Bai na kontenido

IMITÁ NAN FE | JONATAN

“Nada No Por Stroba Yehova”

“Nada No Por Stroba Yehova”

 Imaginá bo un guarnishon, òf pòst militar, solitario situá den un área bashí ku bista riba un paisahe seku i yen di baranka. E sòldánan filisteo ubiká na e pòst akí diripiente ta mira algu interesante pa entretené nan mes kuné: Dos hòmber israelita ta pará stret dilanti di nan na e otro banda di e abismo. E sòldánan tin prèt, nan no ta mira niun peliger. Pa hopi tempu e filisteonan a dominá e israelitanan, kendenan no por a ni sleip nan hèrmèntnan di agrikultura sin yudansa di e filisteonan. Pues e sòldánan israelita no tabatin masha arma pa bringa kuné. Ademas, esakinan tabata solamente dos hòmber! I asta si nan tabatin arma di guera mes, ki daño nan por a hasi? Hasiendo chèrchi, e filisteonan ta grita: “Subi bin serka nos i nos lo bisa boso algu,” pensando ku nan ta bai duna nan un bon lès! ​—1 Samuel 13:19-​23; 14:11, 12.

 Pero en realidat, ta e filisteonan lo a bai haña un bon lès. E dos israelitanan a kore baha den e abismo, krusa i kuminsá subi na e otro banda di e abismo. E tabata asina steil ku nan mester a subi ku man i pia. Pero tòg, nan a sigui fòrsa pa pasa over di e barankanan, stret den direkshon di e pòst militar! (1 Samuel 14:13) Anto awor e filisteonan ta mira ku e promé hòmber ta armá i su kargadó di arma ta su tras. Pero realmente, e hòmber ei ta bai lansa un atake kontra henter un grupo di sòldá? Ta loko e hòmber ei ta?

 Nò, e no ta loko; e ta un hòmber ku hopi fe. E yama Jonatan, anto su relato ta bibu i ta kontené lèsnan balioso pa e kristiannan berdadero djawe. Aunke nos no ta partisipá den guera, nos por siña hopi for di Jonatan su ehèmpel di kurashi, lealtat i e spiritu di inegoismo, ku ta kualidatnan ku nos tin mester pa por edifiká un fe fuerte.​—Isaías 2:4; Mateo 26:51, 52.

Un Yu Leal i un Sòldá Yen di Kurashi

 Pa nos por komprondé dikon Jonatan a ataká e pòst militar ei, nos tin ku haña sa algu di su pasado. Jonatan ta e yu mayó di Saul, e promé rei di Israel. Tempu ku Saul a ser ungí komo rei, ya Jonatan tabata basta grandi kaba, kisas un mucha hòmber di 20 aña òf mas. Ta parse ku Jonatan tabatin un amistat será ku su tata, kende hopi bes a konfia den su yu. Durante e tempu ei, Jonatan a konosé su tata no solamente komo un hòmber haltu ku bon tipo i ku kurashi, sino, mas importante ainda, komo un hòmber humilde i ku fe fuerte. Jonatan por a mira bon kla dikon Yehova a skohe Saul pa bira rei. Asta Profeta Samuel a bisa ku no tabatin niun otro hende manera Saul den henter e pais!​—1 Samuel 9: ​1, 2, 21; 10:20-​24; 20:2.

 Jonatan lo mester a sintié onrá pa bringa bataya riba òrdu di su tata kontra e enemigunan di e pueblo di Yehova. E gueranan ei no tabata manera e konfliktonan nashonalista di awe. Den e tempu ei, Yehova a skohe e nashon di Israel pa represent’é, i konstantemente Israel tabata bou di atake di e nashonnan ku a adorá diosnan falsu. E filisteonan tabata un nashon korumpí ku adorashon di diosnan manera Dagon, i hopi bes nan a purba di oprimí òf asta destruí e pueblo skohí di Yehova.

