Go na content

Go na table of contents

A lobi di wi e sori kan gi trawan deki-ati

A lobi di wi e sori kan gi trawan deki-ati

„Lobi e gi sma deki-ati.”​—1 KOR. 8:1.

SINGI: 109, 121

1. Fu sortu prenspari sani Yesus ben taki a lasti neti di a ben de nanga den disipel fu en?

NA A lasti neti di Yesus ben de nanga den disipel fu en, a taki fu lobi bijna 30 leisi. A taigi den disipel fu en taki den musu „lobi makandra” (Yoh. 15:12, 17). Den ben musu lobi makandra so furu, taki tra sma ben o si taki den na trutru bakaman fu Krestes (Yoh. 13:34, 35). A lobi disi a no wan firi nomo. Te wi abi a lobi disi, dan wi o du sani gi wi brada nanga sisa sondro fu denki wisrefi. Yesus ben taki: „A moro bigi lobi di wan sma kan sori, na fu gi en libi gi den mati fu en. Unu na mi mati te unu e du san mi e taigi unu.”​—Yoh. 15:13, 14.

2. (a) Sortu moi fasi den futuboi fu Yehovah abi? (b) Sortu aksi wi o luku na ini na artikel disi?

2 Den futuboi fu Yehovah lobi makandra trutru, den no e denki densrefi nomo èn den abi wánfasi (1 Yoh. 3:10, 11). Wi breiti taki futuboi fu Yehovah e sori lobi gi makandra awinsi fu sortu kondre noso ras den de, awinsi fa den kweki èn awinsi sortu tongo den e taki. Ma kande yu e aksi yusrefi: ’Fu san ede a de so prenspari fu sori lobi na ini a ten disi? Fa a lobi di Yehovah nanga Yesus e sori e gi wi deki-ati? Fa wi kan sori lobi so taki wi brada nanga sisa e kisi „deki-ati”?’​—1 Kor. 8:1.

FU SAN EDE A DE SO PRENSPARI FU SORI LOBI NOW?

3. Fa a libi de gi furu sma na ini den „muilek ten” disi?

3 Fu di wi e libi na ini „muilek ten”, meki a libi ’lai broko-ede nanga pina’ (Ps. 90:10; 2 Tim. 3:1-5). Dati meki furu sma e lasi-ati so te taki den no wani libi moro. Moro leki 800.000 sma e kiri densrefi ibri yari. Dati wani taki dati ibri 40 sekonde wan sma e dede. A sari taki srefi son brada nanga sisa kiri densrefi fu di den ben lasi-ati srefisrefi.

4. Sortu sma na ini Bijbel ben lasi-ati so te taki den no ben wani libi moro?

4 Na ini Bijbel ten son futuboi fu Yehovah ben abi so furu problema taki den no ben wani libi moro. Fu eksempre, Yob ben abi so furu pen taki a ben bari: „Mi e tegu gi a libi disi. Mi no wani libi fu ala ten” (Yob 7:16; 14:13). Yona ben lasi-ati fu di sani no ben waka soleki fa a ben fruwakti. Dati meki a ben taki: „Yehovah, grantangi, meki mi dede, bika a moro bun fu dede, leki fu tan na libi” (Yona 4:3). A profeiti Elia srefi ben lasi ala howpu èn dati meki a taki: „A nofo! Ke Yehovah, meki mi dede” (1 Kow. 19:4). Ma Yehovah ben lobi den futuboi fu en èn a ben wani taki den tan na libi. Dati meki a no krutu den, ma a gi den deki-ati. Dati yepi den fu firi moro bun èn fu dini Yehovah go doro.

5. Fu san ede a de so prenspari fu sori lobi gi wi brada nanga sisa now?

5 Srefi den brada nanga sisa fu wi di no abi den firi disi abi deki-ati fanowdu fu di a libi lai furu stress. Dati meki wi musu sori lobi gi den. Sma e frufolgu son brada nanga sisa èn den e spotu den. Tra brada nanga sisa fu wi abi problema na den wrokope fu di sma e krutu den èn den e lei gi den. Sonwan fu den e weri fu di den musu wroko furu yuru langa èn a wroko hebi. Trawan abi problema na ini den osofamiri, kande fu di a trowpatna fu den di no e dini Yehovah e meki trobi nanga den. Ala den sortu problema disi e meki taki wi brada nanga sisa na ini a gemeente e kon weri èn den e lasi-ati. Suma kan gi den deki-ati so taki den no gi abra?

