Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua ite Iehova i to ˈna mau taata

Ua ite Iehova i to ˈna mau taata

“Te hinaaro ra . . . te hoê taata i te Atua, oia te itehia mai e ana.”—KOR. 1, 8:3.

1. A horoa na i te hoê hiˈoraa e faaite ra mea nafea vetahi i roto i te nunaa o te Atua i te haavareraa ia ratou iho. (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

 TE TIA ra te hoê pǔpǔ tane i mua i te sekene e ua ineine ratou i te pûpû i te mea hauˈa noˈanoˈa na Iehova. I te tahi pae, te vai ra Aarona te tahuˈa rahi o Iseraela. E i te tahi atu, Kora e na 250 tane. (Num. 16:16-18) E au ra e mea taiva ore ratou pauroa i te Atua. Teie râ, mea teoteo Kora e to ˈna feia turu, mea orure hau, mea miimii e te hinaaro ra ratou e haru i te toroa tahuˈa o Aarona. (Num. 16:1-11) Ua haavare ratou ia ratou iho ma te manaˈo e e farii Iehova i ta ratou haamoriraa. Teie râ, ua faaino ratou ia Iehova o te nehenehe e hiˈo eaha to roto i to ratou aau. Ua ite o ˈna e mea haavarevare ratou e o te hanahana ta ratou i hinaaro.—Ier. 17:10.

2. Eaha ta Mose i tohu, e mea nafea te reira i te tupuraa?

2 Ua tohu Mose na mua ˈtu: “Ananahi Iehova e faaite mai ai i to ˈna ra.” (Num. 16:5) Mea nafea Iehova i te faaiteraa e ua ite o ˈna o vai ta ˈna mau tavini mau e o vai te mea haavarevare? Ua hopoi mai Iehova i te auahi mai te raˈi mai e ua haapohe ia Kora e na 250 tane. (Num. 16:35; 26:10) O Aarona noa tei toe mai. Ua haapapu Iehova e o Aarona te tahuˈa mau e te haamori mau ra o ˈna i te Atua.—A taio i te Korinetia 1, 8:3.

3. (a) Eaha tei tupu i roto i te amuiraa Kerisetiano i te tau o Paulo? (b) Eaha te haapii mai i ta Iehova i rave i nia i te feia orure hau i te tau o Mose?

3 Hoê â huru tupuraa tei itehia i roto i te amuiraa Kerisetiano i te tau o Paulo, hau atu ïa i te 1 500 matahiti i muri aˈe. Ua faataa Paulo e ua haamata vetahi mau faahua Kerisetiano i te paturu i te mau haapiiraa hape. E melo noâ râ ratou o te amuiraa. Ia hiˈohia teie mau apotata, e taata haamori mau ratou ia Iehova. Mai te urî taehae râ ratou o tei haamata i te tuino i “te faaroo o te tahi pae.” (Tim. 2, 2:16-18) Ua ite anei Iehova? E. Ua ite Paulo i ta te Atua i rave i nia i te feia orure hau, oia hoi ia Kora e to ˈna mau taata. Ua papu ïa ia ˈna e ua ite maitai Iehova eaha te tupu ra. E nehenehe atoa tatou e tiaturi ia Iehova mai ia ˈna. E nafea? E hiˈo anaˈe i te mau parau anaanatae mau ta Paulo i papai ia Timoteo.

“O IEHOVA HOI AU, AORE O ˈU E HURU Ê”

4. Eaha ta Paulo i papu no nia ia Iehova? Eaha ta Paulo i parau ia Timoteo?

4 Ua papu ia Paulo e e ite Iehova i te huru haamoriraa haavarevare. Oia atoa e ua ite o Iehova o vai te feia e haamori mau ra ia ˈNa. O ta te mau parau faaurua ïa ta ˈna i papai ia Timoteo e faaite ra. I muri iho i te faataaraa e te tuino ra te mau apotata i te faaroo o vetahi, ua parau Paulo: “Area te niu a te Atua ra, te vai aoioi [aore ra aueue] ore nei ïa, e ma teie nei tapao i nia iho, Ua ite te Fatu i to ˈna ihora. E, O te taata atoa e faahiti i te iˈoa o te Fatu ra, e faarue anaˈe ratou i te parau ino.”—Tim. 2, 2:18, 19.