 P’esei anto, pa un hòmber manera Jonatan, bringamentu di e gueranan ei tabata un kuestion di lealtat na Yehova Dios. I Yehova a bendishoná e esfuerso ku Jonatan a hasi. Djis despues ku Saul a bira rei, el a pone su yu na kabes di un grupo di mil sòldá, i Jonatan a dirigí nan den e atake kontra e trupa di sòldá filisteo na Geba. Aunke e sòldánan di Jonatan tabatin masha poko arma pa bringa kuné, Yehova a yuda Jonatan gana e bataya ei. Sinembargo, despues di esei e filisteonan a forma un ehérsito grandísimo. Hopi di e sòldánan di Saul tabata terorisá. Algun di nan a kore limpi bai skonde, i otronan a asta traishoná nan ehérsito i a bai bringa na banda di e enemigu! Pero Jonatan nunka no a pèrdè kurashi.​—1 Samuel 13:​2-7; 14:21.

 Riba e dia menshoná na kuminsamentu di e artíkulo akí, Jonatan a disidí di slùip bai, e ku su kargadó di arma so. Segun ku nan tabata aserká e pòst militar na Mikmas, Jonatan a divulgá su plan na su kargadó di arma: Nan lo eksponé nan mes abiertamente na e sòldánan filisteo. Si e sòldánan ei reta nan pa bini kontra nan, esei lo tabata e señal pa mustra nan ku Yehova lo a yuda su sirbidónan. Su kargadó di arma a bai di akuerdo mesora. Kisas el a haña mas kurashi ora Jonatan ku palabranan poderoso a bis’é: “Nada no por stroba SEÑOR di salba, tantu pa medio di hopi komo pa medio di poko.” (1 Samuel 14:​6-​10) Kiko e tabata ke men?

Evidentemente Jonatan tabata konosé su Dios bon. Sin duda el a kòrda ku den pasado Yehova a yuda su pueblo derotá nashonnan enemigu ku tabata hopi mas grandi ku nan. Tabatin bes ku Yehova asta a usa un persona só pa logra viktoria. (Huesnan 3: ​31; 4: ​1-​23; 16:23-​30) Pues, Jonatan tabata sa ku no ta ni e kantidat ni e forsa ni e armanan di e sirbidónan di Yehova lo a hasi e trabou, sino nan fe. P’esei, ku fe Jonatan a laga Yehova determiná si é ku su kargadó di arma mester a ataká e pòst militar di e filisteonan; el a skohe un señal ku Yehova por a usa pa indiká Su aprobashon. Despues ku el a hasi sigur di Yehova su aprobashon, Jonatan a dal bai i a ataká.

 Tuma nota di dos aspekto di Jonatan su fe. Promé, e tabatin un rèspèt profundo pa su Dios, Yehova. E tabata sa ku Dios Todopoderoso no ta dependé riba forsa humano pa kumpli ku su propósitonan, pero tòg Yehova ta kontentu pa bendishoná hende fiel ku ta sirbié. (2 Krónikanan 16:9) Di dos, Jonatan a buska Yehova su aprobashon promé ku e tuma akshon. Awe, nos no ta buska señal sobrenatural serka nos Dios pa nos hasi sigur ku e ta aprobá loke nos ta hasi. Nos tin henter e Palabra inspirá di Dios, i esei ta tur loke nos tin mester pa diserní kiko ta Dios su boluntat. (2 Timoteo 3:​16, 17) Nos ta konsultá Beibel kuidadosamente promé ku nos tuma desishon importante? Si ta asina, nos ta demostrá Yehova, meskos ku Jonatan, ku ta su boluntat ta e kos di mas importante pa nos.

 Pues e dos hòmbernan, sòldá i kargadó di arma, a lucha subi rápidamente i a bai den direkshon di e pòst militar. E filisteonan por fin a realisá ku nan tabata bou di atake i a manda e hòmbernan pa kore ku e dos invasornan ei. E filisteonan no solamente tabatin e bentaha di tin mas tantu sòldá, sino tambe di ta situá mas haltu. Esei a nifiká ku nan lo por a deshasí di e dos atakantenan ei rápidamente. Pero Jonatan a keda ataká pa un sòldá tras di otro. I su tras e kargadó di arma tabata kaba ku nan. Den un rat’í ora, e dos hòmbernan a kaba ku 20 sòldá! Anto Yehova a hasi algu mas. E relato ta bisa: “I tabatin un temblamentu den e kampamentu, den e sabana i meimei di henter e pueblo. Asta e guarnishon i e sakiadónan tabata tembla; i tera tabata sagudí, asina ku esaki a bira un temblamentu masha grandi mes.”​—1 Samuel 14:15.