YEHOVAH E GI WI DEKI-ATI FU DI A LOBI WI

6. Fa a lobi di Yehovah e sori gi den futuboi fu en e gi den deki-ati?

6 Yehovah e taigi den futuboi fu en taki a lobi den èn taki a o tan du dati. Prakseri fa den Israelsma ben kisi deki-ati di Yehovah taigi den: „Fu di mi e si unu leki wan gudu, meki mi e lespeki unu èn mi lobi unu. . . . No frede, bika mi de nanga unu” (Yes. 43:4, 5). Yu kan de seiker taki Yehovah lobi yu tu. * Luku san Bijbel e pramisi den wan di e dini Yehovah: „A o frulusu unu leki wan deki-ati Fetiman. A o prisiri srefisrefi nanga unu.”​—Sef. 3:16, 17.

7. Fu san ede wi kan agersi a lobi di Yehovah abi gi wi nanga a lobi fu wan mama gi en beibi? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

7 Awinsi sortu tesi wi e kisi, Yehovah e pramisi taki a o gi wi deki-ati èn a o trowstu wi. Bijbel e taki: „A o tyari unu na en seibere èn a o boboi unu na tapu en bowtu. Mi o trowstu unu ibri tron baka neleki fa wan mama e trowstu en manpikin ibri tron baka” (Yes. 66:12, 13). Wan beibi e firi switi te en mama e tyari en na en seibere èn te a e prei nanga en. Na so Yehovah wani taki wi firi tu èn dati meki a e sori furu lobi gi wi. Noiti yu musu tweifri taki Yehovah lobi yu.​—Yer. 31:3.

8, 9. Fa a lobi di Yesus e sori gi wi e gi wi deki-ati?

8 Luku sortu tra sani Yehovah du fu sori taki a lobi wi. Bijbel e taki: „Gado ben lobi grontapu so te, taki a gi en wan-enkri Manpikin, so taki ala sma di e bribi na ini en no sa dede, ma sa kisi têgo libi” (Yoh. 3:16). Yesus srefi sori bigi lobi gi wi fu di a ben de klariklari fu dede gi wi. A lobi di a sori gi wi e gi wi deki-ati. Gado Wortu e pramisi wi taki srefi ’banawtu nanga pina’ no „man prati wi fu a lobi fu Krestes”.​—Rom. 8:35, 38, 39.

9 Son leisi wi e kisi problema di e weri wi skin, di e meki wi firi brokosaka, èn di e meki taki wi no e prisiri moro fu du wi diniwroko. (Leisi 2 Korentesma 5:14, 15.) A lobi di Yesus abi gi wi e gi wi a deki-ati fu go doro. A e yepi wi fu no gi abra awinsi wi e kisi fu du nanga rampu, awinsi sma e frufolgu wi, awinsi sani no waka soleki fa wi wani èn awinsi wi abi furu broko-ede.

WI MUSU SORI LOBI GI WI BRADA NANGA SISA

Te wi e studeri na eksempre fu Yesus, dan dati o yepi wi fu gi makandra deki-ati (Luku paragraaf 10, 11)

10, 11. Suma abi a frantwortu fu gi deki-ati na brada nanga sisa di lasi-ati? Fruklari dati.

10 Nanga yepi fu a Kresten gemeente Yehovah e sori lobi gi wi. Te wi e sori lobi gi wi gi brada nanga sisa, dan wi e sori taki wi lobi Yehovah tu. Dati meki wi musu yepi den fu tan dini Yehovah èn fu no firi brokosaka (1 Yoh. 4:19-21). Na apostel Paulus ben taigi Kresten: „Tan gi makandra deki-ati èn tan yepi makandra, soleki fa unu e du kaba” (1 Tes. 5:11). Iya, ala sma na ini a gemeente, a no soso den owruman, kan trowstu tra brada nanga sisa èn gi den deki-ati neleki fa Yehovah nanga Yesus e du dati.​—Leisi Romesma 15:1, 2.

