Bai na kontenido

Bai na kontenido

Puntonan Sobresaliente di e Buki di Nahum, Habakuk i Sofonias

Puntonan Sobresaliente di e Buki di Nahum, Habakuk i Sofonias

E Palabra di Yehova Ta Bibu

Puntonan Sobresaliente di e Buki di Nahum, Habakuk i Sofonias

E POTENSIA mundial asirio a destruí Samaria, e kapital di e reino di dies tribu di Israel. Pa hopi tempu Asiria tabata menasá Huda tambe. Profeta Nahum di Huda tabatin un mensahe tokante Nínive, e kapital asirio. Nos ta haña e mensahe aki den e buki bíbliko di Nahum, skirbí promé ku 632 promé ku nos era.

E siguiente potensia mundial ku a bin na poder tabata e Imperio Babilóniko; tin biaha reinan kaldeo a gobern’é. Kisas Habakuk a kompletá e buki ku ta karga su nòmber na aña 628 promé ku nos era. E ta predisí kon Yehova lo a usa e potensia mundial ei pa ehekutá Yehova su huisio i loke finalmente lo a sosodé ku Babilonia.

Profeta Sofonias di Huda a profetisá promé ku Nahum i Habakuk. Sofonias a proklamá tantu un mensahe di destrukshon komo di speransa pa Huda, mas ku 40 aña promé ku e destrukshon di Yerusalèm na 607 promé ku nos era. Tambe e buki bíbliko di Sofonias ta kontené deklarashonnan formal kontra otro nashonnan.

“AI DI E STAT TUR NA SANGER”

(Nahum 1:1–3:19)

“E profesia di [huisio kontra] Nínive” ta bin di Yehova Dios, kende “no ta rabia lihé i ta grandi den poder.” Ounke Yehova ta “un lugá fortifiká den e dia di angustia” pa hende ku ta buska refugio den dje, tòg lo mester a destruí Nínive.—Nahum 1:1, 3, 7.

Yehova “lo restorá e splendor di Jakòb.” Sin embargo, manera ‘leon ta habraká,’ asina Asiria a terorisá e nashon di Dios. Yehova ‘lo kima Nínive su garoshinan hasi nan bira huma. Un spada lo devorá su leonnan yòn.’ (Nahum 2:2, 12, 13) “Ai di e stat tur na sanger,” esta Nínive. “Tur ku tende tokante di [dje] lo bati man” i alegrá.—Nahum 3:1, 19.

Kontesta Riba Pregunta Bíbliko:

1:9—Kiko e echo ku Dios “lo kaba ku [Nínive] kompletamente” ta nifiká pa Huda? Esaki ta nifiká alivio permanente for di Asiria; “angustia lo no lanta dos biaha.” Papiando komo si fuera Nínive no ta eksistí mas, Nahum ta skirbi: “Ata, riba e serunan e pianan di esun ku ta trese bon nobo, ku ta anunsiá pas! Selebrá bo fiestanan, o Huda.”—Nahum 1:15.

2:6—Kua “portanan di e riunan” a wòrdu habrí? E portanan aki ta referí na e buraku ku e awa di Riu Tigris a habri den e murayanan di Nínive. Na 632 promé ku nos era ora e ehérsito di Babilonia i Media a uni forsa kontra dje, Nínive no a sintié menasá. El a sinti su mes sigur tras di su murayanan haltu, i a konsiderá ku e ta un stat impenetrabel. Sin embargo, áwaseru pisá a pone Tigris desbordá. Segun historiadó Diodoro, e riu “a inundá un parti di e stat i a kibra un pida basta grandi di e murayanan.” Di e forma ei e portanan di e riunan a habri, i manera a ser predisí, a kapturá Nínive mes lihé ku kandela ta kaba ku palu seku di maishi.—Nahum 1:8-10.

3:4—Kon Nínive tabata manera un prostituta? Pasobra Nínive tabata engañá nashonnan. E tabata primintí nan amistat i yudansa, pero en realidat e tabata trese e yugo di opreshon riba nan. Por ehèmpel, Asiria a yuda Rei Akaz di Huda na momento ku Siria ku Israel a konspirá kontra Huda. Pero ku tempu, “rei di Asiria, a bin kontra [Akaz] i a afligié.”—2 Krónikanan 28:20.

Lès pa Nos:

1:2-6. E echo ku Yehova ta tuma vengansa kontra su enemigunan ku ta nenga di dun’é deboshon eksklusivo, ta mustra ku e ta un Dios yalurs i ta spera ku su adoradónan ta rindi deboshon eksklusivo na dje.—Eksodo 20:5.

1:10. E murayanan enorme di Nínive ku sientos di toren no a stroba kumplimentu di Yehova su palabra kontra dje. E enemigunan di Yehova su pueblo djawe lo no por skapa di Dios su huisio desfaborabel.—Proverbionan 2:22; Daniel 2:44.