5, 6. Eaha te mea anaanatae no nia i te parau “te niu a te Atua” ta Paulo i faaohipa? Eaha te faahopearaa i nia ia Timoteo?

5 I roto i te reo tumu, te faaohipa ra te Bibilia i te taˈo “niu” no te faataa i te mau mea taa ê, mai ia Ierusalema (te oire rahi o Iseraela i tahito) e te tuhaa a Iesu i roto i ta te Atua opuaraa. (Sal. 87:1, 2; Kor. 1, 3:11; Pet. 1, 2:6) Ua faaohipahia râ te parau “te niu a te Atua” hoê noa taime i roto i te Bibilia. O teihea tupuraa ta Paulo i manaˈo a faaohipa ˈi i teie parau?

6 Ua faahiti Paulo i te parau “te niu a te Atua,” oia atoa i ta Mose mau parau no nia ia Kora e to ˈna mau taata, i roto i te hoê â irava. (A hiˈo i te Numera 16:5.) Ma te na reira, ua haamanaˈo Paulo ia Timoteo e ua ite Iehova eaha te tupu ra i roto i te amuiraa. Eita te Atua e vaiiho i te mau apotata ia haamauiui i te tahi atu. Aita Kora i faataui i ta Iehova opuaraa. Eita atoa te mau apotata i roto i te amuiraa e faataui i ta te Atua opuaraa. Aita Paulo i faataa roa eaha “te niu a te Atua,” ua tauturu râ ta ˈna mau parau ia Timoteo ia tiaturi papu ia Iehova.

7. No te aha e papu ai e e haa noa Iehova ma te parau-tia e te taiva ore?

7 Eita roa ˈtu ta Iehova mau aratairaa e taui. Te na ô ra te Salamo 33:11: “Tei faaauhia e Iehova ra, e tia ïa i te vai-maite-raa; e tei manaˈohia e tana aau e tae noa ˈtu i te mau ui atoa.” E Arii Iehova, te faaite ra o ˈna i te aroha e e Atua parau-tia o ˈna e te parau mau, aore ra taiva ore. Te faaite ra te Bibilia e eita roa ˈtu te reira e taui. (Exo. 15:18; Sal. 106:1; 111:3; 117:2) Te na ô ra te Malaki 3:6: “O Iehova hoi au, aore o ˈu e huru ê.” Te faaite atoa ra te Iakobo 1:17 e “aore roa e hirohirouri ia [Iehova] ra, aore hoi e huru-ê-raa e vahi iti noa ˈˈe.”

TE HOÊ TAPAO O TE FAATUPU I TE FAAROO IA IEHOVA

8, 9. Eaha te haapiiraa e huti mai i tei papaihia i nia i “te niu a te Atua”?

8 I tahito ra, e peu matauhia ia papai aore ra ia nanaˈo i te hoê poroi i nia i te niu o te tahi mea e patuhia ra. E pinepine te reira i te faaite o vai te taata patu aore ra na vai te fare. O Paulo te taata papai Bibilia matamua tei faahiti i teie peu matauhia. * E piti parau tei nanaˈohia i nia i “te niu a te Atua” ta Paulo e faataa ra i roto i te Timoteo 2, 2:19: (1) “Ua ite te Fatu i to ˈna ihora” e (2) “O te taata atoa e faahiti i te iˈoa o te Fatu ra, e faarue anaˈe ratou i te parau ino.” Te haamanaˈo maira te reira i ta tatou e taio ra i roto i te Numera 16:5.—A taio.

