Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 27

‘Mínɔ te kpɔ Yehowa’

‘Mínɔ te kpɔ Yehowa’

“Mí nɔ̀te kpɔ Tɔhonɔ lɔ̀du. Mí sɛnŋ yí a gbedɔn.”​—EHA. 27:14.

EHAJIJI 128 Do Dzi Va Se Ðe Nuwuwu

SUSU VEVI LƆ *

1. (a) Emɔkpɔkpɔ ci Yehowa na mìɔ? (b) ‘Woakpɔ emɔ nɔ Yehowa’ gɔnmɛ ɖe? (Kpɔ “Enyɔgbe gɔnmɛɖeɖe.”)

 YEHOWA na emɔkpɔkpɔ nywi ɖeka mɛ ciwo pleŋ yí luin. Sabaɖe yɛɔ, áɖo te edɔ̀lele, vevisese koɖo eku. (Enyɔ. 21:3, 4) Ákpedo “mɛ ciwo yí hwe wowoɖekiwo kpɔtɔ” nu, ɖo wokpɔkɔ mɔ ni mɔ yɛatrɔ nyigban lɔ anyi paradiso. (Eha. 37:9-11) Áwɛ keke mɛɖekamɛɖeka le mì mɛ anyi exlɔ vevi ni; exlɔnyinyi ci yí anɔ mìwo koɖo yɛ gblamɛ gahunnɔmɛ anyɔ wu lé mìwo koɖo yɛ gblamɛ le do gbɛ. Emɔkpɔkpɔ nywi ɖeka ŋtɔteŋ yɔ! Vɔ nyi yí na mìkando ji mɔ Mawu gbeɖuwo avamɛ nyɔnɔnwitɔɔ? Yehowa degɔn mawanɔ do yi gbeɖuwo ji gbeɖe o. Eyi taɖo mìɖo susu nywi ci yí adɔ ‘mìanɔ te kpɔ Yehowa’ alo akpɔ emɔ ni.  * (Eha. 27:14) Nɔ mìsɔ jigbɔnɖɛ koɖo jijɔ le te kpɔ mìwo Mawu mɔ yɛawa do yi gbeɖuwo jiɔ, anyi mìkpɔkɔ emɔ ni.—Ezai 55:10, 11.

2. Nyi Yehowa wa vɔɔ?

2 Yehowa dasɛ vayi mɔ yewanɔ do ye gbeɖuwo ji. Mìakpɔ kpɔwɛ cɛ ɖa. Yehowa ɖo gbe le Enyɔdasɛ wema lɔ mɛ mɔ le mìwo hwenuɔ, yeahɛn amɛwo so jukɔn, akɔta, egbedodo ɖekpokpui mɛ yí abɔ wo doju do sɛnsɛn kɔkɔɛ lɔ mɛ. Egbɛɔ, gbɛbɔbɔ vevi cɛ yí woyɔnɔ mɔ “agbetɔ sugbɔ sugbɔ” lɔwo. (Enyɔ. 7:9, 10) Ci amɛ vovovowo, ŋsuwo, nyɔnuwo, ɖeviwo ciwo yí ɖo gbaza shiŋmɛ vovovowo, donɔ gbe vovovowo, so afi vovovowo yí le gbɛbɔbɔ cɛ mɛ can ɔ, wonyi xomu ɖeka ci yí le fafa mɛ. (Eha. 133:1; Ʒan 10:16) Mɛ ciwo yí le agbetɔ sugbɔsugbɔ lɔwo mɛ gbeɖenɔ kunu koɖo ezolelanmɛ. Wonɔnɔ gbesɔsɔ gashiagamɛ yí nunɔ wowo mɔkpɔkpɔ ci yí nyi mɔ, xexe nywi ɖeka gbɔgbɔ nɔ mɛɖekpokpui ci yí alɔn aɖo to wo. (Mt. 28:19, 20; Enyɔ. 14:6, 7; 22:17) Nɔ agbetɔ sugbɔsugbɔ lɔwo mɛ yí èleɔ, kankandoji li mɔ èkpɔkɔ emɔ nɔ enunywiwo le esɔ mɛ, yí emɔkpɔkpɔ cɛ nyi enuvevi ɖeka nɔ eo.

