Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ”

“E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ”

“E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou . . . ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”—MAT. 28:19, 20.

HIMENE: 141, 97

1, 2. Eaha te mau uiraa e hiti mai no te mau parau a Iesu i roto i te Mataio 24:14?

 UA TOHU Iesu e i teie anotau hopea, e porohia te parau apî oaoa o te Basileia i te mau taata atoa. (Mat. 24:14) Ei Ite no Iehova, ua matauhia tatou na te ao atoa nei no ta tatou ohipa pororaa. Te vai ra vetahi mau taata mea au roa na ratou te poroi o ta tatou e faaite ra, area vetahi aita ïa. Te vai atoa ra vetahi aita ratou e au ra i ta tatou poroi, tera râ, mea faatura ratou i ta tatou ohipa pororaa. Te haapapu ra tatou e o tatou te taata e rave ra i te ohipa o ta Iesu i tohu. E tiaraa anei to tatou no te parau i te reira? E nafea e papu ai ia tatou e o te pororaa te ohipa o ta Iesu i tohu?

2 E rave rahi pǔpǔ haapaoraa o te faahua parau ra e te poro ra ratou i ta Iesu poroi. Ua taotia râ ratou i ta ratou pororaa i te mau aˈoraa i te fare pure, i roto i te afata teata aore ra i nia i te Internet aore ra e parau noa ratou mea nafea ratou i te iteraa no nia ia Iesu. Te manaˈo ra vetahi ê e o te tautururaa i te taata o te hinaaro mau ra i te tauturu aore ra i te faaiteraa i te aau maitai, mai te mau taote anei, utuutu maˈi aore ra orometua haapii ta ratou ravea no te poro. Tera anei râ te mau ohipa pororaa ta Iesu i faahiti?

3. Ia au te Mataio 28:19, 20, eaha na tuhaa e maha te tia i te mau pǐpǐ a Iesu ia rave?

3 Ua hinaaro anei Iesu ia tiai ta ˈna mau pǐpǐ ia haere mai te taata ia ratou ra? Aita! I muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, ua parau Iesu i na hanere pǐpǐ: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou; . . . ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mat. 28:19, 20) Mai te mau pǐpǐ a Iesu, mea titauhia ia rave tatou e maha tuhaa. Mea tia ia faariro tatou i te taata ei pǐpǐ, ia bapetizo ia ratou e ia haapii ia ratou. Te mea matamua râ, mea tia ia haere tatou e farerei i te taata. Te faataa ra te hoê taata ite i te Bibilia: “E tuhaa na te taata haamori te ‘haereraa’ na roto anei i te mau aroâ aore ra na te moana.”—Mat. 10:7; Luka 10:3.

4. Eaha te titauhia no te riro mai “ei ravaai taata”?

4 Eaha ta Iesu e tiai ra i ta ˈna mau pǐpǐ? Te hinaaro ra anei oia ia poro ratou mai ta ratou i hinaaro aore ra ia rave ratou i te mau faanahoraa ei pǔpǔ? I te mea e eita e nehenehe ta te hoê taata e poro i “te mau fenua atoa,” mea titauhia i ta ˈna mau pǐpǐ ia rave i te faanahoraa ei pǔpǔ. Tera ta Iesu i parau a titau manihini ai oia i ta ˈna mau pǐpǐ ia riro mai “ei ravaai taata.” (A taio i te Mataio 4:18-22.) Aita Iesu e parau ra no te hoê taata ravaai o te faaohipa ra i ta ˈna iho aˈira e te ainu a tiai noa ˈi ia amu te iˈa i te reira. Ua faahiti râ Iesu i te reira i te faaohiparaa i te upeˈa. E titauhia no tera huru raveraa, te haa-rahi-raa, te hoê faanahoraa, e oia atoa te mau taata e rave rahi e ohipa amui ra.—Luka 5:1-11.

5. Eaha na uiraa e maha te titauhia ia pahono e no te aha?

5 No te ite o vai te poro ra i te parau apî oaoa i teie mahana, mea titauhia ia pahono tatou i teie na uiraa e maha:

  •   Eaha te poroi ta te mau pǐpǐ a Iesu e titauhia ia poro?

  •   Na te aha e turai ia ratou?

  •   Eaha te mau ravea e tia ia ratou ia faaohipa?

  •   Eaha te aano o te ohipa pororaa, e eaha te maororaa o tera ohipa?

 E tauturu mai te mau pahonoraa o teie mau uiraa ia ite o vai o te rave ra i teie ohipa e faaora i te taata e e haapuai te reira i to tatou hinaaro ia tamau i te poro.—Tim. 1, 4:16.

EAHA TE POROI?

