Kreol Morisien
Zanvie
/assets/ct/28ada02fb0/images/syn_placeholder_sqr.png
es26 p. 7-17

Zanvie

Zedi 1e Zanvie

Zanvie

Vinn kouma bann adilt dan fason ki zot konpran.—1 Kor. 14:20.

Kan enn koup gagn enn zanfan, se enn parmi bann moman pli zwaye dan zot lavi! Me mem si zot bien kontan zot ti-baba, zot pa pou anvi ki li res enn ti-baba touletan, pa vre! Avredir, zot pou bien trakase si zanfan-la pa grandi! Dan mem fason, Zeova bien kontan kan nou koumans aprann konn Li. Selman, Li pa anvi ki nou res bann ti-baba lor plan spiritiel. (1 Kor. 3:1) Okontrer, Li anvi ki nou “vinn kouma bann adilt” lor plan spiritiel, setadir ki nou vinn bann Kretien ki ena matirite. Dan Labib, mo Grek ki’nn servi pou “adilt” vedir osi “matirite,” “parfe,” ek “konple.” (Efe. 4:13, not.) Parey kouma enn zanfan ki grandi ziska ki li vinn enn adilt, nou osi nou bizin kontign grandi lor plan spiritiel ek vinn pli pros ar Zeova. Se koumsa ki nou vinn bann Kretien ki ena matirite. Ek mem si nou’nn gagn matirite, fode pa nou panse ki nou nepli bizin progrese.—1 Tim. 4:15. w24.04 2 ¶1, 3

Mo latant pou avek zot; ek mo pou vinn zot Bondie.—Eze. 37:27.

Ki plas Zeova ena dan to lavi? Sirman to pou dir, ‘Zeova Li mo Papa, mo Bondie, ek mo Kamarad.’ Ouswa to kapav osi servi bann lezot tit ki dekrir Zeova. Me eski to pou dir, ‘Mo Zeova so invite?’ Lerwa David ti konpar lamitie ki Zeova ena ar So bann fidel serviter, ar relasion ki ena ant bann invite ek sa kikenn ki’nn invit zot la. Li ti dir: “A Zeova, kisann-la to pou invit dan to latant? Kisann-la ki pou res dan to montagn sakre?” (Ps. 15:1) Sa bann parol-la montre nou ki nou kapav vinn Zeova so bann invite, setadir so bann kamarad. Zeova ti tousel avan ki Li koumans kree tou kitsoz. Me apre, Li’nn kree so Garson Premie-Ne. Zeova ti bien kontan parski so Garson ti so premie invite ki’nn vinn anba so latant. Labib dir ki Zeova “bien kontan” so Garson, ek Zezi osi “ti touletan dan lazwa devan [Zeova].”—Prov. 8:30. w24.06 2 ¶1-3

Zadok [ti] enn zenn garson ki ti for ek ki ti ena kouraz.—1 Kro. 12:28.

Mazinn sa senn-la. Enn lafoul plis ki 340,000 zom ti zwenn ansam pou fer David vinn lerwa lor Izrael an-antie. Pandan trwa zour sa bann zom-la ti res dan bann kolinn pre ar Ebron. Zot ti pe riye, koze, sant bann sante, ek loue Zeova. (1 Kro. 12:39) Parmi sa lafoul-la ena enn zenn garson ki ti apel Zadok. Selman, boukou dimounn pa ti remark Zadok. Me Zeova ti remark li ek Li ti anvi ki nou kone ki Zadok ti parmi sa lafoul-la. (1 Kro. 12:22, 26-28) Zadok ti enn pret ki ti travay ansam avek Gran Pret Abiatar. Bondie ti donn Zadok sazes ek kapasite pou konpran so volonte. (2 Sam. 15:27) Zadok ti enn zom ki ena boukou kouraz. Pandan bann dernie zour, Satan pe plis atak bann serviter Zeova. (1 Pier 5:8) Akoz sa, nou bizin ankor plis kouraz pou andire, ziska ki Zeova detrir Satan ek sa move lemond-la net. (Ps. 31:24) Lerla, nou pou imit Zadok ek ena kouraz parey kouma li. w24.07 2 ¶1-3

Adan ti viv 930 an ek apre li ti mor.—Zen. 5:5.

Kan Zeova ti kree premie zom ek premie fam, Li ti anvi ki zot ere. Li ti donn zot enn zoli plas pou reste, Li ti marye zot, ek Li ti donn zot enn responsabilite extraordiner. Zot ti bizin ranpli later ar zot bann desandan, ek fer later vinn enn paradi parey kouma zardin Eden. Me Li ti osi donn zot enn lord, ek Li ti dir zot ki si zot ti dezobeir sa lord-la, zot ti pou mor. Nou kone ki’nn arive apre, pa vre! Enn anz bien move, ki pa ti kontan Bondie ek ki pa ti kontan bann dimounn, ti met enn tantasion devan Adan ek Ev pou ki zot dezobeir Bondie. Malerezman, zot ti tom dan sa piez-la. Mem si zot Papa Zeova ti bien kontan zot, Adan ek Ev pa ti fer Zeova konfians, ek olie ki zot obeir Li, zot ti fer pese. Lerla, seki Zeova ti dir zot ti arive! Akoz zot ti dezobeir Li, zot ti soufer leres zot lavi, zot ti vinn vie, zot ti tom malad, ek alafin zot ti mor.—Zen. 1:28, 29; 2:8, 9, 16-18; 3:1-6, 17-19, 24. w24.08 2 ¶3

Vinn bann dimounn ki met laparol an pratik ek pa bann dimounn ki zis tande.—Zak 1:22.

