Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“A faaamu i te nǎnǎ a te atua i roto ia outou”

“A faaamu i te nǎnǎ a te atua i roto ia outou”

“A faaamu i te nǎnǎ a te atua i roto ia outou”

“A faaamu i te nǎnǎ a te Atua i roto ia outou na, . . . eiaha ra no te faaueue, no te hinaaro râ.”—PET. 1, 5:2.

1. Eaha ta te mau Kerisetiano e faaruru ra a papai ai Petero i ta ˈna rata matamua?

 UA PAPAI te aposetolo Petero i ta ˈna rata matamua no te faaitoito i to ˈna mau hoa haamori. Te ‘hahaere nei te Diabolo’ e imi i te Kerisetiano e pau ia ˈna. Ia mau papu noa ratou, e titauhia ia “haapao maitai” ratou e ia “faahaehaa ia [ra]tou iho i raro aˈe i te rima mana o te Atua.” (Pet. 1, 5:6, 8) Ia vai hoê atoa ratou e tia ˈi. Eiaha ratou ia ‘faaooo e ia hamani ino ratou ratou iho,’ aˈunei to ratou taairaa e te Atua e to vetahi atu e ino ai. (Gal. 5:15) Ua tano maitai atoa ta Paulo rata, no te mea i muri iti noa ˈˈe, ua hamani-ino-hia te mau Kerisetiano i Roma e te emepera Néron.

2, 3. O vai ta tatou e aro, e eaha ta tatou e hiˈopoa?

2 Hoê â tupuraa i teie mahana. Te moemoe nei te Diabolo i te mau ravea ia pau tatou ia ˈna. (Apo. 12:12) E “ati rahi” to mua noa mai, “aitâ ïa ati mai te matamehai mai o teie nei ao.” (Mat. 24:21) Mai te mau Kerisetiano o te senekele matamua, ia ara tatou eiaha e tatamaˈi. No reira, i te tahi taime, e hinaaro tatou i te tauturu a te mau matahiapo aravihi.

3 E hiˈopoa anaˈe e nafea te mau matahiapo e mauruuru atu â ˈi i ta ratou fanaˈoraa taa ê e ‘faaamu i te nǎnǎ a te Atua i roto ia ratou.’ (Pet. 1, 5:2) E hiˈo atoa mai tatou e nafea ratou e haapao ai i ta ratou ohipa tiai. I te tumu parau i muri mai, e tauaparau mai tatou e nafea te amuiraa ‘e haapao maitai ai i tei rave i te ohipa faaroo i rotopu ia ratou na, e te i nia iho’ i te nǎnǎ. (Tes. 1, 5:12, V.C.J.S., huriraa Katolika reo Tahiti, 1976) E tauturu mai te reira ia vai aueue ore noa i mua i to tatou Enemi rahi, o ˈna anaˈe hoi ta tatou e aro.—Eph. 6:12.

A faaamu i te nǎnǎ a te Atua

4, 5. Eaha te huru hiˈoraa a te mau matahiapo i te nǎnǎ? A faataa.

4 Ua faaitoito Petero i te mau peresibutero, aore ra matahiapo, o te senekele matamua ia hiˈo i te nǎnǎ mai ta te Atua huru hiˈoraa. (A taio i te Petero 1, 5:1, 2.) Noa ˈtu e ua riro oia ei pou o te amuiraa, aita Petero i faahaehaa aˈe i te tahi atu mau matahiapo, a aˈo atoa ˈi oia ia ratou. (Gal. 2:9) Mai ia Petero, te faaitoito nei te Tino aratai i te mau matahiapo o te amuiraa ia tutava i te amo i ta ratou hopoia rahi ei tiai o te nǎnǎ a te Atua.