6. No te aha i papu ai ia oe te poroi tano ta te mau Ite no Iehova e poro ra?

6 A taio i te Luka 4:43. Ua poro Iesu i “te parau maitai o te basileia,” e ua hinaaro oia ia na reira atoa ta ˈna mau pǐpǐ. O vai te pǔpǔ o te poro ra i tera poroi i te taata atoa? O te mau Ite no Iehova anaˈe! Te faˈi atoa ra vetahi o te ore e au ia tatou i te reira. Ei hiˈoraa, a tapao na i ta te hoê perepitero mitionare o tei ora i e rave rahi fenua i parau i te hoê Ite no Iehova. I te mau fenua taitahi, ua ani te perepitero i te mau Ite no Iehova eaha te poroi ta ratou e poro ra. Ua parau te perepitero, “No to ratou maamaa i horoa ˈi ratou pauroa i te hoê â pahonoraa: ‘Te parau apî oaoa o te Basileia.’” Te haapapu ra te parau a te perepitero e aita tatou i maamaahia, mea hoê râ tatou ei Kerisetiano mau. (Kor. 1, 1:10) Te Basileia o te Atua te poroi matamua o Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova. Te vai ra teie vea na roto e 254 reo e fatata 59 000 000 neneiraa te faaineinehia. Teie ïa te vea opere-roa ˈˈe-hia na te ao atoa nei!

O te mau Ite no Iehova anaˈe o te poro ra i te parau apî oaoa o te Basileia o te Atua

7. E nafea tatou e ite ai e aita te pǔpǔ ekalesiatiko a te Amuiraa faaroo Kerisetiano e poro ra i te poroi tano?

7 Aita te mau pǔpǔ ekalesiatiko a te Amuiraa faaroo Kerisetiano e poro ra no nia i te Basileia o te Atua. Ia paraparau ratou no nia i te Basileia, e rave rahi o ratou o te parau e e manaˈo te reira e vai ra i roto i te aau o te hoê taata. (Luka 17:21) Aita ratou e haapii ra i te taata e te Basileia, o te hoê ïa faatereraa i te raˈi arataihia e Iesu. E peu matauhia râ e ratou i te paraparau no nia ia Iesu i te Noela aore ra i te Pakate. Aita ratou e faataa e e faatitiaifaro te Basileia i te mau fifi atoa o te huitaata e e fatata te reira i te faaore i te mau ino atoa i te fenua nei. (Apo. 19:11-21) Mea papu, aita te mau aratai haapaoraa a te Amuiraa faaroo Kerisetiano e ite i ta Iesu e rave ra ei Arii o te Basileia o te Atua. E no te mea aita ratou e taa i ta Iesu poroi, aita ratou e taa no te aha e tia ia poro ratou.

NA TE AHA E TURAI IA TATOU IA RAVE I TE OHIPA PORORAA?

8. Eaha te manaˈo turai tano ore no te rave i te ohipa pororaa?

8 Eita e tia i te mau pǐpǐ a Iesu ia poro ia noaa mai te moni aore ra no te faatia i te mau paturaa rarahi mau. Ua parau Iesu: “I horoa-noa-hia mai ta outou, e horoa noa hoi outou.” (Mat. 10:8) Eiaha ïa ta tatou ohipa pororaa ia riro ei tapihooraa. (Kor. 2, 2:17) Eiaha te mau pǐpǐ a Iesu e ani ia aufauhia ratou no ta ratou ohipa pororaa. (A taio i te Ohipa 20:33-35.) Noa ˈtu e mea papu ta Iesu faaueraa, e rave rahi ekalesia o te haapeapea ra no te haaputu i te moni no te tapea i ta ratou mau fare pure e no te aufau i to ratou mau tia faatere e te tahi atu mau rave ohipa. E rave rahi aratai haapaoraa a te Amuiraa faaroo Kerisetiano o tei monihia.—Apo. 17:4, 5.

Eiaha ta tatou ohipa pororaa ia riro ei tapihooraa

9. E nafea te mau Ite no Iehova i te faaiteraa e te rave nei ratou i te ohipa pororaa ma te manaˈo turai maitai?

9 Te titau ra anei te mau Ite no Iehova i te moni i te Piha a te Basileia aore ra i te mau tairururaa? Aita! Te turuhia râ ta ratou ohipa pororaa e te mau ô horoa noa. (Kor. 2, 9:7) I te matahiti i mairi râ, e piti miria hora ta te mau Ite no Iehova i rave no te poro i te parau apî oaoa e ua faatere ratou hau atu i te iva mirioni haapiiraa Bibilia i te mau avaˈe atoa. Aita ratou e aufauhia ra no ta ratou pororaa, te oaoa nei râ ratou i te faaohipa i ta ratou iho moni no te reira. Ua parau te hoê taata maimi no nia i te ohipa a te mau Ite no Iehova: “Te fa matamua, o te pororaa ïa e te haapiiraa.” Ua na ô atoa oia e aita ta te mau Ite no Iehova e pǔpǔ ekalesiatiko aufauhia. No reira, mai te peu e aita tatou e poro ra no te moni, na te aha ïa e turai ia tatou? Te rave nei tatou i teie ohipa no to tatou here ia Iehova e i te taata. Te tuea roa ra ïa te reira i te Salamo 110:3 (A taio i roto i te nota.) [1]