Zeova ek so Garson anvi ki nou ere. Psom 119:2 dir: “Ere bann dimounn ki obeir so bann rapel; Zot kontign rod Li avek tou zot leker.” Zezi osi inn montre ki li anvi ki nou ere, kan li ti fer sa promes-la: “Ere bann ki tann parol Bondie ek ki obeir li!” (Lik 11:28) Nou, bann serviter Zeova, nou enn pep ere parski nou lir Parol Bondie toulezour ek nou fer zefor pou met an pratik seki nou aprann. (Zak 1:22-25) Kan nou met an pratik seki nou aprann dan Parol Bondie, nou fer Zeova plezir. (Ekle. 12:13) Ek kan nou swiv bann konsey ki ena dan Labib, nou amelior nou lavi fami ek nou relasion avek bann frer ek ser. Nou evit osi boukou problem ki bann dimounn gagne kan zot pa obeir bann komannman Zeova. Kan David ti fini koz lor bann lalwa, bann lord, ek bann zizman Zeova dan enn sante, li ti dir: “Ena enn gran rekonpans kan gard zot.”—Ps. 19:7-11. w24.09 2 ¶1-3

Li geri bann dimounn ki ena enn gran sagrin dan zot leker, ek Li met enn bandaz kot zot ena douler.—Ps. 147:3.

Zeova trouv tou bann difikilte ki so bann serviter gagne. Li kone kan zot ere ek kan zot sagrin. (Ps. 37:18) Ek Li bien fier kan Li trouv nou pe fer nou maximum pou servi Li mem si nou pe soufer lor plan emosionel. Anplis, Li bien anvi soutenir nou ek rekonfort nou. Kan enn kikenn ena enn gran sagrin dan so leker, Psom 147:3 dir ki Zeova “met enn bandaz lor la. Sa verse-la dekrir kouma Zeova pran swin bann ki pe soufer akoz zot lasante emosionel. Me ki nou bizin fer pou ki Zeova pran nou swin? Anou get enn lexanp. Enn bon dokter pou fer tou seki li kapav pou ed enn kikenn ki’nn blese. Selman, pou ki sa dimounn-la geri, li pou bizin swiv bann konsey ki dokter-la donn li. Zeova servi so Parol, Labib pou donn bann ki pe soufer lor plan emosionel bann konsey. w24.10 6 ¶1-2

Tou ti detrir lor later.—Zen. 7:23.

Dan lepase, nou bann piblikasion ti explike seki ti pou ariv bann move dimounn ki Zeova inn zize ek inn detrir. Nou ti dir ki sa bann dimounn-la pa ti pou resisite. Dan Labib, ena plizir zistwar kot Zeova inn ziz ek inn detrir bann dimounn ki inzis. Par exanp, dan lepok Deliz, Zeova ti detrir tou dimounn ek Li ti sov zis Noe ek so fami. Zeova ti osi donn bann Izraelit lord pou detrir set nasion ki ti pe res dan Later Promiz. Li ti osi servi enn anz pou touy 185,000 solda Asirien. (Det. 7:1-3; Iza. 37:36, 37) Dan sa bann zistwar-la, eski Labib donn nou ase detay pou nou konpran ki Zeova inn kondann sa bann dimounn-la pou enn destriksion eternel, ek ki zot pa pou resisite? Non. Kifer nou dir sa? Dan bann lexanp ki nou’nn gete, nou pa kone kouma Zeova inn ziz sak dimounn, ek nou pa kone osi si zot inn gagn lokazion pou aprann konn Zeova ek pou repanti. w24.05 3 ¶5-7

Kontign gagn laviktwar lor lemal par seki bon.—Rom. 12:21.

Zezi ti servi lexanp enn vev ki ti kontign rod led ar enn ziz pou ki li gagn lazistis. Bann disip Zezi ti konpran bien seki sa vev-la ti resanti parski boukou dimounn sa lepok-la ti konn bann linzistis. (Lik 18:1-5) Nou osi, nou kapav konpran seki sa vev-la ti resanti parski nou tou nou’nn pas par bann linzistis. Dan lemond azordi, boukou dimounn fer diskriminasion, fer dominer ar lezot, ek tret lezot dan enn fason inzis. Se akoz sa ki sa pa etonn nou kan lezot tret nou dan enn fason inzis. (Ekle. 5:8) Selman, sa kapav bien dekouraz nou kan se enn frer ouswa enn ser ki tret nou dan sa fason-la. Biensir, nou bann frer ek ser pa bann move dimounn, me zot zis inparfe. Nou kapav aprann boukou ar fason ki Zezi ti reazir kan li ti pas par bann linzistis akoz bann move dimounn. Si nou ena pasians ar bann ki tret nou dan enn move fason, nou bizin ena plis pasians ar nou bann frer ek ser, pa vre! w24.11 2 ¶1-2

Kotsa nou pou aste dipin pou ki sa bann dimounn-la manze?—Zan 6:5.