3. Nyi yí Satana jijiɛɔ?

3 Legba deji mɔ eɔ le kpɔkɔ emɔ nɔ esɔ mɛ nywi o. Éji mɔ eɔ le bui mɔ Yehowa desɔ ɖe le eji nɔ ye o, yí dejikɔ awa do yi gbeɖuwo ji hɛnnɛ o. Nɔ Satana wɛ keke yí mìbu emɔkpɔkpɔɔ, lanmɛ agble nɔ mì yí mìatɛnŋ ami Yehowa sɛnsɛn ŋtɔkpu. Shigbe lé mìakpɔɛ nɛɔ, Legba tekpɔ nɔ Job abu mɔkpɔkpɔ yí ami Yehowa sɛnsɛn.

4. Nyi mìakpɔ le nyɔta cɛ mɛɔ? (Job 1:9-12)

4 Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ lé Satana tekpɔ yí ʒin Job ji nɔ ami egbeji nɔnɔ nɔ Yehowa. (Hlɛn Job 1:9-12.) Mìagbekpɔ enu ci mìatɛnŋ akpla so Job kpɔwɛ lɔ mɛ koɖo enu ci yí taɖo mìɖo aɖonɔ ŋwi mɔ Mawu lɔn mì yí awa do yi gbeɖuwo ji.

SATANA TEKPƆ MƆ YEANA JOB ABU MƆKPƆKPƆ

5-6. Nyi yí jɔ do Job ji le azan kleŋ ɖe mɛɔ?

5 Enuwo yikɔ nɔ Job nywiɖe le yi gbe mɛ. Yi koɖo Yehowa nyi exlɔ veviwo. Éɖo xomu gangan ɖeka ci mɛ mama dele o, yí egbeje dɔku haan. (Job 1:1-5) Vɔ zeɖeka tɔntɔn le ŋkeke ɖeka jiɔ, Job bu enu lɔwo pleŋ. Ŋkɔtɔɔ, elan ciwo yí le shi keŋkeŋ bu. (Job 1:13-17) Yi goduɔ, eviɛwo pleŋ ku. Kpɔ lé awobi cɛ ale do le susu mɛ ɖa. Jilawo dannɔ ta nɔ wowoɖekiwo nɔ wowo vi ɖe ku. Kpɔ lé Job koɖo ashiɛ ase vevi, aca ka, adan ta nɔ wowoɖeki ci wose mɔ yewo vi amɛwo lɔwo pleŋ ku do agbanu ɖa. Dekpaca amɛ mɔ ci enu lɔ jɔ ahan ɔ, Job drɛn yi wuwo yí je nyigban o!—Job 1:18-20.

6 Le yi goduɔ, Satana do edɔ̀ vwin ɖeka Job yí ecɛ na degbenyi ŋɖe le amɛwo mɛ o. (Job 2:6-8; 7:5) Gaɖekamɛ vayiɔ, amɛwo bunɔ Job nywiɖe le wowo juɔ mɛ. Amɛwo vanɔ gbɔ yí xɔnɔ nukplamu. (Job 31:18) Vɔ ecɛyɛɔ, amɛwo vazezeɛ ni. Nɔviɛwo, yi xlɔ veviwo koɖo yi hwashiwo ŋtɔkpu can degbelɔnnɔ yi nyɔ gbɔ o!—Job 19:13, 14, 16.

Nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu sugbɔ li gbɛ ciwo yí atɛnŋ amɔŋje enu ci mɛ Job to mɛ (Kpɔ mamamɛ 7) *

7. (a) Ci Job kpekɔ fun ɖe, mi yí ebu mɔ yɛwakɔ nu koɖo yeɔ, vɔ nyi egbe mɔ yedawaɔ? (b) Shigbe lé foto lɔ dadasɛ yi nɛ ɖe, tetekpɔ ci han yí Kristotɔ ɖe atɛnŋ ado goɔ?