11 Son sma na ini a gemeente e lasi-ati so te taki den musu dringi dresi èn den musu go na datra (Luk. 5:31). Owruman nanga tra sma na ini a gemeente, e frustan taki den a no datra. Ma den sabi taki a prenspari fu trowstu den brada nanga sisa. Wi alamala abi a frantwortu fu ’taki na wan fasi di e trowstu den sma di lasi-ati, fu yepi den swakiwan èn fu abi pasensi nanga ala sma’ (1 Tes. 5:14). Wi musu sori taki wi e firi gi trawan, wi musu abi pasensi nanga den èn wi musu taki na wan fasi di e trowstu den wan di lasi-ati. Yu e gi yu brada nanga sisa deki-ati nanga trowstu? San o yepi yu fu man du dati moro bun?

12. Fa wan sisa ben kisi deki-ati fu den brada nanga sisa fu en gemeente?

12 Fa a lobi di wi e sori gi trawan e yepi den te den lasi-ati? Wan sisa fu Europa e taki: „Son leisi mi e prakseri fu kiri misrefi. Ma mi abi furu sma di e yepi mi. Na den brada nanga sisa fu mi gemeente meki taki mi de na libi tide. Mi e kisi furu trowstu nanga deki-ati fu den. Aladi na wan tu sma nomo sabi taki mi e siki, toku a heri gemeente e horibaka gi mi. Wan trowpaar de leki wan papa nanga mama gi mi. Den e luku mi bun èn mi kan taki nanga den awinsi sortu yuru fu a dei.” A tru taki son brada nanga sisa man du moro fu yepi wan trawan. Toku wi alamala man horibaka gi wi brada nanga sisa di lasi-ati. *

FA WI KAN SORI LOBI GI TRAWAN SO TAKI DEN KAN KISI DEKI-ATI?

13. San wi musu du efu wi wani trowstu trawan?

13 Arki bun te wan sma e taki (Yak. 1:19). Wi e sori lobi te wi e arki wi brada noso sisa nanga ala wi prakseri. Sondro fu hati en firi, wi kan poti wan tu aksi fu kon frustan moro bun fa a e firi. Disi o yepi yu fu gi en deki-ati. A fasi fa yu e luku en musu gi en a firi taki yu e broko yu ede nanga en trutru. Te a e taki, no koti en mofo, ma arki en nanga pasensi. Te yu e du dati, dan yu o man frustan moro bun fu san ede a e firi so. Na so yu brada noso sisa o frutrow yu èn a o moro makelek gi en fu arki san yu e taki. Yu o man trowstu en fu di yu sori taki yu e broko yu ede nanga en.

14. Fu san ede wi no musu krutu trawan?

14 No krutu trawan. Efu wan sma di lasi-ati abi a firi taki wi e krutu en, dan na presi fu trowstu en wi o meki a firi moro takru. Odo 12:18 e taki: „Sma de di e taki sani sondro fu denki, neleki na dyuku den e dyuku trawan nanga wan feti-owru, ma a tongo fu den koniwan na dresi.” Noiti wi wani hati wan sma firi fu espresi. Ma efu wi no denki fosi wi taki wan sani, wi ben kan „dyuku” wan sma nanga den sani di wi e taki. Efu wi wani gi wan sma deki-ati, dan wi musu sori en taki wi e firi gi en. Wi musu aksi wisrefi fa wi ben o firi efu wi ben de na ini a situwâsi fu en.​—Mat. 7:12.

