Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E ara anaˈe i te faatupu i te hoê aau teoteo

E ara anaˈe i te faatupu i te hoê aau teoteo

E ara anaˈe i te faatupu i te hoê aau teoteo

“E patoi mai te Atua i te feia teoteo.”—IAKOBO 4:6.

1. A horoa na i te hoê hiˈoraa o te huru aau faaoru e tano.

 UA FAAORU roa aˈena anei to outou aau no te tahi tupuraa? Ua ite te rahiraa o tatou i teie huru popou. E ere i te mea ino ia faaoru rii tatou i te tahi taime. Ei hiˈoraa, ia taio na hoa faaipoipo Kerisetiano i te hoê tapura nota no nia i te haerea maitai e te haaraa puai a ta raua tamahine, e oaoa roa raua i ta ˈna i rave. Ua faaoru te aposetolo Paulo e to ˈna mau hoa i te hoê amuiraa apî o ta ratou i tauturu i te haamau, no te mea ua faaoromai te mau taeae ma te taiva ore i te hamani-ino-raa.—Tesalonia 1, 1:1, 6; 2:19, 20; Tesalonia 2, 1:1, 4.

2. I te rahiraa o te taime, no te aha e mea au ore ai te huru aau faaoru?

2 Na roto i te mau hiˈoraa i faahitihia aˈenei, te ite ra tatou e e nehenehe te faaoru e faaite i te hoê huru aau oaoa no te tahi ohipa aore ra taoˈa. E pinepine râ te faaoru i te faaite i te haafaufaaraa ia ˈna iho ma te tano ore, te hoê manaˈo faateitei no to ˈna iho mau aravihi, hiroa, ta ˈna faufaa, aore ra to ˈna tiaraa. E faaite-pinepine-hia te reira na roto i te hoê haerea faateitei, te hoê huru teoteo. Tera huru faaoru e mea titauhia ia ara roa tatou, te mau Kerisetiano. No te aha? No te mea ua fanauhia tatou e te hinaaro miimii ta to tatou tupuna ra o Adamu i tutuu mai. (Genese 8:21) Ei faahopearaa, e nehenehe to tatou aau e haavare ohie ia tatou a faaoru atu ai tatou no te mau tumu iino. Ei hiˈoraa, e mea tia ia patoi te mau Kerisetiano i te manaˈo faaoru no nia i te iri, te faufaa, te haapiiraa, te mau aravihi natura, aore ra te ite i te ohipa ia rave ia faaauhia i ta vetahi ê. E faaoru tano ore te tupu mai na roto i teie mau mea e e mea riri na Iehova.—Ieremia 9:23; Ohipa 10:34, 35; Korinetia 1, 4:7; Galatia 5:26; 6:3, 4.

3. Eaha te teoteo, e eaha ta Iesu i parau no nia i te reira?

3 Te vai ra te tahi atu â tumu no te patoi i te faaoru tano ore. Mai te peu e e vaiiho tatou i tera huru ia tupu mai i roto i to tatou aau, e nehenehe te reira e faatupu i te hoê huru faaoru vahavaha roa o tei parauhia te teoteo. Eaha te teoteo? Hau atu i te manaˈo e mea teitei aˈe oia, e vahavaha te hoê taata teoteo ia vetahi ê, te feia ta ˈna e hiˈo ra e mea haihai. (Luka 18:9; Ioane 7:47-49) Ua faahiti Iesu i te “teoteo” i rotopu i te tahi atu mau huru ino ‘no roto mai i te aau e viivii ai te taata.’ (Mareko 7:20-23) E nehenehe te mau Kerisetiano e taa e mea faufaa roa eiaha e faatupu i te hoê aau teoteo.

4. E nafea te hiˈopoaraa i te mau hiˈoraa bibilia o te teoteo e nehenehe ai e tauturu ia tatou?

4 E nehenehe oe e tauturuhia ia ape i te teoteo na roto i te hiˈopoaraa i te tahi mau aamu bibilia o te feia teoteo. E ite maitai aˈe ïa oe i te huru aau faaoru tano ore e vai ra paha i roto ia oe aore ra o te nehenehe e tupu mai i muri aˈe. E tauturu te reira ia oe ia patoi i te mau manaˈo aore ra huru aau o te nehenehe e faatupu mai i te hoê aau teoteo. Ei faahopearaa, eita oe e fifihia ia ohipa mai te Atua no te faatupu i ta ˈna faaararaa: “Ei reira . . . [vau] e hopoi ê atu ai i to roto ia oe ra i te feia i oaoa i to oe ra teoteo, e ore hoi oe e faateitei faahou ia oe iho i nia i tau mouˈa moˈa ra.”—Zephania 3:11.