Dan lepase, bann dimounn ti konsider dipin kouma enn manze bien inportan. (Zen. 14:18; Lik 4:4) Avredir, li ti telman inportan ki Labib servi mo “dipin” pou koz lor manze an zeneral. (Mat. 6:11) Zezi osi ti servi dipin dan de gran mirak ki li ti fer. (Mat. 16:9, 10) Nou kapav trouv enn sa bann mirak-la dan Zan sapit 6. Enn zour, apre enn kanpagn predikasion, bann zapot Zezi ti bien fatige. Alor, zot ti mont dan enn bato ansam avek Zezi, ek zot ti al lot kote lamer Galile pou ki zot kapav repoze. (Mark 6:7, 30-32; Lik 9:10) Zezi ti amenn zot apar dan enn lavil ki apel Betsayda. Ek bien vit, enn lafoul dimounn ti ariv kot zot ti ete ek ti antour zot. Selman, Zezi pa ti inior zot. Avek boukou bonte, li ti pran letan pou ansegn zot lor Rwayom Bondie ek pou geri bann ki malad. Selman, “tar dan lapremidi,” bann disip kitfwa ti pe demann zotmem, ‘Kouma sa bann dimounn-la pou gagn kitsoz pou zot manze?’ Kitfwa sertin parmi zot ti ena inpe manze ar zot. Selman, laplipar parmi zot ti pou bizin al dan bann vilaz pou aste manze.—Mat. 14:15. w24.12 2 ¶1-2

Kado ki Bondie done se lavi eternel par Kris Zezi nou Segner.—Rom. 6:23.

Nou bann premie paran, Adan ek Ev, ti parfe ek zot ti res dan enn zoli paradi. (Zen. 1:27; 2:7-9) Zot ti osi ena posibilite pou viv pou touletan. Me malerezman, zot inn fer pese. Akoz sa, inn met zot deor dan Paradi ek zot inn perdi posibilite pou viv pou touletan. Ki leritaz zot inn kit pou zot bann zanfan? Labib dir: “Par enn sel zom [Adan], pese finn rant dan lemond, ek pese finn amenn lamor, ek lerla lamor finn fane parmi tou bann dimounn, parski zot tou finn fer pese.” (Rom. 5:12) Leritaz ki Adan inn kit pou nou, se pese, ek akoz pese nou mor. Sa pese ki nou’nn erite ar Adan la, li koumadir enn gro det, ek personn parmi nou pa kapav pey sa det-la! (Ps. 49:8) Labib konpar nou bann pese ar bann det. (Mat. 18:32-35) Kan nou fer pese, se koumadir nou ena enn det anver Zeova. Par nou-mem, nou pa kapav pey sa det-la, ek se zis kan nou mor ki li kennsel.—Rom. 6:7. w25.02 2 ¶2-3

Mo finn fer zot konn to nom.—Zan 17:26.

Se vremem enn gran privilez pou pres bon nouvel lor Rwayom Bondie! Kifer? Parski pa tou dimounn ki gagn sa privilez-la. Par exanp, kan bann demon ti pe kriye ki Zezi li Garson Bondie, Zezi “ti anpes zot koze.” (Lik 4:41) Azordi, avan ki enn kikenn gagn privilez pou pres bon nouvel, li bizin ranpli bann kondision ki bizin. Kouma nou montre ki nou apresie privilez ki nou ena pou pres bon nouvel? Se kan nou sezi tou lokazion ki nou gagne pou prese. Nou anvi swiv lexanp Zezi, ek fer nou maximum pou pres ar lezot ek pou ansegn zot laverite. (Mat. 13:3, 23; 1 Kor. 3:6) Azordi, nou lorganizasion swiv lexanp Zezi kan li fer tou seki li kapav pou fer bann dimounn konn nom Bondie. Par exanp, dan Labib Tradiksion Lemond Nouvo. Bann Lekritir Sakre, nou lorganizasion inn remet nom Bondie dan bann plas ki bizin. Sa tradiksion-la, li disponib an-antie ouswa an parti dan plis ki 270 lang. w24.04 9 ¶8-9

So mari leve ek donn li loner.—Prov. 31:28.