7 Satana ji mɔ Job le bui mɔ ye nu degbekpe nɔ Yehowa o, eyi dɔ yekpekɔ fun. Le kpɔwɛ mɛ, Satana wɛ yí jihɔn sɛnŋ ɖeka gban exɔ ci mɛ yí Job vi amɛwo lɔwo pleŋ le enu ɖukɔ doju le. (Job 1:18, 19) Égbena yí ezo so jeŋkwi mɛ yí va bi Job lankuwo koɖo dɔwavi ciwo yí kpɔnɔ wo ji yí woku. (Job 1:16) Ci enyi mɔ jeŋkwi mɛ yí jihɔn koɖo ezo lɔ soɔ, Job bu mɔ Yehowa Mawu gbɔ yí woso. Ecɛ wɛ mɔ, Job bu mɔ ŋɖe yí yewa taɖo yí Yehowa do dɔmɛzi do ye. Ci enyi ahan can ɔ, Job gbe mɔ yedasɛn kpɛn nɔ ye Daye ci yí le jeŋkwi mɛ o. Job nya mɔ Yehowa na nunywi sugbɔwo ye le exwe ciwo yí vayi mɛ. Eyi taɖo enu le yiɖeki mɛ mɔ, nɔ nunywiwo va nɔ ye yí yelɔn yí xɔɛ yí kpɔ jijɔ do nuɔ, yeɖo alɔn axɔ enubaɖawo can hɛnnɛ. Énu mɔ: “Kanfukanfu nɔ Tɔhonɔ ŋkɔ!” (Job 1:20, 21; 2:10) Ci eho degbele Job shi o, eviɛwo pleŋ ku yí lanmɛ degbele yiŋtɔ shi can ɔ, ékpɔtɔ le gbeji nɔ Yehowa. Vɔ Satana dekpɔ kpa koɖi hɔɖo o.

8. Nubu ci yí Satana gbewa nɔ Job ɔ?

8 Le yi goduɔ, Satana zan amɛ amɛtɔn ciwo yí mɔ yewonyi Job xlɔwo yí wowo nyɔwo na yí Job kpɔɛ mɔ yedegbele boɖe nu o. Wonu nɔ Job mɔ yiwa nudɔndɔn sugbɔwo, eyi dɔ ele fun kpekɔ ahan. (Job 22:5-9) Wogbetekpɔ nɔ Job abui mɔ nɔ yedegbenyi amɛvwin can ɔ, agbla ɖekpokpui ci yejekɔ, nɔ ye nu akpe nɔ Mawu nyi enugbali le ŋmɛ ni. (Job 4:18; 22:2, 3; 25:4) Le nyɔnɔnwi mɛɔ, wotekpɔ nɔ Job abu mɔ Mawu delɔn ye o, yí desɔ ɖe le ji nɔ ye o; nɔ abui mɔ nɔ yesɛnsɛn Mawu can ɔ, gbe yedenyi enuɖewanu ni o. Wowo nyɔ lɔwo atɛnŋ adɔ yí Job abui mɔ yetɔ vɔ.