E ohipa mai te Atua i nia i te feia teoteo

5, 6. Mea nafea to Pharao teoteoraa, e eaha te faahopearaa?

5 E nehenehe atoa outou e ite i to Iehova manaˈo i te teoteo na roto i to ˈna ohiparaa mai i nia i te mau faatere puai mai ia Pharao. E aau teoteo mau â to Pharao. Ma te faariro ia ˈna iho ei atua e au ia haamorihia, ua vahavaha oia i ta ˈna mau tîtî, te mau Iseraela. A hiˈo na i to ˈna huru i mua i te aniraa e ia faatiahia ia Iseraela ia haere i te medebara no te “oroa [aore ra faatupu] i te oroa” na Iehova. “O vai Iehova, a faaroo atu ai au i to ˈna reo, a tuu atu ai au ia Iseraela?” o te pahonoraa teoteo ïa a Pharao.—Exodo 5:1, 2.

6 I muri aˈe i to Pharao faarururaa e ono ati, ua parau Iehova ia Mose ia ani i te faatere o Aiphiti e: “E tena na, te faateitei noa na oe ia oe iho i to ˈu nei mau taata, e ore â e tuu ia ratou”? (Exodo 9:17) I reira to Mose faaiteraa i te hitu o te ati—te ûa-paari o tei tuino i te fenua. I te tiamâraa iho â te mau Iseraela no te reva i muri aˈe i te ahuru o te ati, ua taui Pharao i to ˈna manaˈo e ua tapapa ia ratou. I te pae hopea, ua mau o Pharao e ta ˈna nuu i roto i te miti Uteute. A feruri na eaha paha to ratou manaˈo a tapoˈi mai ai te miti ia ratou! Eaha te faahopearaa o to Pharao teoteo? Ua parau ta ˈna nuu puai roa e: “Tatou e horo e faarue i teie nei ati Iseraela, te faatia maira Iehova ia ratou ia pau to Aiphiti nei.”—Exodo 14:25.

7. Mea nafea te mau arii o Babulonia i te teoteoraa?

7 Ua faahaehaa atoa Iehova i te tahi atu mau faatere teoteo. O Senakeriba te hoê, arii no Asura. (Isaia 36:1-4, 20; 37:36-38) Ua haruhia o Asura e to Babulonia, ua faahaehaa-atoa-hia râ e piti arii teoteo o Babulonia. A haamanaˈo na i te oroa ta te arii ra o Belesazara i faatupu a inu ai oia e te mau manihini arii i te uaina i roto i te mau farii i ravehia i roto i te hiero o Iehova, ma te arue i te mau atua o Babulonia. Ua fa taue mai te rimarima taata e ua papai i te hoê poroi i nia i te pǎpǎi. I te aniraahia ia tatara i te papai maere, ua haamanaˈo te peropheta Daniela ia Belesazara e: “Ua horoa mai te Atua teitei i te hoê basileia . . . i to metua ra ia Nebukanesa: Ia teitei râ tana aau, . . . e tuuhia ihora oia i raro i te terono i to ˈna basileia, e ravea-ê-hia ihora to ˈna hinuhinu: E o oe hoi, e te tamaiti, e Belesazara, aore hoi oe i faahaehaa i to oe aau, ite noa ˈi oe i taua mau parau nei.” (Daniela 5:3, 18, 20, 22) I taua noa po ra, ua haru te nuu a to Medai e Peresia ia Babulonia, e ua taparahihia Belesazara.—Daniela 5:30, 31.

8. Mea nafea to Iehova ohiparaa mai i nia i te taata teoteo e rave rau?

8 A feruri atoa na i te tahi atu mau taata teoteo o tei vahavaha i te nunaa o Iehova: te tiapai taata Philiseti ra o Golia, te faatere hau matamua o Peresia ra o Hamana, e te arii ra o Heroda Ageripa, o tei faatere i te mataeinaa o Iudea. No to ratou teoteo, ua roohia teie na taata e toru i te hoê pohe haama i te rima o te Atua. (Samuela 1, 17:42-51; Esetera 3:5, 6; 7:10; Ohipa 12:1-3, 21-23) Te haamataratara ra to Iehova ohiparaa mai i nia i teie mau taata teoteo, i teie parau mau: “O te teoteo to te pohe ra na mua, e te aau faateitei to te hiˈa.” (Maseli 16:18) Oia mau, ‘e patoi mai iho â te Atua i te feia teoteo.’—Iakobo 4:6.

