Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te hoê ao parau-tia ore

Te hoê ao parau-tia ore

Te hoê ao parau-tia ore

TE FARII ra anei outou e te ora nei tatou i roto i te hoê ao parau-tia ore? Aita e feaaraa e te farii ra outou. Inaha, noa ˈtu eaha te huru o to tatou mau aravihi e te paari e faanaho ai tatou i to tatou oraraa, aita ta tatou e haapapuraa no te taoˈa rahi, no te manuïaraa e no te maa atoa. E pinepine i te tupu mai ta te arii paari ra o Solomona no tahito i parau e: “E ere tei te feia paari e noaa ˈi te maa, e ere atoa tei te feia maramarama te taoˈa rahi, e ere tei te feia ite te farii maitai.” No te aha? No te mea, ta Solomona e parau faahou ra, “e tau e e tupuraa manaˈo-ore-hia hoi to te taata atoa ra.”—Koheleta 9:11, MN.

‘Ia uˈana noa mai te anotau ino’

Oia, mea pinepine ‘te tau e te tupuraa manaˈo-ore-hia,’ oia te auraa te vairaa i te vahi tano ore i te taime tano ore, i te tuino i ta tatou mau opuaraa faaineine-maite-hia e tiairaa hinaaro-roa ˈˈe-hia. Ia au i ta Solomona parau, e au tatou i ‘te iˈa i noaa i roto i te upeˈa ra, e te manu ia noaa i te marei ra ia uˈana noa mai te anotau ino ra.’ (Koheleta 9:12) Ei hiˈoraa, te tutava uˈana nei e mau mirioni taata i te faaapu i te fenua ia noaa te maa no to ratou mau utuafare, e no te roo-taue-noa-hia i “te anotau ino” a ere ai te ûa e a tuino ai te paˈurâ i ta ratou mau maa.

E tamata te tahi atu i te tauturu, tera râ, noa ˈtu te tauturu horoahia i te feia tei ati o “te anotau ino” e te toea o te ao, e mea pinepine e mea tia ore ia hiˈohia. Ei hiˈoraa, no te faaruru i te oˈe, i te hoê matahiti aˈenei, “ua fanaˈo te fenua rahi taatoa [o Afirika] ei tauturu, hoê noa tuhaa i nia i te pae o te moni i aufauhia no te tamaˈi o te Golfe,” ia au i te hoê pu tauturu rahi. Ua tano anei ia tataipae te moni ta te mau fenua fanaˈo i haamâuˈa no te tamaˈi i te hoê noa fenua, i ta ratou i haamâuˈa no te tamǎrû i te mauiui e te ahoaho faatupuhia e te oˈe i te hoê noa fenua rahi taatoa? E e mea tano anei i te hoê taime ruperupe i te pae materia no e rave rahi, ia ora noâ 1 i nia i te 4 o te feia o te fenua i roto i te veve rahi aore ra ia pohe e mau mirioni tamarii i te matahiti taitahi i te mau maˈi e nehenehe e apehia? Mea papu e eita!

Parau mau, e ere noa o ‘te tau e te tupuraa manaˈo-ore-hia’ te tumu ‘ia uˈana noa mai te anotau ino.’ Te faatere atoa ra te mau puai eita e vî ia tatou i to tatou oraraa e te faahepo ra i te mau mea e tupu i nia ia tatou. O te mea iho â ïa i tupu i Beslan, i Alania, i te tau toparaa rauere no 2004, i to te mau hanere taata, e tamarii apî e rave rahi o ratou i ta ratou mahana haapiiraa matamua, haapoheraahia i roto i te hoê aroraa uˈana i rotopu i te feia totoa e te mau mutoi. Oia mau, na te tupuraa manaˈo-ore-hia i faataa rahi i te feia i pohe e i ora mai i roto i taua ati ra—te tumu mau râ o taua “anotau ino” ra, o te aroraa ïa a te taata.

Mai tera noa anei te tupuraa?

“Tera te huru o te oraraa,” ta vetahi ïa e parau ia faahiti ratou i te mau tupuraa tano ore. “Mai tera noa iho â te huru, e e vai noa mai tera.” I to ratou manaˈo, e haavî noa iho â te taata puai i te taata paruparu, e e faahepo noa iho â te taata taoˈa i te taata veve. E ohipa noa te reira e ‘te tau e te tupuraa manaˈo-ore-hia,’ ta ratou ïa e parau ra, i nia ia tatou a vai noa ˈi te fetii taata.

E mea tia anei ia tupu mau mai tera? E nehenehe anei te feia e faaohipa ra i to ratou mau aravihi ma te maramarama e te paari e ooti i te hoê utua tano no te taatoaraa o ta ratou ohipa puai? E nehenehe anei te hoê taata e hopoi mai i te tauiraa tamau e te hopea ore i te hoê ao parau-tia ore? E hiˈo anaˈe eaha ta te tumu parau i muri nei e faahiti ra no nia i tera manaˈo.