EAHA TE MAU RAVEA TE TIA IA FAAOHIPA?

E poro tatou i te mau vahi atoa e itehia ˈi te taata (A hiˈo i te paratarafa 10)

10. Eaha te mau ravea ta Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i faaohipa no te poro?

10 Eaha te mau ravea ta Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i faaohipa no te poro? Ua haere ratou i te mau vahi atoa e ite ai ratou i te taata. Ei hiˈoraa, ua poro ratou i roto i te mau aroâ e te mau matete. Ua haere atoa ratou e farerei i te taata i to ratou iho fare. (Mat. 10:11; Luka 8:1; Ohi. 5:42; 20:20) O te pororaa i tera e tera fare te hoê faanahoraa e naea ˈi te taata atoa.

11, 12. Eaha te taa-ê-raa te itehia i rotopu i te Amuiraa faaroo Kerisetiano e te nunaa o Iehova no nia i te pororaa i te parau apî oaoa?

11 Te poro ra anei te mau haapaoraa o te Amuiraa faaroo Kerisetiano i te parau apî oaoa mai ia Iesu? I tei matauhia, e aufauhia te hoê upoo faatere no te horoa i te aˈoraa i to ratou mau taata. Aita teie mau tia e faariro i te taata ei pǐpǐ apî, e tamata noa râ ratou i te tapea mai i te mau mero tei roto aˈena ratou i te faaroo. Ei hiˈoraa, i 2001, ua parau te pâpa Jean-Paul II i roto i te hoê rata na te mau mero o te faaroo ia poro i te Evanelia e ia faaite atoa i te hoê â itoito rahi mai te aposetolo Paulo o tei parau: “E ati hoi to ˈu ia ore au ia parau i te evanelia.” Ua parau te pâpa e ere noa te ohipa pororaa na te tahi mau taata o tei faaineinehia, no te taatoaraa râ o te mau mero o te faaroo. Tera râ, mea iti roa o tei pee i tera faaitoitoraa.

12 E no te mau Ite no Iehova? O ratou anaˈe te feia e poro ra e te faatere ra o Iesu ei Arii mai 1914 mai â. Ua auraro ratou ia Iesu e ua riro te ohipa pororaa ei mea faufaa i roto i to ratou oraraa. (Mar. 13:10) Ua faataa te hoê buka e mea faufaa roa te ohipa pororaa no te mau Ite no Iehova. Ua faataa atoa te reira e ia ite ratou i te taata o te pohe poiâ ra, o ratou rii noa iho e te maˈihia ra, e tamata ratou i te tauturu atu. Eita roa ˈtu râ ratou e haamoe i ta ratou fa matamua, o te pororaa ïa no nia i te hopea o teie nei ao e te haapiiraa no nia i te faufaaraa ia ora mai. (Pillars of Faith—American Congregations and Their Partners) Te tamau ra te mau Ite no Iehova i te poro i tera poroi e i te pee i te mau ravea pororaa o ta Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i faaite.

EAHA TE AANO O TE OHIPA PORORAA, E EAHA TE MAORORAA O TERA OHIPA?

13. Eaha te aano o te ohipa pororaa?

13 Ua parau Iesu e e haere ta ˈna mau pǐpǐ e poro e e haapii i te parau apî oaoa “e ati noa ˈˈe teie nei ao.” Ua faauehia ratou ia faariro i “te mau fenua atoa” ei pǐpǐ. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Te auraa ïa e ia porohia te parau apî oaoa na te ao atoa nei.

14, 15. Eaha te haapapuraa e te rave ra te mau Ite no Iehova i te parau tohu a Iesu ia au i te aano o te ohipa pororaa? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

14 O te mau Ite no Iehova anaˈe te rave ra i te parau tohu a Iesu ma te haere e poro i te parau apî oaoa na te ao atoa nei. No te aha e parau ai tatou mai tera? I te fenua Marite, fatata 600 000 mero ekalesiatiko i roto i te amuiraa faaroo Kerisetiano, area no te mau Ite no Iehova, e 1 200 000 tiahapa o te poro ra i te parau apî oaoa i tera fenua. Na te ao atoa nei, fatata 400 000 perepitero Katolika. Tera râ, ua hau atu i te 8 mirioni Ite no Iehova o te poro ra i te parau apî oaoa i roto e 240 fenua. Mea papu, na te ao atoa nei te poro ra te mau Ite no Iehova i te parau apî oaoa, e faahanahana e e arue te reira ia Iehova!—Sal. 34:1; 51:15.