9. Nyi yí kpedo Job nu egbedɔn yí sɛnŋ ɔ?

9 Kpɔɛ le susu mɛ mɔ, Job nɛ le nyinɔnɔ le afiwo mɛ, yí le vevi sekɔ gbɛmɛgbɛmɛ. (Job 2:8) Yi xlɔwo kpɔtɔ nukɔ ni mɔ amɛbaɖa yinyi yí enudɔndɔnwo yí ewanɔ. Tetekpɔ yitɔ lɔwo wugan yi, yí eviɛ lɔwo ku na ese vevi keke ewu nunu. Doŋkɔɔ, Job bɔ nu kplii. (Job 2:13–3:1) Ci Job denukɔ nyɔ ɖeɔ, yi xlɔwo bu mɔ trɔ etrɔ ŋgbe do yi Watɔ, vɔ wowa afɛn yí kpɔɛ. Taŋfuin ci evaje hweɖekanuɔ, Job kɔ eta yi eji yí glo ŋmɛ kpɔ nɔ mɛ ciwo yí mɔ yewonyi yi xlɔ lɔwo yí nu mɔ: “Keke vaɖo hwecinu nakuɔ, ŋdatashi egbejinɔnɔ anyitɔ o!” (Job 27:5, NWT) Ci Job kpekpeɛ fun ahan can ɖe, nyi yí kpedo nu egbedɔn yí sɛnŋ ɔ? Ci ele gbɔjɔgbɔjɔ hwenu mɛ can ɔ, demi ete nɔnɔ kpɔ Mawu o, énya mɔ ye Mawu amɛlɔntɔ lɔ akpedo ye nu yí avaɖo te efunkpekpe yetɔwo gbeɖeka. Énya mɔ nɔ yeku can ɔ, Yehowa afɔn ye.—Job 14:13-15.

LÉ MÌATƐNŊ AÐYI JOB DOƆ?

10. Nyi mìatɛnŋ akpla so Job xolɔlɔ lɔ mɛɔ?

10 Job xolɔlɔ lɔ kpla mì mɔ Satana datɛnŋ aʒin mì ji nɔ mìami Yehowa sɛnsɛn o, yí Yehowa nya ŋɖekpokpui ci mɛ mìtokɔ. Enu ci yí jɔ do Job ji atɛnŋ agbekpedo mì nu mìamɔŋje enyɔ vevi ɖeka ci yí fɔn do te mɛ nywiɖe. Mìakpɔ enuvevi ɖewo ciwo mìatɛnŋ akpla le Job gbɔ.

11. Nɔ mìkando Yehowa ji ɖe, nyi ji mìasun awaɔ? (Ʒaki 4:7)

11 Lé Job wa nu do dasɛ mɔ, nɔ mìkpɔtɔ kando Yehowa jiɔ, mìatɛnŋ ado ji le tetekpɔ ɖekpokpui mɛ yí atrɔkpe Satana. Nyi yí ato so mɛɔ? Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo na kankandoji mì mɔ Legba ashi le mì gbɔ.—Hlɛn Ʒaki 4:7.

12. Lé fɔnfɔnsoku mɔkpɔkpɔ lɔ do ŋsɛn Job doɔ?

12 Mìɖo akando fɔnfɔnsoku mɔkpɔkpɔ lɔ ji kpeŋkpeŋ. Shigbe lé mìkpɔɛ le nyɔta ci yí vayi mɛ nɛɔ, Satana zannɔ vɔnvɔn nɔ eku keŋ nɔ mìami egbeji nɔnɔ nɔ Yehowa. Satana nu mɔ Job awa ŋɖekpokpui keke ami Yehowa sɛnsɛn ŋtɔkpu can yí asɔ hwlɛn yi gbe gan. Vɔ Satana wa fɛn kpɔɛ. Ci Job totoɔ nɔnɔmɛ sɛnŋsɛnŋ ŋtɔ́wo mɛ keke ekpɔtɔ hwɛɖeka kli aku can ɔ, ékpɔtɔ le egbeji nɔ Yehowa. Enu ci yí kpedo Job nu yí edo ji yí nyi mɔ, ékando enywiwawa Yehowa tɔ ji yí ɖo mɔkpɔkpɔ sɛnŋ mɔ Yehowa avadra enu lɔwo do nɔ ye. Job xɔɛ se mɔ, nɔ Yehowa degbedra enu lɔwo do nɔ ye hwenu yele agbe can ɔ, Yɛavawɛ nɔ ye hwenu afɔn ye so ku. Job kando fɔnfɔnsoku mɔkpɔkpɔ lɔ ji mɔ yɛnyi enuŋtɔŋtɔ. Nɔ fɔnfɔnsoku mɔkpɔkpɔ lɔ nyi enuŋtɔŋtɔ nɔ mìɔ, adɔ nɔ wosɔ eku do vɔnvɔn nɔ mì can ɔ, dana mìami egbeji nɔnɔ nɔ Yehowa o.

