal. Pa nikʼaj Biblia xkoj jalajoj taq tzij che ubʼixik wariʼ, jujun chke are «muqbʼal», «infierno», «jul» xuqujeʼ nikʼaj chik. Tekʼuriʼ, pa ronojel ri chʼabʼal kʼo ta jun tzij che xaq junam kubʼij rukʼ ri tzij hebrea o ri tzij griega. Rumal laʼ ri Traducción del Nuevo Mundo pa español xukoj ri kebʼ tzij riʼ che: «Seol» xuqujeʼ «Hades». Tekʼuriʼ, ¿jas kraj kubʼij wariʼ? Chqilaʼ jas kbʼan che ukojik pa jalajoj taq textos rech ri Biblia.
Eclesiastés 9:10 kubʼij: «Chabʼanaʼ rukʼ ronojel chuqʼabʼ, rumal rech chi pa ri muqbʼal [Seol] ri katetakʼal wi na ma kʼo ta jas kabʼanik mawi kʼo jas kachomax chik, mawi kʼo chik etaʼmanik mawi noʼj» pa ri tzij hebrea ri kkoj pa wajun texto riʼ are scheʼóhl qas ubʼixik, tekʼuriʼ pa Quiché xkoj muqbʼal che. ¿La are kraj kubʼij che ri Seol are jun jul ri kmuq wi jun winaq che sibʼalaj kqaj? Are taj. Chiʼ ri Biblia kchʼaw chrij jun jul rech jun kaminaq, kukoj ta ri tzij scheʼóhl xuqujeʼ háides, are kukoj nikʼaj chik tzij pa hebreo xuqujeʼ pa griego chke. Xuqujeʼ ri bʼiʼaj «Seol» are ta kubʼij ri jul ri keya wi kʼi winaq, junam rukʼ jun panteón rech jun familia o jul che kyaʼ kʼi winaq chupam.
Rumal laʼ, chiʼ ri Biblia kukoj ri tzij «Seol» o «Hades», ¿jas kraj kubʼij? Are kraj kubʼij che are jun kʼolbʼal sibʼalaj nim chuwach jun jul che keya kʼi winaq chupam. Jun kʼutbʼal re, are ri kʼo pa Isaías 5:14 kubʼij che Jul, o Seol are jun kʼolbʼal nim upam che ‹ujaqaqem ri pa uchiʼ›. Rukʼ wariʼ kojkunik kqabʼij, che chupam ri Seol e kʼo sibʼalaj kʼi kaminaq chupam, tekʼuriʼ knoj taj (Proverbios 30:15, 16). Junam ta rukʼ jun camposanto, che knoj che kaminaqibʼ, ri Seol xa «mawi jubʼiq kunojik» (Proverbios 27:20). Ri Seol, o Hades, knoj taj. Rumal laʼ, kubʼij taj che are jun qastzij kʼolbʼal che kʼo pa jun lugar. Are kraj kubʼij ri kʼolbʼal ri e kʼo wi konojel ri winaq che tajin kewar pa ri kamikal.
Chiʼ kqetaʼmaj ri kukʼut ri Biblia chrij ri kʼastajibʼal, qas kqachʼobʼ ri kraj kubʼij ri Seol o Hades. Ri Utzij ri Dios kukʼutu che ri e kaminaq Hechos 2:31). * Xuqujeʼ kubʼij che e kʼo chilaʼ ri xkipatanij ri Jehová xuqujeʼ ri kʼi winaq che xkibʼan taj (Apocalipsis 20:13). Rumal laʼ, kutzujuj che «kekʼastaj na ri kaminaqibʼ, chi e sukʼ chi man e sukʼ taj» (Hechos 24:15, El Nuevo Testamento en Quiché y Español, ortografía actualizada).
che e kʼo pa jun kʼolbʼal riʼ kewalij loq (^ párr. 4 Ri Biblia kubʼij che ri e kaminaqibʼ che kewalij ta loq, e kʼo ta pa ri Seol o Hades, are e kʼo chupam jun kʼolbʼal ubʼiʼ Gehena (Mateo 5:30; 10:28; 23:33). Junam rukʼ ri Seol xuqujeʼ ri Hades, ri Gehena are ta jun qastzij kʼolbʼal.