Sertin frer ki ere dan zot maryaz ena labitid pou fer bann ti kitsoz toulezour pou montre zot fam ki kantite zot kontan li. (1 Zan 3:18) Ki bann ti kitsoz enn mari kapav fer pou montre so fam ki li kontan li? Li kapav pran labitid pou may so fam ek pou trap so lame. Li kapav osi avoy li bann ti mesaz kouma par exanp “Mo kontan twa” ouswa “Eski to pe pas enn bon lazourne?” Detanzantan, li kapav osi ekrir so fam enn ti kart pou dir li ki kantite li kontan li. Kan enn mari fer sa bann kitsoz-la, li donn so fam loner ek sa fer zot maryaz vinn pli solid. Kan enn mari dir so fam kifer li ena valer pou li, sa fer so fam dibien ek sa ankouraz li. Enn fason ki enn mari montre so fam ki li ena valer pou li, se kan li remersie li pou tou seki li fer pou li. (Kol. 3:15) Kan enn mari dir so fam pou ki rezon li kontan li, fam-la santi ki so mari kontan li ek respekte li, ek lerla li santi li an sekirite. w25.01 11 ¶15; 13 ¶16

Mwa, Zeova, Momem to Bondie,. . . Momem ki gid twa lor semin ki to bizin marse.—Iza. 48:17.

Psom 15 terminn avek enn promes. Li dir: “Enn kikenn ki fer sa bann kitsoz-la zame pa pou tonbe.” Dan sa verse-la, sa ekrivin psom la dir nou kifer Zeova anvi ki nou fer tou seki ena dan Psom 15: Zeova anvi ki nou ere. Alor, Li dir nou seki nou bizin fer pou ki nou kapav gagn so benediksion ek so proteksion. Bann invite Zeova pou ena enn zoli lavenir! Bann 144,000 pou gagn zot rekonpans. Zezi inn prepar “boukou plas pou reste” pou zot dan lesiel. (Zan 14:2) Bann ki ena lesperans pou viv lor later pou trouv promes Revelasion 21:3 realize. Wi, se vremem enn gran loner pou vinn bann kamarad Zeova ek pou res anba so latant pou touletan!—Ps. 15:1-5. w24.06 13 ¶19-20

Donn Zeova laglwar ki so nom merite.—Ps. 96:8.

Ki savedir donn Zeova laglwar? Labib montre ki Zeova Li enn Bondie extraordiner ki merite gagn laglwar. Par exanp, inpe apre ki Zeova ti liber bann Izraelit depi Lezip, Li ti montre zot so laglwar. Mazinn sa senn-la: Plizir milyon Izraelit inn rasanble pre ar Montagn Sinai pou ekout seki Bondie ena pou dir zot. Enn lafime bien nwar ti koumans antour montagn-la. Ek san ki zot atann, ena enn gran tranbleman-de-ter, bann zekler, loraz ek “son enn korn bien for.” (Ex. 19:16-18; 24:17; Ps. 68:8) Kan Zeova ti fer sa bann kitsoz-la, sirman bann Izraelit ti bien inpresione par Zeova so pwisans! Azordi, nou donn Bondie laglwar kan nou fer lezot konn so pwisans extraordiner ek so bann zoli kalite. Nou donn Bondie laglwar osi kan nou loue Li pou tou bann kitsoz ki Li fer pou nou.—Iza. 26:12. w25.01 2 ¶2-3

Zeova ki’nn avoy mwa.—Nonb 16:28.

Pandan ki bann Izraelit ti pe vwayaze pou al dan pei ki Zeova ti promet zot, bann zom ki ti ena enn sertenn responsabilite ti defie Moiz ek zot ti dout responsabilite ki Zeova ti donn li. Zot ti dir: “Tou dimounn parmi lepep [pa zis Moiz], zot sin ek Zeova omilie zot.” (Nonb 16:1-3) Mem si li ti vre ki pou Zeova “tou dimounn parmi lepep” ti sin, Zeova ti swazir Moiz pou diriz so pep. Me kan zot ti kritik Moiz, sa bann rebel-la ti pe kritik Zeova osi. Zot pa ti konsantre zot lor seki Zeova anvi, me zot ti konsantre zot lor seki zot, zot ti anvi, setadir pou gagn plis pouvwar ek responsabilite. Akoz sa, Zeova ti touy bann rebel ek bann milye dimounn ki ti soutenir zot. (Nonb 16:30-35, 41, 49) Azordi osi, nou kapav sir ki Zeova pa dakor avek bann ki pa pe respekte bann instriksion ki so lorganizasion pe done. w24.07 11 ¶11

Letan fixe pou vizion-la realize, li pankor arive.—Abak. 2:3.

Nou pe viv dan enn lepok kot laplipar dimounn pa krwar ki lafin pou vini, ek zot mem boufonn nou parski nou krwar dan seki Labib dir lor la. (2 Pier 3:3, 4) Anplis, ena boukou kitsoz ki nou pa kone. Alor, nou bizin ena enn gran lafwa; nou bizin sir ki lafin pou vini dan moman ki bizin ek ki Zeova pou pran nou swin. Nou bizin osi ogmant nou lafwa dan mwayin ki Zeova pe servi azordi pou gid nou, setadir “esklav fidel ek saz.” (Mat. 24:45) Kan gran soufrans pou koumanse, kitfwa nou pou gagn bann instriksion presi ki pou permet nou gagn lavi sov. Aster-la, se moman kot nou bizin ogmant nou konfians dan bann dimounn ki Zeova inn swazir dan so lorganizasion pou diriz nou. Si depi aster-la nou pa pe kapav obeir bann instriksion ki bann-la pe donn nou, fode pa nou panse ki nou pou reisi fer sa pandan gran soufrans. w24.09 11 ¶11-12

Verifie par zotmem ki volonte Bondie, li bon, akseptab, ek parfe.—Rom. 12:2.

