NIKʼAJ CHIK ETAʼMANIK

¿Jas riʼ ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij?

¿Jas riʼ ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij?

¿JAS RIʼ kabʼij at che kbʼan pa ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij? E kʼi winaq kkichomaj che sibʼalaj e kʼi keʼopan pa kijujunal chuwach ri Dios rech kqʼat tzij pa kiwiʼ. Xuqujeʼ kkichomaj che e kʼo jujun chke kyaʼ jun kikʼaslemal rukʼ kikotemal pa ri kaj, tekʼuriʼ ri nikʼaj chik kkiriq jun kʼaxkʼolil kʼot ukʼisik. Tekʼuriʼ, ri Dios kubʼij che pa ri Qʼij rech Qʼatojtzij kbʼan ta wariʼ: are ta jun qʼij rech xibʼirikil, o xibʼiribʼ, xa jun kubʼsal kʼuʼx xuqujeʼ rech ktzelex chi na jun tzʼaqat kikʼaslemal ri winaq.

Ri apóstol Juan xuya ubʼixik ri ubʼanik ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij pa Apocalipsis 20:11, 12, xubʼij wariʼ: «Xinwil kʼu jun nim saqloloj tem re ajawibʼal xuqujeʼ kʼu ri tʼuyul puwiʼ. Ri kaj xuqujeʼ ri ulew xebʼanimaj chuwach ri areʼ. Man xriqtaj taj jun kʼolbʼal chke. Xebʼenwil ri kaminaqibʼ chi nimaʼq chi chʼutiq, ri e takʼatoj chuwach ri tem re ajawibʼal. Xejaqtaj kʼu taq ri wuj. Xuqujeʼ jun wuj chik xjaqik, are waʼ ri wuj re ri kʼaslemal. Xqʼat tzij pa kiwiʼ ri kaminaqibʼ chkij ri jastaq ri kibʼanom, jas ri e tzʼibʼatal pa taq ri wuj». ¿Jachin laʼ ri Ajqʼatal tzij kuʼl pa ri nimalaj tem?

Ri Dios Jehová are ri Ajqʼatal tzij Nim ubʼanik. Tekʼuriʼ, xuya ri chak rech ri qʼatojtzij che jun chik winaq. Pa ri Hechos 17:31, ri apóstol Pablo xubʼij che «uchomam kʼu ri Dios jun qʼij ri kuqʼat na tzij puwiʼ ri uwach ulew rukʼ sukʼilal, rumal jun achi ri uchaʼom areʼ». Wajun Ajqʼatal tzij riʼ are ri Jesús che xwalij lo chkixoʼl ri kaminaqibʼ (Juan 5:22). Tekʼuriʼ ¿jampaʼ kmajtaj ri Qʼij rech Qʼatojtzij xuqujeʼ jampaʼ qʼij kuchʼijo?

Pa ri wuj rech Apocalipsis kubʼij che ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij kmajtajik chiʼ kkʼis ri chʼoj rech Armagedón, rukʼ wariʼ ksachisax uwach ronojel ri kʼo pa uqʼabʼ ri Satanás (Apocalipsis 16:14, 16; 19:19–20:3). * Qʼaxinaq chi ri Armagedón ktzʼapix ri Satanás xuqujeʼ ri e itzel taq uxlabʼal pa jun nimalaj jul, kekanaj kan 1.000 junabʼ chilaʼ. Pa taq ri qʼij riʼ, ri e 144.000 che kkechbʼej ri kaj kkiqʼat tzij pa kiwiʼ ri winaq xuqujeʼ «keʼajawin kʼu rukʼ ri Cristo jun mil junabʼ» (Apocalipsis 14:1-3; 20:1-4; Romanos 8:17). Rukʼ wariʼ kqilo, che ri Qʼij rech Qʼatojtzij xaq xiw ta kuchʼij jun qʼij rech 24 horas, wariʼ kopan pa 1.000 junabʼ.

Chupam ri 1.000 junabʼ, ri Jesucristo «kuqʼat na tzij pa kiwiʼ ri kʼaskʼoj xuqujeʼ kaminaqibʼ» (2 Timoteo 4:1). Ri tzij e «kʼaskʼoj» are kraj kubʼij che are ri «kʼiʼalaj winaq», che kekʼaseʼ kan pa nimalaj chʼoj rech Armagedón (Apocalipsis 7:9-17). Ri apóstol Juan xuqujeʼ xeril «ri kaminaqibʼ [...] ri e takʼatoj chuwach ri tem re ajawibʼal» rech kqʼat tzij chke. Junam che xutzujuj ri Jesús, «ri kaminaqibʼ kakitaʼ na ri uchʼabʼal [ri Cristo] keʼel na uloq pa taq ri muqbʼal» chiʼ kekʼastajik (Juan 5:28, 29; Hechos 24:15, El Nuevo Testamento en Quiché y Español, ortografía actualizada). Tekʼuriʼ, ¿jas kril ri Dios chiʼ kuqʼat tzij pa kiwiʼ ri e winaq riʼ?