9. Mea nafea te mau arii o Turia i te riroraa ei feia haavare?

9 Taa ê atu i te mau faatere teoteo o Aiphiti, o Asura, e o Babulonia, ua tauturu te arii o Turia i te nunaa o te Atua i te hoê taime. I to Davida e Solomona ariiraa mai, ua tono oia i te mau taata rave ohipa aravihi e ua hapono i te mau taoˈa no te mau aorai arii e no te hiero o te Atua. (Samuela 2, 5:11; Paraleipomeno 2, 2:11-16) Te mea peapea râ i muri aˈe, ua fariu mai to Turia e aro i te nunaa o Iehova. No te aha ratou i na reira ˈi?—Salamo 83:3-7; Ioela 3:4-6; Amosa 1:9, 10.

“I teitei ai to aau”

10, 11. (a) O vai te nehenehe e faaauhia i te mau arii o Turia? (b) Na te aha i faataui i te huru o to Turia i nia ia Iseraela?

10 Ua faaurua Iehova i ta ˈna peropheta ra o Ezekiela ia faaite roa ˈtu e ia faautua i te opu hui arii o Turia. Te vai ra i roto i taua poroi ra i faataehia ˈtu i “te arii o Turia” te mau parau o te faataa ra ma te tano i te opu hui arii o Turia e te haavare matamua ra o Satani, o ‘tei ore i haapao i te parau mau.’ (Ezekiela 28:12; Ioane 8:44) I mutaa ihora, e varua taiva ore o Satani o te faanahonahoraa a Iehova o te mau tamarii i te raˈi. Ua faaite te Atua ra o Iehova na roto ia Ezekiela i te tumu matamua i taiva ˈi te opu hui arii o Turia e o Satani:

11 “I Edene oe i te ô a te Atua ra. Te mau ofai maitatai atoa ra tei nia ˈˈe ia oe . . . I faariro hoi au ia oe mai te kerubi tamaru i faatavaihia ra . . . I nehenehe to oe na mau haerea mai to mahana i fanau mai ai ra, e ia itea-noa-hia ˈtu te ino i roto ia oe ra. No te rahi o ta oe ra taoˈa i î ai oe i te rave ino; i hara ˈi hoi oe na; . . . e haamou atu vau ia oe, e te kerubi tamaru ra . . . To nehenehe ra i teitei ai to aau ra; to anaana i ino ai to oe ra paari.” (Ezekiela 28:13-17) Oia, na te teoteo i turai i te mau arii o Turia ia rave ino i te nunaa o Iehova. Ua ruperupe-roa-hia o Turia ei oire pu tapihoo e ua tui to ˈna roo no te nehenehe o ta ˈna mau tauihaa. (Isaia 23:8, 9) Ua ahaaha roa te mau arii o Turia, e ua haamata ratou i te haavî i te nunaa o te Atua.

12. Na te aha i aratai ia Satani ia haavare, e eaha ta ˈna e tamau ra i te rave?

12 Oia atoa, i fanaˈo na te varua tei riro ei Satani i te paari hinaarohia no te faatupu i te mau ohipa atoa ta te Atua i horoa na ˈna. Aita râ oia i mauruuru, ua “faateiteihia oia e te teoteo” e ua haamata i te vahavaha i ta te Atua huru faatereraa. (Timoteo 1, 3:6) No to ˈna manaˈo rahi ia ˈna iho, ua haamata oia i te nounou i te haamoriraa a Adamu e o Eva. Ua hotu maitai teie hinaaro ino e ua fanau maira i te hara. (Iakobo 1:14, 15) Ua faahema ˈtu o Satani ia Eva ia amu i te maa o te raau otahi ta te Atua i opani. I muri iho, ua faaohipa Satani ia ˈna no te turai ia Adamu ia amu i te maa opanihia. (Genese 3:1-6) No reira, ua patoi na taata matamua i te tiaraa o te Atua e faatere ia raua e, ua riro mau ei feia haamori ia Satani. Aita e otia to te teoteo o Satani. Ua tutava oia i te faahema i te mau mea ora maramarama taatoa o te raˈi e o te fenua, e Iesu Mesia atoa, ia haamori ia ˈna ei patoiraa i te mana arii o Iehova.—Mataio 4:8-10; Apokalupo 12:3, 4, 9.