Jonatan i su kargadó di arma a dirigí un atake kontra henter un pòst militar di enemigu armá

 For di un distansia, Saul ku su hòmbernan a para wak kon e filisteonan tabata drenta pániko i asta a kuminsá ataká otro! (1 Samuel 14:16, 20) E ora ei e israelitanan a tuma kurashi i a ataká e enemigunan ei, kisas usando arma di e filisteonan mes ku a ser matá. Yehova a duna su pueblo un gran viktoria e dia ei. I desde e tempu eksitante ei Yehova no a kambia. Si awe nos pone fe den Yehova manera Jonatan i su kargadó di arma anónimo, nunka nos lo tin motibu pa lamentá esei.—Malakías 3:6; Romanonan 10:11.

“El A Traha Huntu ku Dios”

 Pa Jonatan e viktoria akí tabata e resultado di e bendishon di Yehova. Sinembargo, pa Saul kosnan tabata diferente. Saul a kometé algun fayo grave. El a desobedesé Samuel, e profeta nombrá di Yehova, i a ofresé sakrifisio ku ta e profeta, kende tabata un levita, mester a ofresé. Ora Samuel a yega, el a bisa Saul ku pa motibu di su desobedensia su reino lo no dura. Anto promé ku Saul manda su hòmbernan bai guera, el a pone nan bou di un huramentu imprudente, bisando: “Maldishoná sea e hòmber ku kome kuminda promé ku nochi sera i promé ku mi tuma vengansa riba mi enemigunan.”​—1 Samuel 13:10-​14; 14:24.

Saul su palabranan a indiká un kambio tristu den su personalidat.  E hòmber spiritual i humilde ei a kambia i bira un hende ambisioso i egoista? De echo, niun ora so Yehova no a duna òrdu pa pone e restrikshon irasonabel ei riba e sòldánan balente i yen di kurashi. Anto, tende Saul su palabranan: “promé ku mi tuma vengansa riba mi enemigunan.” Bo no ta haña ku e palabranan ei ta indiká ku Saul a pensa ku e guera ei tabata algu personal i a drei rònt di dje so? Akaso el a lubidá ku ta Yehova su hustisia ta e kos di mas importante i no su propio hamber pa vengansa, gloria òf viktoria?

 Jonatan no tabata sa nada tokante Saul su huramentu bobo. Kansá di un bataya pisá, el a hinka su staf den un nèshi di abeha i a saka poko honing i kome; mesora el a sinti e forsa ku esei a dun’é. E ora ei un di su hòmbernan a bis’é tokante e huramentu di su tata kontra komementu. Jonatan a respondé: “Mi tata a trese problema den e tera. Mira awor kon mi wowonan a klara, pasobra mi a purba un tiki di e miel akí. Kuantu mas mihó lo tabata si e pueblo lo a kome libremente awe di e botin ku nan a kohe di nan enemigunan! Pasobra awor e matansa entre e filisteonan no ta grandi.” (1 Samuel 14:25-30) E tabatin rason. Jonatan tabata un yu leal, pero e no a kere tur kos siegamente. E no a bai di akuerdo ku tur kos ku su tata a hasi òf bisa, i esei a yud’é gana e rèspèt di otro hende.

 Ora Saul a haña sa ku Jonatan a violá e prohibishon, esei no a yud’é rekonosé e bobedat di su huramentu. Al kontrario, el a pensa ku ta su propio yu meresé di ser matá! Jonatan no a diskutí ni roga pa miserikòrdia. Tende su reakshon. Humildemente el a bisa: “At’ami akí, ta ami mester muri!” Sinembargo, e israelitanan a kontestá: “Jonatan, kende a logra e gran liberashon akí den Israel, mester muri? Di ningun manera! Manera SEÑOR ta biba, ni un drachi di su kabei lo no kai na suela, pasobra awe el a traha huntu ku Dios.” Kiko a pasa despues? Porfin Saul a demostrá sano huisio. E relato ta sigui bisa: “Asina e pueblo a reskatá Jonatan, i e no a muri.”​—1 Samuel 14:43-​45.