“E HUSTU LO BIBA”

(Habakuk 1:1–3:19)

E promé dos kapítulonan di e buki di Habakuk ta un diálogo entre profeta Habakuk i Yehova Dios. Debí ku Habakuk tabata preokupá pa loke tabata sosodé den Huda, el a puntra Dios: “Pakiko bo ta hasi mi mira inikidat, i ta hasi mi mira maldat?” Yehova a kontest’é: “Mi ta bai lanta e kaldeonan, e pueblo kruel i violento.” E profeta a keda straño ku Dios lo a usa “esnan ku ta trata ku traishon” pa kastigá Huda. (Habakuk 1:3, 6, 13) Habakuk ta haña siguransa ku e hustu lo biba, pero ku e enemigu lo no keda sin haña kastigu. Es mas, Habakuk a registrá sinku “ai” ku lo a bin riba nan enemigu, e kaldeonan.—Habakuk 2:4.

Den un orashon Habakuk ta pidi Yehova pa miserikòrdia i ta konta den “sigionot,” esta kantikanan di lamento, kon Yehova a manifestá su poder impreshonante na Laman Kòrá, den desierto i na Jeriko. Tambe e profeta ta predisí tokante e marcha di Yehova ku rabia destruktivo na Armagedón. Su orashon ta konkluí ku e palabranan: “Señor DIOS ta mi fortalesa, i el a hasi mi pianan manera pianan di biná, i ta hasi mi kana riba mi lugánan haltu.”—Habakuk 3:1, 19.

Kontesta Riba Pregunta Bíbliko:

1:5, 6—Pakiko e lantamentu di e kaldeonan kontra Yerusalèm a parse un kos inkreibel pa e hudiunan? Rònt di e tempu ku Habakuk a kuminsá profetisá, Egipto tabatin hopi influensia riba Huda. (2 Reinan 23:29, 30, 34) Ounke e babilonionan tabata birando mas poderoso, tòg nan ehérsito no a derotá Fárao Nekao. (Jeremias 46:2) Ademas, Yehova su tèmpel tabata den Yerusalèm, i e dinastia di David a reina sin interupshon for di einan. Pa e hudiunan den e tempu ei, loke Dios tabata “hasiendo,” esta permití e kaldeonan destruí Yerusalèm tabata parse imposibel. Pero maske kon inkreibel e palabranan di Habakuk a zona pa nan, tòg e vishon tokante Yerusalèm su destrukshon na man di e babilonionan a “bin sigur” na 607 promé ku nos era.—Habakuk 2:3.

2:5NW—Ken ta e “hòmber físikamente fuerte,” i dikon “lo e no alkansá su meta”? E babilonionan ku tabata usa nan ekspertisio militar pa konkistá nashonnan tabata un grupo di “hòmber físikamente fuerte.” Na moda di papia, viktoria a hasié burachi. Pero lo e no alkansá su meta di reuní tur e nashonnan serka dje, pasobra Yehova lo a usa e medo- i personan pa kousa su kaida. E grupo di “hòmber” di tempu moderno ta konsistí di potensianan polítiko. E tambe a bira burachi ku konfiansa, arogansia i un hamber insasiabel pa ekspanshon. Pero e no ta alkansá su meta di “rekohé tur e pueblonan huntu pa su mes.” Ta e Reino di Dios so lo uni humanidat.—Mateo 6:9, 10.

Lès pa Nos:

1:1-4; 1:12–2:1. Habakuk a hasi preguntanan sinsero, i Yehova a kontest’é. E Dios berdadero ta skucha orashon di su sirbidónan fiel.

2:1. Meskos ku Habakuk, nos mester keda aktivo den Yehova su sirbishi. Tambe nos mester ta kla pa ahustá nos pensamentu na armonia ku kualke ‘reprendementu,’ esta kualke korekshon ku nos haña.

2:3; 3:16. Miéntras nos ta warda ku fe riba e dia di Yehova, laga nos no pèrdè noshon di e tempu urgente ku nos ta bibando aden.

2:4. Pa nos sobrebibí e dia di Yehova su huisio, nos mester keda perseverá fielmente.—Hebreonan 10:36-38.

2:6, 7, 9, 12, 15, 19. Kalamidat lo bin sigur riba hende ku ta golos pa ganashi desonesto, ku ta stima violensia, ta praktiká inmoralidat òf ta partisipá den idolatria. Nos mester ta alerta pa evitá e kualidat- i práktikanan aki.

2:11. Si nos no saka e maldat di e mundu malbado aki na kla, “piedra [mes] lo sklama.” Ta importante pa nos sigui prediká e mensahe di Reino ku kurashi!

3:6. Nada lo por stroba Yehova ora e ta ehekutá su huisio, ni sikiera organisashonnan humano ku parse stabil manera serunan i seritunan.

3:13. Nos tin e siguransa ku e destrukshon na Armagedón lo no ta pa loko, Yehova lo salba su sirbidónan fiel.