13. Ua faatupu mai te teoteo i te aha?

13 E nehenehe ïa outou e ite e no ǒ mai te teoteo ia Satani ra; o te tumu matamua te reira o te hara, te mauiui, e te piˈo i roto i te ao o teie mahana. Ei “atua o teie nei ao,” te tamau ra Satani i te faaitoito i te huru aau faaoru e te teoteo tano ore. (Korinetia 2, 4:4) Ua ite oia e e taime poto to ˈna, no reira oia e aro ai i te mau Kerisetiano mau. Ta ˈna fa, e fariu ê ïa ia ratou i te Atua, ia riro ratou ei taata miimii, ei faaahaaha, e ei teoteo. Ua tohu te Bibilia e e parare teie huru miimii i teie “anotau hopea nei.”—Timoteo 2, 3:1, 2; Apokalupo 12:12, 17.

14. Ia au i teihea ture Iehova e ohipa mai ai i nia i ta ˈna mau mea ora maramarama?

14 Ia Iesu Mesia râ, ua faaite roa ˈtu oia ma te mǎtaˈu ore i te mau hotu iino ta te teoteo o Satani i faatupu mai. E toru aˈe taime e i mua i te mau enemi faahua parau-tia, ua haamau Iesu i te ture e ohipa mai ai Iehova i nia i te huitaata: ‘O tei faateitei ia ˈna ihora, e faahaehaahia ïa; e o tei faahaehaa ia ˈna ihora, e faateiteihia ïa.’—Luka 14:11; 18:14; Mataio 23:12.

A paruru i to outou aau i te teoteo

15, 16. Na te aha i faatupu i te teoteo i roto ia Hagara?

15 Ua tapao paha outou e no nia te mau hiˈoraa o te teoteo i faahitihia i nia nei i te feia tiaraa teitei. Te auraa anei e eita te taata au noa e teoteo mai? E ere roa ˈtu. A hiˈo na i te hoê ohipa i tupu i roto i te utuafare o Aberahama. Aita e tamaiti aiˈa ta te patereareha, e ua mairi te matahiti o ta ˈna vahine ra o Sara no te fanau i te tamarii. E peu matauhia no te hoê tane i roto i te tupuraa o Aberahama te huru ia rave i te piti o te vahine e ia tamariihia. Ua faatia te Atua i taua mau faaipoiporaa ra no te mea aita i tae atura i te tau e haamau faahou ai oia i ta ˈna ture aveia matamua no nia i te faaipoiporaa i rotopu i te feia haamori mau.—Mataio 19:3-9.

16 I te onoonoraa ta ˈna vahine, ua farii Aberahama ia noaa mai te tamarii aiˈa na roto i ta Sara vahine tavini Aiphiti ra o Hagara. Ua hapû ihora o Hagara, te piti o te vahine a Aberahama. E mea tia ia mauruuru roa oia i to ˈna tiaraa fanaˈo. Aita râ, ua vaiiho oia i te teoteo ia tupu mai i roto i to ˈna aau. Te faatia ra te Bibilia e: “E ite aˈera oia iho e ua tô oia, riro atura tona ra fatu vahine ei tâhitoraa na ˈna.” No taua huru ra i peapea roa ˈi to Aberahama utuafare e i tiahi ai Sara ia Hagara. Tera râ, te vai ra te hoê ravea no teie fifi. Ua aˈo te melahi a te Atua ia Hagara e: “A hoˈi i to fatu vahine ra, a auraro maite atu ai oe ia ˈna.” (Genese 16:4, 9) E au ra e ua pee o Hagara i teie aˈoraa, ua faaafaro i to ˈna huru i nia ia Sara e ua riro oia ei tupuna vahine no te hoê nahoa taata.

17, 18. No te aha e mea tia ˈi ia ara tatou paatoa i te teoteo?

17 Te faaite ra to Hagara tupuraa e ia maitai mai te tiaraa o te hoê taata, e nehenehe te teoteo e tupu mai. Teie ïa te haapiiraa, e nehenehe atoa te hoê Kerisetiano aau maitai i roto i te taviniraa i te Atua e teoteo mai ia ona oia aore ra ia mana oia. E nehenehe atoa teie huru e fa mai mai te peu e e faatietie vetahi ê ia ˈna no to ˈna manuïa, paari, aore ra aravihi. Oia, e mea tia ia ara te hoê Kerisetiano eiaha e faatupu i te teoteo i roto i to ˈna aau. E parau mau iho â râ mai te peu e e manuïa oia aore ra e fanaˈo oia i te mau hopoia rahi atu â.