9 Eaha te haapiiraa ta to Iehova mau taata e huti mai i tei papaihia i nia i “te niu a te Atua”? Ua niuhia ta Iehova mau haapiiraa faufaa e aratairaa i nia e piti parau mau faufaa roa: (1) Te here ra Iehova i te feia o te vai taiva ore ia ˈna e (2) mea riri na Iehova te haerea ino. E nafea teie haapiiraa e taaihia ˈi i te ohipa apotata i roto i te amuiraa?

10. I te tau o Paulo, eaha te huru o te mau Kerisetiano taiva ore a ite ai i te haerea o te mau apotata?

10 Ua huru ê mau Timoteo e te tahi atu mau Kerisetiano taiva ore i te haerea o te mau apotata. Ua uiui paha vetahi no te aha e vaiiho-noa-hia ˈi teie mau apotata i roto i te amuiraa. Ua uiui atoa paha te mau Kerisetiano haapao maitai e e ite anei Iehova i te taa-ê-raa i rotopu i to ratou taiva ore e te haamoriraa haavarevare a te mau apotata.—Ohi. 20:29, 30.

Aita te haerea o te mau apotata i ohipa i nia ia Timoteo (A hiˈo i na paratarafa 10-12)

11, 12. No te aha te rata a Paulo i haapuai ai i te faaroo o Timoteo?

11 Mea papu e ua haapuai te rata a Paulo i te faaroo o Timoteo. Ua haamanaˈo atu oia ia Timoteo e i na mua ˈˈe ua faaite maitai Iehova e e taata haavarevare o Kora e te feia i turu ia ˈna. Ua patoi e ua haapohe Iehova ia ratou. Ua faaite râ te Atua i ta ˈna farii maitai ia Aarona. Oia mau, noa ˈtu e te vai ra te mau faahua Kerisetiano i te tau o Paulo, e faaite papu Iehova o vai to ˈna mau taata.

12 Eita roa ˈtu Iehova e taui. E tiaturi noa anaˈe ïa ia ˈna. Mea riri na ˈna te ino e e haamou o ˈna i te feia e rave ra i te ino e o te ore e tatarahapa. Ua haamanaˈohia ia Timoteo e e mea tia ia patoi o ˈna i te haerea ino o te mau faahua Kerisetiano. E mea tia hoi ia patoi “te taata atoa e faahiti i te iˈoa o te Fatu” i te ino. *

E HAAMAITAI-NOA-HIA TE HAAMORIRAA HAAVARE ORE

13. Ia papu ia tatou i te aha?

13 E faaitoito-atoa-hia tatou i ta Paulo mau parau ia Timoteo. E nafea? Ua ite maitai Iehova e mea taiva ore tatou ia ˈna. Eita râ o ˈna e ite noa i te feia taiva ore ia ˈna, e faaite atoa o ˈna i to ˈna here ia ratou. Te na ô ra te Bibilia: “Te hiˈo nei te mata o Iehova i to te ao atoa nei, ia horoa mai oia i te etaeta i te feia i tia te aau ia ˈna.” (Par. 2, 16:9) E nehenehe tatou e papu e e ore roa ˈtu Iehova e haamoe i ta tatou mau tutavaraa haavare ore no te haamori ia ˈna.—Kor. 1, 15:58; Tim. 1, 1:5.

14. O teihea huru haamoriraa ta Iehova e patoi?

14 Mea riri na Iehova te haamoriraa haavarevare e te patoi ra o ˈna i te reira. E nehenehe o ˈna e ite eaha to roto i te aau o te mau taata atoa e e ite i te feia tei ore “i tia te aau ia ˈna.” Mea faufau na Iehova ia faaite te hoê taata i te tahi huru auraro a rave huna noa ˈi i te hara. (Mas. 3:32) E nehenehe te taata e vare, eiaha râ o Iehova. Te na ô ra te Bibilia: “O tei tapoˈi i ta ˈna hara, e ore ïa e maitai.” No te aha? No te mea mea puai hope o Iehova e e Atua parau-tia o ˈna.—Mas. 28:13; a taio i te Timoteo 1, 5:24 i roto i te nota i raro i te api *; Hebera 4:13.