Si to ena lafwa dan Bondie, sa pa vedir ki to zanfan osi pou ena lafwa dan Bondie. Akoz sa, li kapav arive ki to zanfan poz bann kestion kouma: ‘Eski Bondie vremem existe?’ ouswa ‘Eski mo kapav vremem krwar seki Labib dir?’ Avredir, Labib ankouraz nou pou servi nou “kapasite pou reflesi” ek pou “verifie tou kitsoz.” (Rom. 12:1; 1 Tes. 5:21) Alor, kouma to kapav ed to zanfan pou ogmant so lafwa? Ankouraz to zanfan pou rod bann prev ki montre ki Labib ansegn laverite. Kan to zanfan poz bann kestion, montre li kouma pou rod bann repons dan bann zouti kouma Index des publications des Témoins de Jéhovah ek Liv Resers pou Bann Temwin Zeova. Dan Liv Resers, si li al dan “Labib,” ek apre dan “Inspire par Bondie,” li pou gagn bann prev ki Labib pa’nn zis ekrir par bann zom, me li “parol Bondie.”—1 Tes. 2:13. w24.12 15 ¶4-5

Konfie sa bann kitsoz-la ar bann zom fidel, ki an-retour, pou bien kalifie pou ansegn lezot.—2 Tim. 2:2.

Kouma bann ansien kapav swiv lexanp Zezi? Zot bizin form ek ed bann frer, mem bann ki bien zenn, pou ki zot kapav ranpli bann kondision ki bizin pou ki zot asim plis responsabilite. Ansien, kan to form lezot, fode pa ki to atann ki zot vinn parfe. Kan to konsey bann zenn frer, fer sa ar boukou lamour, pou ki zot kapav aprann ar to lexperyans. Lerla, bann-la pou konpran ki zot bizin fidel, zot bizin ena limilite, ek zot bizin dispoze pou servi lezot. (1 Tim. 3:1; 1 Pier 5:5) Zezi pa ti zis donn so bann disip responsabilite pou prese, me li ti osi donn zot responsabilite pou ansegn bann dimounn. Bann disip kitfwa pa ti santi zot kalifie pou asim sa responsabilite-la. Selman, Zezi ti sir ki zot ti pou reisi fer sa travay-la. Akoz sa, li ti dir zot: “Parey kouma mo Papa finn avoy mwa, mwa osi mo pe avoy zot.”—Zan 20:21. w24.10 16 ¶15; 17 ¶17

David . . . , enn zom ki fer mo leker plezir.—Zist. 13:22.

David ti enn gran lerwa. Li ti osi enn mizisien, enn poet, enn gerye, ek enn profet. Li’nn pas par boukou difikilte dan so lavi. Pandan boukou lane, li ti bizin kasiet parski Lerwa Sail ti pe rod touy li. Mem kan li ti vinn lerwa, David ankor enn fwa ti bizin sove pou sap so lavi parski so garson Absalon ti rod vinn lerwa ek ti rod touy li. Selman, malgre so bann difikilte ek so bann febles, David ti kontign res fidel ar Zeova ziska so lamor. Se akoz sa ki, kan Zeova koz lor David, Li dir ki li ti “enn zom ki fer [so] leker plezir.” Alor, li vo lapenn ki nou ekout bann konsey ki David ti done, pa vre! (1 Ler. 15:5) Anou get konsey ki David ti donn so garson Salomon, ki ti pou vinn lerwa apre li. Zeova ti swazir Salomon pou aranz enn tanp pou ki So pep kapav ador Li. (1 Kro. 22:5) Salomon ti pou ena boukou travay pou fer ek li ti bizin led Zeova pou kapav diriz nasion Izrael. Ki David ti dir Salomon? David ti dir so garson ki si li obeir Zeova, li pou reisi so lavi.—1 Ler. 2:2, 3w24.11 10 ¶9-11

Met tou dan lame Zeova; kont lor Li, ek Li pou azir dan to faver.Ps. 37:5.

Enn mari ki bat ouswa ki maltret so fam, bizin fer plizir kitsoz pou ki li kapav regagn enn bon lamitie ar Zeova ek ar so fam. Premierman, li bizin rekonet ki li ena enn gro problem. Fode pa li bliye ki Zeova trouv tou seki li fer ek tann tou seki li dir. (Ps. 44:21; Ekle. 12:14; Ebre 4:13) Deziemman, li bizin aret maltret so fam ek li bizin sanz so bann vilin manier. (Prov. 28:13) Trwaziemman, li bizin demann Zeova ek so fam pardon, ek li bizin fer bann zefor pou ki li gagn zot pardon. (Zist. 3:19) Li bizin osi demann Zeova “dezir ek lafors” pou ki li sanz so fason panse ek so fason koze, ek pou ki li azir parey kouma Zeova anvi. (Ps. 51:10-12; 2 Kor. 10:5; Fil. 2:13) Katriemman, li bizin azir an-akor ar so lapriyer ek fer so maximum pou devlop “laenn pou seki move.” (Ps. 97:10) Sinkiemman, li bizin pa tarde pou rod led bann ansien. (Zak 5:14-16) Ek siziemman, li bon ki li fer enn lalis tou bann move kitsoz ki li bizin aret fer. Koumsa, li pou pli fasil pou li aret fer sa bann move kitsoz-la. w25.01 11 ¶14

Kifer to pe tarde? Leve, pran batem.—Zist. 22:16.