18 Te tumu puai roa ˈˈe no te ape i te teoteo, o to te Atua ïa manaˈo no nia i teie huru. Te na ô ra ta ˈna Parau e: “Te hiˈoraa teitei ei te aau teoteo, e te maramarama o te paieti ore, tei faaite mai i ta ratou hara.” (Maseli 21:4) Mea anaanatae ia ite e te faaara ra te Bibilia i te mau Kerisetiano iho â râ i “taoˈa rahi i teie nei ao” eiaha râ ei “aau teitei,” aore ra “teoteo.” (Timoteo 1, 6:17, nota i raro i te api; Deuteronomi 8:11-17) E mea tia ia ape tera mau Kerisetiano ona ore i “te nounou taoˈa,” e ia haamanaˈo ratou e e nehenehe te teoteo e tupu mai i roto i te taata atoa—te mea ona aore ra te mea veve.—Mareko 7:21-23; Iakobo 4:5.

19. Mea nafea Uzia i te faainoraa i to ˈna roo maitai?

19 E nehenehe te teoteo e te tahi atu â mau huru ino e faaino i to tatou taairaa maitai e o Iehova. A rave na, ei hiˈoraa, i te omuaraa o te faatereraa a te arii ra o Uzia: “Ua rave oia i te parau tia i te aro o Iehova . . . Te imi ra oia i te Atua . . . ; e te imi ra oia ia Iehova ra, te horoa maira te Atua i te maitai no ˈna.” (Paraleipomeno 2, 26:4, 5) Ma te peapea râ, ua faaino te arii ra o Uzia i to ˈna roo maitai, no te mea “ua teoteo aˈera [to ˈna aau ma te faatupu roa i te ino].” No to ˈna manaˈo rahi ia ˈna iho, ua tomo oia i roto i te hiero no te pûpû atu i te mea noˈanoˈa. I to te mau tahuˈa faaararaa ia ˈna eiaha e rave i teie ohipa ahaaha, “riri aˈera Uzia.” Ei faahopearaa, ua tairi Iehova ia ˈna i te lepera, e ua pohe oia no to te Atua au ore.—Paraleipomeno 2, 26:16-21; MN.

20. (a) Mea nafea te roo maitai o te arii Hezekia i te fifiraahia? (b) Eaha te hiˈopoahia i roto i te tumu parau i muri nei?

20 E nehenehe outou e ite i te taa-ê-raa o te reira e te hiˈoraa o te arii ra o Hezekia. I te hoê taime, ua fifihia to te arii roo maitai roa no te mea ‘ua teoteo to ˈna aau.’ Ma te oaoa râ, ‘ua faahaehaa Hezekia i te teoteo aau no ˈna ra’ e ua noaa faahou ia ˈna te farii maitai a te Atua. (Paraleipomeno 2, 32:25, 26) A tapao na e na te haehaa i rapaau i to Hezekia teoteo. Oia, e mea taa ê roa te haehaa i te teoteo. No reira, i roto i te tumu parau i muri nei, e hiˈopoa tatou e nafea tatou e nehenehe ai e atuatu e e tapea i te haehaa Kerisetiano.

21. E nehenehe te mau Kerisetiano haehaa e tiaturi i te aha?

21 Eiaha râ tatou e haamoe i te mau hotu iino taatoa ta te teoteo i faatupu. I te mea e “e patoi mai te Atua i te feia teoteo,” e faaoti papu anaˈe ïa i te patoi i te huru aau faaoru tano ore. A tutava noa ˈi tatou ei Kerisetiano haehaa, e nehenehe tatou e tiaturi e ora mai i te mahana rahi o te Atua, ia mou te feia teoteo e ta ratou mau hotu i te fenua nei. I muri iho, “e tuuhia te teoteo o te taata ra i raro; e te teitei o te taata ra, e faahaehaahia ïa, e o Iehova anaˈe ra te teitei i te reira mahana.”—Isaia 2:17.

Manaˈo e feruriruri

• E nafea outou e faataa ˈi i te hoê taata teoteo?

• Nohea mai te teoteo?

• Eaha te nehenehe e faariro i te hoê taata ei mea teoteo?

• No te aha e mea tia ˈi ia ara tatou i te teoteo?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 9]

Ua faahaehaahia o Pharao no to ˈna teoteo

[Hohoˈa i te api 10]

I te maitairaa to Hagara tiaraa, ua teoteo mai oia

[Hohoˈa i te api 11]

Ua faahaehaa o Hezekia ia ˈna iho e ua noaa faahou ia ˈna te farii maitai a te Atua