13. Nyi mìkpla so enu ci yí Satana wa koɖo Job mɛɔ?

13 Mìɖo ajeshi enu ciwo Satana sɔ te Job kpɔ, ɖo wowo lɔwo han ke yí ezanzan le egbɛ mɛ. Kpɔ enyɔ ci Satana nu yí sɔ do hwɛ yi ɖa: “Agbetɔ [de Job ɖekɛ yɔ o] a na enushanu ci yí le shi yí a sɔ hwlɛn yi gbe gan.” (Job 2:4, 5) Satana nukɔ mɔ mìdelɔn Yehowa Mawu nyɔnɔnwitɔ o, yí nɔ mìwo gbe vaɖo afɔku mɛɔ, mìaso gbeɖi ɖɛ keŋ asɔ hwlɛn mìwo gbe gan. Satana gbenukɔ mɔ Mawu delɔn mì o yí desɔnɔ ɖe le agbla ciwo mìjekɔ mɔ mìwo nu le kpe ni ji o. Ci mìnya nu so enu ci Satana tekɔkpɔ mɔ yeawa nuɔ, mìdeɖo axɔ ŋsukankannyɔ yitɔwo ji se o.

14. Nyi yí tetekpɔwo atɛnŋ adasɛ so mì nuɔ? Na kpɔwɛ ɖeka.

14 Mìɖo akpɔnɔ tetekpɔwo mɔ wonyi emɔ ci ji mìato ajeshi mìwoɖekiwo ɖɛ. Tetekpɔ ciwo mɛ Job to kpedo nu edo jeshi finiwo yí egbɔjɔ le yí wa dɔ so wo nu. Le kpɔwɛ mɛ, ékpla mɔ yeɖo agbesɔ yeɖeki hwenɔ sugbɔsugbɔ sɔwu. (Job 42:3) Mìwo can mìatɛnŋ akpla nu sugbɔ so mìwoɖekiwo nu nɔ mìle tetekpɔwo mɛ. Lanmɛ dekɔkɔ nɔ nɔviŋsu Nikolay * ɖeeɖe o, gan woli do gakpa mɛ. Énu mɔ: “Gakpa mɛ yiyi le shigbe wodo amɛ hladio hannɛ, yí edanasɛ nɔnɔmɛ ciwo yí le Kristotɔ ɖe shi citocito.” Nɔ tetekpɔ lɔ na mìvado jeshi finiwo yí mìgbɔjɔ leɔ, mìɖo atekpɔ awa dɔ so wo nu zeɖeka.

15. Mi yí mìɖo aɖo toɔ, yí nyi yí taɖoɔ?

15 Ele mɔ mìaɖo to Yehowa yí mìdaɖo to mìwo ketɔnɔwo o. Job ɖo to nywiɖe hwenu Yehowa xokɔ nuxu ni. Mawu xo nuxu nɔ Job yí sɔ dre ŋɖewo mɛ ni. Ele shigbe énukɔ ni mɔ: ‘Èkpɔ ŋciwo yí ŋwaa? Ŋnya ŋciwo pleŋ yí jɔjɔ do eo ji. Èbu mɔ ŋdatɛnŋ ale be nɔ eo yɔa?’ Job sɔ amɛɖekisɔsɔhwe ɖo nyɔ ŋci nɔ Mawu yí enywiwawa Yehowa tɔ jeŋ ni sugbɔ. Énu mɔ: “Tɔhonɔ sasa ɔ, ŋ se enyɔ so Eo nu, vɔ evyɛ ɔ, ŋ kpɔ Eo koɖo nyɛŋtɔ ŋkuviwo.” (Job 42:5) Job kpɔtɔ le nyinɔnɔ le afiwo mɛ, abiwo le gotu ni yí ekpɔtɔ fankɔ eviɛwo ku hwenu enu enyɔ cɛwo. Ci enyi ahan can ɔ, Yehowa na kankandoji yi mɔ Yeluin yí yi nu kpe nɔ Ye.—Job 42:7, 8.