Eski to kontan Zeova, sa Kikenn ki’nn donn twa tou bann zoli kado ki to ena la, ek ki’nn mem donn twa lavi? Eski to anvi montre ki to kontan Li? Meyer fason to kapav fer sa, se kan to donn Li to lavi ek ki to pran batem. Kan to fer sa, to pou form parti dan so fami. Lerla, to Papa ek to Kamarad Zeova pou gid twa ek Li pou pran twa swin parski to pou Li. (Ps. 73:24; Iza. 43:1, 2) Kan to donn to lavi Zeova ek to pran batem, to gagn osi posibilite pou viv pou touletan. (1 Pier 3:21) Eski ena kitsoz ki pe anpes twa pran batem? Si wi, to pa tousel. Avan twa, bann milyon dimounn inn sanz zot lavi ek zot fason panse pou ki zot kapav pran batem. Ek aster-la, zot pe servi Zeova ar lazwa ek zot bien devwe dan zot servis. w25.03 2 ¶1-2

Se twa ki donn vre pardon.—Ps. 130:4.

Labib souvan konpar nou bann pese ar bann pwa ki bien lour. Kan Lerwa David ti koz lor so bann pese, li ti dir: “Mo bann fot boukou pli ot ki mo latet, parey kouma enn fardo ki bien lour, zot tro lour pou mwa.” (Ps. 38:4) Selman, kan enn kikenn repanti, Zeova pardonn so bann pese. (Ps. 25:18; 32:5) Mo Ebre ki servi pou tradir “pardon” vedir “pran” ouswa “sarye.” Kan enn kikenn fer enn pese, souvan li santi li koupab ouswa li gagn onte. Me kan Zeova pardonn nou bann pese, se koumadir Li tir sa bann santiman negatif ki kouma bann pwa lour lor nou ledo, Li pran zot, Li sarye zot, Li ale. Labib servi enn lot lexanp pou montre nou kouma Zeova pran nou bann pese ek sarye zot bien lwin ar nou. Psom 103:12 dir: “Parey kouma landrwa kot soley leve li bien lwin ar landrwa kot soley kouse, parey osi Li finn met nou bann pese bien lwin ar nou.” Soley leve dan les ek li al kouse dan lwes. Sa de pwin-la zame zwenn zot kamarad. Sa lexanp-la montre nou ki, kan Zeova pardonn nou bann pese, Li amenn zot bien lwin ar nou. Sa vremem rasir nou, pa vre! Kan Zeova pardonn nou, Li vremem pardonn nou net! w25.02 9 ¶5-6

Kan to fer bann bon kitsoz pou bann pov, pa sonn tronpet avan.—Mat. 6:2.

Apre ki Zezi ti retourn dan lesiel, lapot Pier ti fer enn mirak ek li ti geri enn misie ki ti andikape depi so nesans. (Zist. 1:8, 9; 3:2, 6-8) Enn gran lafoul dimounn ti trouv sa mirak-la, ek zot ti antour Pier. (Zist. 3:11) Me mem si Pier ti grandi dan enn kiltir kot bann dimounn kontan grander, li pa ti atir latansion lor limem. Okontrer, li ti ena limilite ek li ti atir latansion lor Zeova ek Zezi, kan li ti dir: “Gras-a nom Zezi, ek nou lafwa dan so nom, sa zom ki zot pe trouve ek ki zot kone la inn regagn lafors.” (Zist. 3:12-16) Nou bizin swiv lexanp Pier ek kontign fer zefor pou ena limilite. Kan nou fer bann kitsoz pou lezot, nou fer sa parski nou kontan Zeova ek nou kontan bann dimounn, pa parski nou anvi atir latansion lor nou-mem. Nou montre ki nou ena vre limilite kan nou kontan pou servi Zeova ek pou servi nou bann frer ek ser, mem si lezot pa remark seki nou fer.—Mat. 6:1-4. w25.03 10 ¶11-12

Kontign vey bien lor tomem ek lor to lansegnman.—1 Tim. 4:16.