15. Sortu sani wi kan gebroiki fu trowstu sma?

15 Gebroiki Gado Wortu fu trowstu trawan. (Leisi Romesma 15:4, 5.) Na a „Gado di e meki wi horidoro èn di e gi wi trowstu” gi wi a Bijbel. Dati meki a no e fruwondru wi taki a abi furu tekst di e trowstu sma. Boiti Bijbel wi abi a buku Ondrosuku Bijbel moro fini​Gi Yehovah Kotoigi. A buku disi kan yepi wi fu feni tekst nanga artikel di wi kan gebroiki fu gi wi brada nanga sisa deki-ati, awinsi sortu problema den abi.

16. Sortu fasi wi musu abi fu man gi wi brada noso sisa deki-ati?

16 Sori sari-ati nanga switifasi. Den fasi disi o yepi wi fu sori lobi gi wi brada nanga sisa èn fu gi den deki-ati te den lasi-ati. Yehovah srefi na ’a Tata di abi furu sari-ati èn a Gado fu ala trowstu’ (leisi 2 Korentesma 1:3-6; Luk. 1:78; Rom. 15:13). Paulus na wan moi eksempre gi wi. A ben skrifi: „Wi ben sori switifasi gi unu, leki te wan mama e gi en eigi pikin bobi èn e sorgu den na wan fasi di e sori taki a lobi den. We, fu di wi lobi unu trutru, meki wi no ben prisiri fu fruteri unu a bun nyunsu fu Gado wawan, ma wi ben de klariklari tu fu lasi wi libi gi unu, bika wi ben kon lobi unu srefisrefi” (1 Tes. 2:7, 8). Te wi e sori sari-ati neleki Yehovah, dan a kan gebroiki wi fu trowstu wan brada noso sisa di ben begi fu kisi yepi.

17. Fa wi musu si wi brada nanga sisa èn fa dati o yepi wi fu gi den deki-ati?

17 No fruwakti tumusi furu fu yu brada nanga sisa. Hori na prakseri taki yu brada nanga sisa na sondusma. Efu yu ben o fruwakti tumusi furu fu den, dan yu ben kan mandi te den meki wan fowtu (Preik. 7:21, 22). Yehovah sabi taki wi e meki fowtu èn dati meki a no e fruwakti tumusi furu fu wi. Te wi e teki na eksempre fu en, dan wi o hori pasensi nanga wi brada noso sisa (Ef. 4:2, 32). Wi no o gi den a firi taki den no e du nofo èn wi no o teki den gersi nanga trawan. Na presi fu dati wi o prèise den gi san den e du. Na so wi kan gi den deki-ati. Disi o yepi den fu tan ’prisiri nanga san densrefi e du’ gi Yehovah.​—Gal. 6:4.

18. Sortu reide wi abi fu gi makandra deki-ati?

18 Den futuboi fu Yehovah warti gi en nanga Yesus, di ben de klariklari fu dede gi den (Gal. 2:20). Wi srefi lobi wi Kresten brada nanga sisa. Dati meki wi wani sori switifasi gi den. Fu man trowstu den, wi musu ’du muiti fu libi bun nanga den èn fu du sani di e gi den deki-ati’ (Rom. 14:19). Wi alamala e wakti a Paradijs pe nowan sma o lasi-ati moro! Siki, feti nanga dede no o de moro. Sma no o frufolgu wi moro, wi no o abi problema na ini wi osofamiri èn ala ten sani o waka bun. Na a kaba fu a Dusun Yari Tiri, libisma no o abi sondu moro. Den sma di o tan na libi baka a lasti tesi o tron Gado pikin èn den „o kon fri na wan tumusi moi fasi” (Rom. 8:21). Sobun, meki wi alamala tan sori lobi so taki wi kan gi makandra deki-ati. Te wi e du dati, dan wi alamala kan doro na ini a nyun grontapu.

^ paragraaf 12 Fu man yepi den wan di e kisi a firi fu kiri densrefi, dan luku den artikel disi na ini na Ontwaakt!: „Heeft het nog zin? Drie redenen om voor te leven”, (april 2014 blz 7, 8, 9); „Als je het leven niet meer ziet zitten”, (yanuari 2012); nanga „Het leven is de moeite waard” (22 oktober 2001 blz 3-4, 5-6, 8-12).