Pa ri kʼulwachinik che xril ri apóstol Juan «xejaqtaj kʼu taq ri wuj» tekʼuriʼ «xqʼat tzij pa kiwiʼ ri kaminaqibʼ chkij ri jastaq ri kibʼanom» (Apocalipsis 20:12). ¿La tzʼibʼatal pa ri wuj ri kibʼanom ojer ri e winaq riʼ? Tzʼibʼam taj. Ri qʼatojtzij kbʼan chke ri winaq are ta rumal ri xkibʼan nabʼe chuwach ri kikamikal. ¿Jasche qetaʼm wariʼ? Rumal che ri Dios kubʼij che «ri kaminaq chik man kʼo ta chi utaqanik ri makaj puwiʼ» (Romanos 6:7). Ri winaq che kekʼastaj loq, ksach na ri kimak xuqujeʼ knaʼtisax ta chi ri kimak. Rumal laʼ, chupam ri e wuj ktzʼibʼax na kʼakʼ taq taqanik kuya ri Dios. Rech kʼo jun kikʼaslemal kʼot ukʼisik ri kekʼastaj loq xuqujeʼ ri kekʼaseʼ kan pa ri Armagedón rajawaxik che kkinimaj ri utaqanik ri Dios. Chupam wariʼ e kʼo kʼakʼ utaqanik ri Dios che kukʼut chupam ri 1.000 junabʼ. Rumal laʼ, pa jujun chke ri winaq kqʼat tzij pa kiwiʼ rukʼ ri xkibʼan chupam ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij.

Pa ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij, sibʼalaj e kʼi winaq kʼateʼ nabʼe kketaʼmaj jas laʼ ri utaqanik ri Dios rech kkibʼano. Rukʼ wariʼ, rajawaxik kbʼan na jun nimalaj chak rech kkʼut chkiwach ri winaq. Rumal laʼ, «are taq kqʼat [...] tzij puwiʼ ri uwach ulew ri achijabʼ kaketaʼmaj na jas ri sukʼil» (Isaías 26:9). Tekʼuriʼ, konojel ta ri winaq kkaj kkibʼan ri utaqonik ri Dios. Pa Isaías 26:10 kubʼij: «Puneʼ katoqʼobʼisaj la kiwach ri itzel taq winaq, ri e areʼ man kaketaʼmaj taj keʼux sukʼ e itzel taq winaq wi chkixoʼl ri utzalaj taq winaq man kakichomaj ta chi sibʼalaj nim uqʼij ri Dios». Wa itzel taq winaq riʼ ksachisax na kiwach chupam ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij (Isaías 65:20).

Chiʼ kkʼis ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij ri winaq kʼo chi tzʼaqat kikʼaslemal, che xkisach ojer ri Adán xuqujeʼ ri Eva (1 Corintios 15:24-28). Rumal laʼ, chupam ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij ri winaq kyaʼ chi na jun tzʼaqat kikʼaslemal. Tekʼuriʼ kpe chi na jun kʼisbʼal rilik ri kisukʼilal ri winaq. Rukʼ wariʼ ktzoqopix chi na jumul ri Satanás tekʼuriʼ kyaʼ chi na che keʼusach ri winaq jun kʼisbʼal re (Apocalipsis 20:3, 7-10). Ri winaq che kkinimaj ta ri Satanás kkil na chiʼ kbʼan ri tzujum pa ri Utzij Dios che kubʼij: «Ri e utzalaj taq winaq kakechbʼej na ri ulew kejeqiʼ kʼu na chuwach chbʼe qʼij saq» (Salmo 37:29). Qastzij laʼ, ri Qʼij rech ri Qʼatojtzij jun nimalaj tewchibʼal chke konojel ri e sukʼalaj winaq.

^ párr. 1 Kariq chi na nikʼaj jastaq chrij Armagedón pa ri Perspicacia para comprender las Escrituras, vol. 1, uxaq 680, 681, 1086, 1087, xuqujeʼ pa ri cap. 20 rech Adoremos al único Dios verdadero, wa kebʼ wuj riʼ bʼanom kumal ri testigos rech Jehová.