15. Eiaha roa ˈtu tatou e rave i te aha, e no te aha?

15 Te here nei te rahiraa o ta Iehova mau tavini ia ˈna ma to ratou aau atoa. Mea varavara te hoê taata i te haamori haavarevare noa ia Iehova ma te opua. Teie râ, ua tupu te reira i te tau o Mose e o te mau Kerisetiano matamua. E nehenehe atoa ïa te reira e itehia i teie mahana. (Tim. 2, 3:1, 5) Te auraa anei ïa e e mea tia ia manaˈo ino i to tatou mau taeae e tuahine ma te uiui no nia i to ratou taiva ore ia Iehova? E ere. Mea ino ia manaˈo mai tera aita anaˈe e haapapuraa. (A taio i te Roma 14:10-12; Korinetia 1, 13:7.) E faaino atoa te reira i to tatou iho taairaa e o Iehova.

16. (a) E nafea ia papu e aita roa ˈtu te tahi noa ˈˈe huru haavarevare i roto i to tatou aau? (b) Eaha te haapii mai i te tumu parau tarenihia “ E imi maite . . . e hiˈopoa maite . . .”?

16 E mea tia ia “hiˈopoa maite” te Kerisetiano taitahi “i ta ˈna ihora ohipa.” (Gal. 6:4) No to tatou huru tia ore, e nehenehe tatou e haamata i te haamori ia Iehova no te mau tumu tano ore ma te ore e ite. (Heb. 3:12, 13) E riro paha te tahi mau tuhaa rii o ta tatou haamoriraa ei mea haavarevare. E uiui anaˈe ïa: ‘No te aha vau e haamori ai ia Iehova? Te haamori ra anei au ia ˈna no to ˈu here ia ˈna e no to ˈu hinaaro ia riro o ˈna ei Arii no ˈu? Aore ra te manaˈo noa nei au i te oraraa maitai ta ˈu e hinaaro ra e fanaˈo i roto i te paradaiso?’ (Apo. 4:11) Ma te feruri i teie mau uiraa, e papu ia tatou e aita roa ˈtu te tahi noa ˈˈe huru haavarevare i roto i to tatou aau.

E OAOA TE FEIA TAIVA ORE

17, 18. No te aha ia haamori ai tatou ia Iehova ma te haavare ore?

17 E haamaitaihia tatou ia faaitoito tatou i te tatara i te tahi noa ˈˈe huru haavarevare i roto i to tatou aau. Te na ô ra te fatu salamo: “E ao to te taata, aore i parihia e Iehova i te hara, e aore e haavare o roto i to ˈna aau.” (Sal. 32:2) Mea haavare ore anaˈe tatou i roto i ta tatou haamoriraa, e oaoa tatou i teie nei â e e fanaˈo i te oaoa tia roa i a muri aˈe.

18 Fatata roa Iehova i te faaite maitai i te feia ino o te ore e hinaaro e tatarahapa aore ra o te rave huna nei i te hara. I reira e itehia ˈi te taa-ê-raa i rotopu “i te taata parau tia e te taata parau ino, i te taata i haamori i te Atua, e te taata e ore e haamori ia ˈna.” (Mal. 3:18) A tiai noa ˈi, mea mahanahana ia ite e “tei te feia parau-tia hoi to te Fatu ra mata, e tei ta ratou pure hoi to ˈna tariˈa.”—Pet. 1, 3:12.

^ E faahiti-atoa-hia teie peu i roto i te Apokalupo 21:14 o te parau ra e ua nanaˈohia te iˈoa o na aposetolo 12 i nia i na ofai niu 12.

^ E faataa mai to muri iho tumu parau e nafea ia pee i to Iehova hiˈoraa e ia patoi i te ino.

^ Timoteo 1, 5:24 (Te Faufaa Api): “Te vai ra te taata e itehia ta ratou hara na mua roa i te hiopoa ia ratou; ta te tahi pae rā e itehia ïa i muri aˈe i te hiopoaraa.”