Si nou res konsantre lor nou lamour pou Zeova ek pou nou prosin, nou pou gagn plis lazwa dan predikasion. (Mat. 22:37-39) Mazine ki kantite Zeova kontan kan Li trouv nou pe fer travay ki Li’nn donn nou! Reflesi osi kouma bann dimounn ere kan zot koumans etidie! Pa bliye osi ki, kan enn kikenn aksepte nou mesaz, li gagn posibilite pou servi Zeova ek pou viv pou touletan. (Zan 6:40) Eski to nepli kapav sorti kot twa akoz to lasante ouswa akoz bann lezot rezon? Si wi, res konsantre lor seki to kapav fer pou to montre ki to kontan Zeova ek to prosin. Pandan pandemi COVID-19, Samuel ek Dania ti konfine kot zot, ek dan sa moman bien difisil-la, zot ti pe pres par telefonn, zot ti ekrir bann let, ek zot ti pe fer letid bann dimounn lor Zoom. Mem si Samuel ek Dania pa ti kapav fer otan ki avan, zot ti fer seki zot kapav ek sa ti rann zot zwaye. w24.04 18 ¶15-16

Kisann-la kapav trouv enn bon madam? Bon madam-la ena boukou plis valer ki bann koray.—Prov. 31:10.

Mem si enn kikenn pa oblize marye pou ki li ere, boukou Kretien ki selibater, ki zot zenn ouswa vie, anvi marye. Selman, avan ki enn kikenn desid pou frekante, li bizin ena enn bon lamitie ar Zeova, li bizin konn limem bien, ek li bizin sir ki li pou kapav donn so konzwin seki li bizin. (1 Kor. 7:36) Avan ki to koumans frekante, to bizin osi kone ki bann kalite to anvi to fitir konzwin ena. Kifer? Parski si tomem to pa konn sa, to kapav rat lokazion pou frekant enn kikenn ki ti pou al bien ar twa, ouswa to kapav koumans frekant enn kikenn ki pa adapte ar twa. Biensir, kan to swazir enn kikenn, li bizin enn Kretien ki batize. (1 Kor. 7:39) Selman, pa tou Kretien ki batize ki pou fer enn bon konzwin pou twa. Akoz sa, to bizin demann tomem: ‘Ki kitsoz mo anvi? Ki bann lobzektif mo ena? Ki bann kalite mo fitir konzwin bizin ena? Eski seki mo pe rode, li rezonab ouswa li exazere?’ w24.05 20 ¶1, 3

Zot bizin bon sakenn anver zot kamarad.—Efe. 4:32.

Kan de dimounn pe frekante, kouma zot kapav regle bann problem ek bann dezakor ki zot kapav gagne? Ena fwa, zot pa pou dakor ar zot kamarad. Me eski sa vedir ki sa pa pou marse ant zot? Pa neseserman, parski tou bann koup gagn bann dezakor. Pou ki enn maryaz reisi, toule-de bizin respekte zot kamarad ek fer zefor pou adapte ar zot kamarad. Alor, fason ki zot pe regle bann problem ki zot pe gagne aster-la, pou montre si zot maryaz pou reisi. Zot kapav demann zotmem: ‘Kan nou pa dakor ant nou, eski nou gard nou kalm ek nou kontign respekte nou kamarad? Eski nou rekonet nou bann defo ek nou fer zefor pou sanze? Eski nou dispoze pou sede? Eski nou demann pardon fasilman, ek eski nou pardone?’ (Efe. 4:31) Selman, si pandan zot frekantasion zot touletan pe diskite ek zot pa dakor ant zot, fode pa zot panse ki sa pou ameliore apre zot maryaz. Alor, si zot trouve ki zot pa pe adapte ar zot kamarad, vomie zot aret frekante. Samem meyer desizion ki zot toule-de kapav pran. w24.05 29 ¶12

Ki Zeova, mo Gran Ros, gagn laglwar! Limem ki antrenn mo bann lame pou konba.—Ps. 144:1.

Nou pou ena enn bon linflians lor lezot, si nou obeir Zeova dan tou kitsoz ek si nou swiv bann prinsip Labib kan nou pran bann desizion. Kan nou etidie Labib ek nou fer nou lafwa vinn for, nou pou res fidel ar Zeova ek nou pou swiv so bann prinsip. Lerla, nou pou konn fer diferans ant laverite ek bann fos lansegnman, ek nou pa pou les nou inflianse par sa bann fos lansegnman la. (Efe. 4:14; Zak 1:6-8) Kan enn kikenn li stab, li enn vre led pou bann ki pe gagn bann difikilte. (1 Tes. 3:2, 3) Bann ansien se bann zom ki ‘ekilibre dan zot bann labitid, ki ena bon zizman, ki an-ord, ek ki rezonab.’ Kan bann ansien res “bien atase ar parol ki fidel,” zot kapav ed bann frer ek ser pou res kalm. (Tit 1:9; 1 Tim. 3:1-3) Gras-a zot bon lexanp ek bann vizit pastoral ki zot fer, bann ansien ed bann proklamater pou ki zot regilie dan zot bann labitid, kouma par exanp asiste bann renion, sorti predikasion, ek fer zot letid personel. Ek kan bann frer ek ser trakase akoz zot bann problem, bann ansien rapel zot ki zot bizin kont lor Zeova ek res konsantre lor so bann promes. w24.06 31 ¶16-18

Repanti, parski Rwayom ki dan lesiel inn koste.—Mat. 4:17.