“At’ami akí, ta ami mester muri!”

 Ku su kurashi, trabou duru i su spiritu di humildat i sakrifisio propio el a gana un bon reputashon. Ora e tabata den peliger, su bon reputashon tabata di gran yudansa p’e. Sí, diariamente nos mester wak ki nòmber i reputashon nos ta traha pa nos mes. Beibel ta bisa nos ku un bon nòmber ta masha balioso. (Eklesiástes 7:1) Si nos hasi esfuerso, manera Jonatan a hasi, pa traha un bon nòmber serka Yehova, nos bon nòmber lo ta un tesoro.

Kosnan Ta Kana Robes

 Apesar di Saul su fayonan, Jonatan a sigui lucha lealmente huntu ku su tata atraves di añanan. Nos no por imaginá kon desepshoná lo e mester tabata pa mira kon su tata a desaroyá un spiritu arogante i desobediente. Su tata tabata bayendo kompletamente robes, i Jonatan no por a hasi nada pa stòp e.

 E problema a kulminá ora Yehova a asigná Saul pa hasi guera kontra e amalekitanan, un pueblo ku tabata asina malbado ku Yehova a proklamá destrukshon di e nashon kompleto den tempu di Moises. (Éksodo 17:14) Saul a haña òrdu pa destruí tur nan bestianan i mata nan rei, Agag. Sin duda, Saul a gana e bataya ku Jonatan yen di kurashi bringando huntu kuné manera kustumber. Pero, abiertamente Saul a desobedesé Yehova i a spar Agag i keda ku tur e rikesa i e tounan di bestia. Profeta Samuel a pronunsiá Yehova su huisio final riba Saul ora el a bisa: “Pasobra bo a rechasá e palabra di SEÑOR [Yehova], e tambe a rechasá bo komo rei.”​—1 Samuel 15:​2, 3, 9, 10, 23.

 No muchu tempu despues Yehova a kita su spiritu santu for di Saul. I sin e influensia amoroso di Yehova, Saul awor a hañ’é ta lucha ku mal beis, ku atake di rabia i atake di pániko. Tabata komo si fuera un spiritu malu di Yehova a remplasá e bon spiritu ku e tabatin. (1 Samuel 16:14; 18:10-​12) Ki un angustia Jonatan lo mester a sinti pa mira su tata, ku un tempu tabata un hòmber noble, kambia pa bira un persona teribel! Pero apesar di esei, nunka Jonatan no a kibra su lealtat na Yehova. El a apoyá su tata lo mihó ku e tabata, por i tabatin bes ku asta el a papia basta franko kuné. Sinembargo, el a sigui enfoká riba su Dios i Tata inkambiabel, Yehova.​—1 Samuel 19:​4, 5.

 Bo a yega di para mira un hende ku bo stima, kisas un famia yegá, hasi kambio drástiko i bai kompletamente robes? Ki un doló esei ta kousa! E ehèmpel di Jonatan ta kòrda nos riba e salmista kende mas despues a skirbi: “Maske mi tata i mi mama bandoná mi, SEÑOR [Yehova] lo rekohé mi.” (Salmo 27:10) Yehova ta leal. E ta aseptá bo i bira e mihó Tata ku bo por imaginá apesar di ki desilushon òf desepshon bo por sufri na man di hende imperfekto.

 Probablemente Jonatan a haña sa ku Yehova lo kita e reino for di Saul. Kon Jonatan a reakshoná? El a yega di puntra su mes ki sorto di rei e lo a bira? E tabata anhelá pa drecha algun di e dañonan ku su tata a kousa i pone un bon ehèmpel komo un rei obediente? Nos no sa nada di su pensamentunan di mas profundo; nos sa solamente ku niun di e ekspektativanan ei no a ser realisá. Esei ke men ku Yehova a bandoná e hòmber fiel ei? Niun ora so! Al kontrario, el a usa Jonatan pa pone un di e mihó ehèmpelnan di amistat leal den henter Beibel! E amistat ei di Jonatan lo ta tópiko pa un artíkulo den futuro.