16. Sɔgbe koɖo Ezai 49:15, 16 ɖe, nyi yí ɖo anɔ susu mɛ nɔ mì hwenu mìle tetekpɔwo mɛɔ?

16 Le egbɛ mɛ can ɔ, amɛwo tɛnŋ zu mì yí akpɔnɔ mì do enugbali ji. Wotɛnŋ tekpɔ yí axo ɖyi mìwo ŋkɔ alo habɔbɔ lɔ ŋkɔ yí “[a] nunuɔ enyɔ vwinhamɛhamɛwo do” mì nu. (Mt. 5:11) Mìkpla so enu ci yí jɔ do Job ji mɛ mɔ, Yehowa kando ji mɔ mìakpɔtɔ anɔ gbeji nɔ ye nɔ mìle tetekpɔwo mɛ can. Yehowa lɔn mì yí dagbe mɛ ciwo yí kpɔkɔ emɔ ni ɖɛ gbeɖe o. (Hlɛn Ezai 49:15, 16.) Ŋgbeɖonɔ to eɖyixoamɛnyɔ ciwo yí Mawu ketɔnɔwo nunɔ so mì nu o! Nɔviŋsu James so Turquie yí yi xomu to tetekpɔ sugbɔ mɛ. Énu mɔ: “Mìdo jeshi mɔ nɔ mìɖonɔ to ŋsukankannyɔ ciwo wonunɔ so Mawu mɛwo nuɔ, agbɔjɔ mì. Eyi taɖo mìsɔ mìwo susuwo pleŋ ɖo Fyɔɖuxu mɔkpɔkpɔ lɔ ji yí kpɔtɔ yí sɛnkɔ Yehowa koɖo ezolelanmɛ. Ecɛ wɛ mɔ mìkpɔtɔ sɛnkɔ Yehowa koɖo jijɔ.” Shigbe Job nɛɔ, mìɖonɔ to Yehowa! Ŋsu ci mìwo ketɔnɔwo kannɔ dena yí mìbunɔ emɔkpɔkpɔ o.

AO MƆKPƆKPƆ ADO ŊSƐN EO

Yehowa cu shi nɔ Job do egbejinɔnɔ yitɔ ŋci. Yɛ koɖo ashiɛ se vivi nɔ Yehowa shicuwo na nɔ hwenu jinjin ɖe (Kpɔ mamamɛ 17) *

17. Nyi èkpla so ŋsu koɖo nyɔnu egbejinɔtɔ ciwo nu woxo nuxu so le Ebretɔwo eta 11 mɛɔ?

17 Job nyi ɖeka le Yehowa sɛntɔ ciwo yí kpɔtɔ yí gbedɔn yí sɛnŋ le tetekpɔ sɛnŋsɛnŋwo mɛ. Le wema ci apotru Pɔlu ŋwlɛ ɖaɖa Ebretɔwo mɛɔ, éyɔ Yehowa sɛntɔ sugbɔ mɔ wonyi ‘Kunuɖetɔ sugbɔ ciwo yí trɔdo mì.’ (Ebre. 12:1) Wo pleŋ to tetekpɔ sugbɔsugbɔ mɛ le wowo gbe mɛ, gan wokpɔtɔ nɔ gbeji nɔ Yehowa. (Ebre. 11:36-40) Wowo jidodo koɖo edɔ sɛnsin ci wowa nyi nugbalia? Oo, denyi nugbali o! Ci wodekpɔ Mawu gbeɖuwo pleŋ vamɛ le wowo gbe mɛ can ɔ, wokpɔtɔ kpɔkɔ emɔ nɔ Yehowa. Ci wokando ji mɔ yewo nu kpe nɔ Yehowaɔ, wokando ji mɔ egbe ciwo yí eɖo can avamɛ yí yewoakpɔ tɔxu. (Ebre. 11:4, 5) Wowo kpɔwɛwo atɛnŋ ado ŋsɛn gbeta ci mìsɔ mɔ mìakpɔtɔ akpɔkɔ emɔ nɔ Yehowa.