Kan Zezi ti lor later, li ti ansegn bann dimounn ki so Papa ena enn gran dezir pou pardonn bann dimounn. Enn fason ki li ti fer sa se kan li ti servi lexanp “Garson Ki Ti Perdi.” Sa garson-la ti kit so lakaz ek li ti al fer bann move kitsoz. Me apre inpe letan, li “ti regagn so lespri” ek li ti retourn kot li. Kouma so papa ti reazir? Zezi dir ki, alor ki garson-la “ti ankor bien lwin, so papa ti trouv li ek ti gagn enn gran pitie pou li. Lerla, papa-la ti galoupe, ti may li ek ti anbras li avek boukou lafeksion.” Garson-la ti panse ki so papa pa ti pou pardonn li. Akoz sa, li ti demann so papa si li kapav travay kouma serviter dan so lakaz. Me papa-la ti vremem anvi pardonn li. Papa-la ti dir: “Mo garson . . . ti perdi ek li’nn retourne,” ek li ti re-akeyir li kot li. (Lik 15:11-32) Avan ki li vinn lor later, sirman plizir fwa Zezi inn trouve kouma so Papa ena konpasion ek kouma Li ti pre pou pardonn bann dimounn ki repanti. Zistwar “Garson Ki Ti Perdi,” li vremem rekonfort nou, ek li montre nou ki kantite mizerikord nou Papa Zeova ena! w24.08 11 ¶11-12

Gard zot bon zizman.—1 Pier 4:7.

Enn Kretien ki ena “bon zizman” pou fer so maximum pou pran bann desizion ki an-akor avek fason panse Zeova. Li kone ki pena nanye ki pli inportan ki so lamitie avek Zeova. Li pa pou panse ki li pli siperyer ki lezot, parski li kone ki li pa konn tou kitsoz. Li montre osi ki li kont lor Zeova kan li priye Li souvan pou rod So direksion. Avredir, pou tou kitsoz ki nou fer, nou bizin rod led Zeova. Li bien inportan ki nou kont lor Zeova ek ki nou priye Li, mem si nou bizin fer bann kitsoz ki paret fasil pou fer. Ek biensir, kan nou ena bann desizion inportan pou pran, nou bizin priye Zeova pou gagn so led, ek nou bizin ena konfians ki Li kone seki pli bon pou nou. Nou bien rekonesan anver Zeova parski Li’nn kree nou dan enn fason ki nou kapav imit so bann zoli kalite. (Zen. 1:26) Biensir, nou pa kapav imit Li dan enn fason parfe.—Iza. 55:9. w25.03 11 ¶13; 13 ¶17-18

[Lamour] esper tou, andir tou.—1 Kor. 13:7.

Pa dout lintansion lezot. Si lezot pa montre zot rekonesan pou enn kitsoz ki nou’nn fer pou zot, nou kapav demann nou-mem: ‘Eski vremem zot pena rekonesans, ouswa eski zot inn zis bliye dir mersi?’ Kitfwa ena bann rezon kifer zot pa’nn reazir dan fason ki nou ti pe atann. Sertin kitfwa ena boukou rekonesans, me zot gagn difikilte pou exprim sa. Kitfwa zot gagn onte kan lezot ed zot, sirtou si dan lepase se zot ki ti pe ed lezot. Mem si nou bann frer ek ser pa’nn reisi montre zot rekonesans, si nou vremem kontan zot, nou pa pou dout zot lintansion ek nou pou kontign done avek lazwa. (Efe. 4:2) Ena pasians. Lerwa Salomon, ki ti ena boukou sazes, ti dir enn kitsoz bien interesan lor zenerozite. Li ti dir: “Avoy to dipin lor delo, parski apre plizir zour to pou retrouv li.” (Ekle. 11:1) Sa bann parol-la montre ki sertin kapav montre zot rekonesans “apre plizir zour,” setadir bien lontan apre ki nou’nn montre zenerozite anver zot. w24.09 30 ¶18-19

Bann ki pratik pese, koriz zot devan tou dimounn, pou ki sa servi kouma enn lavertisman pou lezot.—1 Tim. 5:20.

Parfwa dan lasanble anonse ki enn kikenn inn gagn enn blam. Dan sa ka-la, nou kapav kontign frekant sa dimounn-la parski nou kone ki li’nn repanti ek ki li’nn aret fer seki pa bon. Li touzour form parti dan lasanble ek li bizin lankourazman so bann frer ek ser. (Ebre 10:24, 25) Selman, kan tir enn kikenn dan lasanble, sa bien diferan. Nou bizin “aret frekant” sa dimounn-la, ek “fode mem pa ki [nou] manz avek enn dimounn koumsa.” (1 Kor. 5:11) Eski sa vedir ki nou bizin inior net enn kikenn ki nepli form parti dan lasanble? Non. Li vre ki nou pa pou frekant li. Selman, nou kapav servi nou konsians pou deside si nou pou invit sa dimounn-la, ki kitfwa enn manb nou fami ouswa ki ti enn bon kamarad avan, pou asiste enn renion. w24.08 30 ¶13-14