3:17-19. Asta si nos haña nos ku difikultat sea promé òf despues di Armagedón, nos por tin konfiansa ku Yehova lo duna nos “fortalesa” si nos sigui sirbié ku goso.

‘E DIA DI YEHOVA TA SERKA’

(Sofonias 1:1–3:20)

Tur kaminda den Huda tabatin adorashon di Baal. Mediante profeta Sofonias, Yehova ta bisa: “Lo mi saka mi man kontra Huda i kontra tur e habitantenan di Yerusalèm.” Sofonias ta spièrta: ‘E dia di Yehova ta serka.’ (Sofonias 1:4, 7, 14) Den e dia ei, ta hende ku ta kumpli ku e rekisitonan di Dios so lo “wòrdu skondí.”—Sofonias 2:3.

“Ai di . . . e stat tirániko,” esta Yerusalèm! “‘Spera riba mi,’ SEÑOR ta deklará, ‘pa e dia ku mi lanta pa plùnder. Di bèrdat, mi desishon ta pa reuní nashonnan, . . . pa basha mi indignashon riba nan.’” Pero Yehova ta primintí: “Lo mi duna boso fama i alabansa meimei di tur e pueblonan di tera, dia ku dilanti di boso wowo mi trese esnan di boso ku ta den koutiverio, bèk.”—Sofonias 3:1, 8, 20.

Kontesta Riba Pregunta Bíbliko:

3:9—Na kiko “lepnan purifiká” ta referí, i kon nos por hañ’é? E ekspreshon hebreo “lepnan purifiká” ta referí na un idioma puru, e bèrdat di Dios ku tin den su Palabra, e Beibel. E ta abarká tur siñansa di Beibel. Nos ta papi’é ora nos ta kere den dje, ta siñ’é debidamente na otro hende i ta biba na armonia ku Dios su boluntat.

Lès pa Nos:

1:8. Algun hende den tempu di Sofonias aparentemente tabata “bisti nan mes ku bistínan stranhero” pa purba haña aseptashon di e nashonnan bisiña. Sirbidónan di Yehova djawe tambe lo por buska manera pa imitá e mundu usando medionan similar. Ki un bobedat esei lo ta!

1:12BPK; 3:5, 16. Yehova a sigui manda su profetanan pa spièrta su pueblo tokante su desishonnan hudisial. El a hasi esei maske hopi hudiu no kier a kambia nan manera di biba i tabata reakshoná indiferente na e mensahe. Pues, nan tabata manera kachikachi ku a sak den un baki di pèrs biña. Segun ku Yehova su gran dia ta aserká, nos mester sigui deklará e mensahe di Reino sin stòp, i no laga e aktitut indiferente di hende afektá nos pa ‘laga nos mannan bira débil.’

2:3. Ta Yehova so por salba nos di su dia di rabia. Pa keda ku e fabor di Yehova, nos mester ‘busk’é,’ esta studia su Palabra kuidadosamente; pidié den orashon pa guia i hala serka dje. Nos mester “buska hustisia,” esta hiba un bida moralmente limpi. I nos mester “buska humildat,” esta kultivá un aktitut mansu i sumiso.

2:4-15; 3:1-5. Riba e dia di ehekushon di Yehova su huisio, kristiandat i tur e nashonnan, ku a oprimí Dios su pueblo, lo tin e mesun destino ku Yerusalèm di antigwedat i su nashonnan bisiña. (Revelashon 16:14, 16; 18:4-8) Sin miedu nos mester sigui deklará Dios su huisionan.

3:8, 9Miéntras nos ta warda riba e dia di Yehova, nos ta prepará pa sobrebibí ora nos ta siña papia e idioma puru i ta ‘invoká e nòmber di Yehova,’ hasiendo un dedikashon personal na dje. Tambe nos ta sirbi Yehova “den ún akuerdo” huntu ku su pueblo i ta ofresé “un sakrifisio di alabansa na Dios” komo un regalo.—Hebreonan 13:15.

“E Ta Bin Masha Lihé”

E salmista a kanta: “Aki poko tempu e malbado lo no t’ei mas; maske kuantu bo buska su lugá, e lo no t’ei.” (Salmo 37:10) Ora nos reflekshoná riba loke a ser predisí tokante Nínive den e buki di Nahum i tokante Babilonia i Huda apóstata den e buki di Habakuk, nos lo no tin duda ku e salmista su palabranan lo kumpli. Pero pa kuantu tempu mas nos mester warda?

Sofonias 1:14 ta bisa: ‘E gran dia di Yehova ta serka; e ta serka i e ta bin masha lihé mes.’ Tambe e buki di Sofonias ta mustra nos kon nos por haña protekshon den e dia ei, i kiko nos mester hasi awor pa prepará pa sobrebibí. Sí, “e palabra di Dios ta bibu i aktivo.”—Hebreonan 4:12.

[Plachinan na página 24]

E murayanan enorme di Nínive no a stroba kumplimentu di Nahum su profesia

[Rekonosementu]

Randy Olson/National Geographic Image Collection