18. Nyi èɖo koŋ mɔ yeawaɔ? (Ebretɔwo 11:6)

18 Egbɛɔ, mìle xexe ci mɛ yí enuwo fɔn yí dadahɛn doji le. (2 Tim. 3:13) Satana kpɔtɔ tekɔ Mawu mɛwo kpɔ. Mína mìaɖui koŋ yí awa edɔ sɛnsinɖe nɔ Yehowa, nɔ mìagbevato cukaɖa ɖekpokpui mɛ le ŋkɔ mɛ can yí akando ji mɔ “mì ɖo ŋku do Mawu lagbu nu.” (1 Tim. 4:10) Ðonɔ ŋwi mɔ enu ci Mawu wa nɔ Job le vɔvɔnu dasɛ mɔ “Tɔhonɔ ɖɔ koɖo xomɛvu koɖo ŋshishikuku.” (Ʒaki 5:11) Mína nɔ mìwo can mìaɖui akpɔtɔ anɔ gbeji nɔ Yehowa yí akando ji mɔ Yɛacu shi nɔ “amɛ ciwo yí ji mɔ yewo a kpɔɛ nyɔnɔnwitɔ.”—Hlɛn Ebretɔwo 11:6.

EHAJIJI 150 Di Mawu Be Nàkpɔ Ðeɖe

^ Mìwo susuwo yinɔ Job ji blaŋblaŋ nɔ enyi mɔ mìbukɔ tamɛ kpɔ so mɛɖe ci yí do ji le cukaɖa gbɔnnugbɔnnuwo mɛ. Nyiwo mìatɛnŋ akpla so enu ciwo mɛ ŋsu egbejinɔtɔ ŋtɔ́ to mɛɔ? Mìkpla mɔ Satana datɛnŋ aʒin mì ji yí mìami Yehowa sɛnsɛn o. Mìgbekpla hɛnnɛ mɔ, ŋɖekpokpui ci yí jɔkɔ do mì ji le nyanya mɛ nɔ Yehowa. Shigbe lé Yehowa wɛ yí Job cukaɖawo vavɔ nɛɔ, ahanke yí Avahɛn efunkpekpe mìwotɔwo pleŋ va vɔvɔnu gbeɖeka nɛ. Nɔ mìdanasɛ le mìwo nuwanawo mɛ mɔ mìkando enyɔ cɛwo ji nyaoɔ, anyi mìle mɛ ciwo yí ‘nɔkɔ te kpɔ Yehowa’ mɛ.

^ ENYƆGBE GƆNMƐÐEÐE: Ebre nyɔgbe ci gɔnmɛ woɖe mɔ “emɔkpɔkpɔ” gɔnmɛ yí nyi mɔ woasɔ kpakpa “nɔ te kpɔ” ŋɖe veviɖe. Yí gɔnmɛ yí gbenyi mɔ woakando mɛɖe ji alo aɖoŋ do nu.—Eha. 25:2, 3; 62:5.

^ Mìtrɔ ŋkɔ ɖewo.

^ FOTOWO MƐ ÐEÐE: Eviwo ku nɔ Job koɖo ashiɛ.

^ FOTOWO MƐ ÐEÐE: Job do ji le tetekpɔwo mɛ keke yi vɔvɔnu. Yɛ koɖo ashiɛ bukɔ tamɛ kpɔ so eshi ciwo yí Yehowa cu nɔ wowoŋtɔwo koɖo wowo xomu lɔ nu.