15 Ei Ite no Iehova, ta tatou fa, o te pororaa ïa i te parau apî oaoa i te taata e rave rahi hou te hopea a tae mai ai. No teie ohipa, ua hurihia e ua piahia e mirioni buka, vea, api parau e te mau titau-manihini-raa no te mau tairururaa e no te Oroa haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia na roto hau atu i te 700 reo. Te pûpû nei tatou i te reira i te taata ma te tamoni ore. I te matahiti i mairi, ua piahia e 4,5 miria papai Bibilia. Oia atoa, ua piahia hau atu i te 200 mirioni Bibilia, Huriraa o te ao apî o te mau Papai moˈa na roto hau atu i te 130 reo. I nia i ta tatou reni Internet, e haamaramaramaraa te vai ra na roto hau atu i te 750 reo. O te mau Ite no Iehova anaˈe o te rave ra i teie ohipa faahiahia mau.

16. E nafea tatou e ite ai e tei te mau Ite no Iehova ra te varua moˈa?

16 Eaha te maororaa o te ohipa pororaa? Ua parau Iesu e e porohia te parau apî oaoa e tae roa ˈtu i te hopea. Ei Ite no Iehova, ua nehenehe tatou e faaoromai i roto i te ohipa pororaa i te roaraa o teie anotau, no te mea tei ia tatou ra te varua moˈa o Iehova. (Ohi. 1:8; Pet. 1, 4:14) E parau paha vetahi mau taata faaroo: “Te vai ra ia matou ra te varua moˈa.” E nehenehe râ anei ta ratou e rave i te ohipa ta te mau Ite no Iehova e rave ra i teie anotau hopea? Ua tamata vetahi mau pǔpǔ i te poro mai ia tatou, aita râ ratou i manuïa. Te hinaaro ra vetahi e poro, no te hoê noa râ taime taotiahia. E poro paha vetahi ê i tera e tera fare, aita râ ratou e poro i te parau apî oaoa o te Basileia. Eita ïa ta ratou e nehenehe e rave i te ohipa o ta Iesu i haamata.

O VAI TE PORO MAU RA I TE PARAU APÎ OAOA I TEIE MAHANA?

17, 18. (a) No te aha e papu ai ia tatou e o te mau Ite no Iehova anaˈe o te poro ra i te parau apî oaoa o te Basileia i teie mahana? (b) E nafea tatou e nehenehe ai e tamau i te rave i teie ohipa pororaa?

17 O vai ïa o te poro ra i te parau apî oaoa o te Basileia i teie mahana? O te mau Ite no Iehova anaˈe! Mea nafea tatou i te iteraa i te reira? No te mea, o tatou anaˈe o te poro ra i te poroi tano, te parau apî oaoa o te Basileia. Te imi ra tatou i te taata i roto i ta tatou taviniraa, te faaohipa ra ïa tatou i te mau ravea tano. Mea tano to tatou manaˈo turai no te poro, oia hoi, no to tatou here ia Iehova e i te taata. Ta tatou te ohipa pororaa te mea aano roa ˈˈe, no te mea te poro ra tatou i te taata no te mau nunaa e reo atoa. E tamau atoa tatou i te poro i te parau apî oaoa o te Basileia e tae roa ˈtu i te hopea!

18 Mea faahiahia mau i te ite i te mau ohipa o ta te nunaa o Iehova e rave nei no te poro i te parau apî oaoa i teie anotau hopea. E nafea râ tatou e nehenehe ai e rave pauroa teie mau ohipa? Te faataa ra te aposetolo Paulo: “O te Atua tei ohipa i roto ia outou i te hinaaro e te rave i te maitai ta ˈna iho e hinaaro ra.” (Phil. 2:13) Ia tamau Iehova i te horoa mai i te itoito hinaarohia no te tutava i te poro i te parau apî oaoa.—Tim. 2, 4:5.

^ [1] (paratarafa 9) Salamo 110:3 (New World Translation): “E turu to nunaa ia oe ma te aau tae i te mahana e aratai ai oe i to nuu i te tamaˈi. Ma te moˈa nehenehe mau e haere mai ai ia oe ra to feia apî e au i te topata pape o te aahiata.”