5 Ua papai te aposetolo e e ‘faaamu te mau matahiapo i te nǎnǎ a te Atua i roto ia ratou.’ Mea faufaa ia taa ia ratou e na Iehova raua Iesu Mesia te nǎnǎ. E titau raua i te mau matahiapo ia faˈi mea nafea ratou i te haapaoraa i te mamoe a te Atua. Ei hiˈoraa, e ani te hoê hoa piri ia oe ia haapao i ta ˈna mau tamarii. E haapao maitai e e faatamaa oe ia ratou, e ere anei? Ia maˈihia hoê, e haapapu oe e ua rave oia i te raau e tano, e ere anei? Oia atoa, ia faaamu te mau matahiapo i te amuiraa o te Atua, ta ˈna i hoo i te toto o ta ˈna Tamaiti. (Ohi. 20:28) E haamanaˈo ratou e ua hoohia te mamoe taitahi i te toto taoˈa rahi o te Mesia ra o Iesu. Na te mau matahiapo te hopoia e faatamaa, e paruru e e haapao i te nǎnǎ.

6. Eaha te hopoia a te mau tiai mamoe i tahito?

6 A feruri na i te mau hopoia a te mau tiai mamoe i tahito. I faaruru na ratou i te veavea o te mahana e te toetoe o te po no te haapao i te nǎnǎ. (Gen. 31:40) E faaû atoa ratou i te pohe no te faaora i te mamoe. Ua faaora te tiai mamoe apî ra o Davida i ta ˈna nǎnǎ i te animara taehae, mai te liona e te daba. Ua parau oia: “Ua haru vau i te huruhuru i te taa ra, e ua taparahi, e ua pohe roa.” (Sam. 1, 17:34, 35) Mea itoito! To pihai iho roa oia i te niho o tera na animara! Aitâ oia i faaherehere ia ˈna no te faaora i ta ˈna mamoe.

7. E nafea te mau matahiapo e faaora ˈi i te mamoe tei noaahia e Satani?

7 I teie mahana, ia ara te mau matahiapo i te mau aroraa a te Diabolo tei au i ta te liona. Ia itoito atoa ïa ratou no te faaora i te mamoe tei noaahia e te Diabolo. E haaferuri ratou i te mau taeae tei faahemahia e te mau marei a Satani. (A taio i te Iuda 22, 23.) E na reira iho â ïa ratou maoti te tauturu a Iehova. Ma te mǎrû, e rave ratou i te mamoe tei pepe, e taamu i te vahi i fati e e rapaau ia ˈna e te raau tamǎrû o te Parau a te Atua.

8. E aratai te mau matahiapo i te nǎnǎ ihea, e e nafea?

8 I aratai atoa na te tiai mamoe i te nǎnǎ i te hoê aua heeuri e i te vahi pape. E aratai atoa te mau matahiapo i te nǎnǎ i te amuiraa e e faaitoito atu ia apiti tamau i te putuputuraa ia nehenehe ratou e tamaa maitai e e fanaˈo i “ta ratou maa i te hora mau.” (Mat. 24:45) E titauhia paha te taime rahi i te mau matahiapo no te tauturu i te feia tei maˈihia i te pae varua ia farii i te mau faaitoitoraa o te Parau a te Atua. Te tutava ra paha te hoê mamoe tei atea ê i te hoˈi mai. Eita te mau matahiapo e faariaria i to ratou taeae. E faataa mǎrû râ ratou i te mau faaueraa tumu Bibilia e e faaite ia ˈna e nafea ia faaohipa i te reira i roto i to ˈna oraraa.

9, 10. E nafea te mau matahiapo e haapao ai i tei maˈihia i te pae varua?

9 Ia maˈihia oe, teihea taote ta oe e au? Te taote aita e tâuˈa ra ia oe e o te haavitiviti noa i te horoa mai i ta oe papie raau? Aore ra te taote e faaroo ra ia oe, e faataa ra eaha to oe maˈi e e faaite mai ra i te mau rapaauraa e tano?

10 Oia atoa, e nehenehe te mau matahiapo e faaroo i tei maˈihia i te pae varua e e tauturu ia ora mai te vahi pepe “ma te faatahinu ia ˈna i te monoˈi i te iˈoa o te Fatu ra” o Iehova. (A taio i te Iakobo 5:14, 15.) Mai te raau no Gileada, e nehenehe te Parau a te Atua e tamǎrû i tei maˈihia. E faaohipa te mau matahiapo i te reira no te ‘faahoˈi mai i tei purara ê, e no te taamu i tei fati, e no te faaetaeta i tei maˈihia.’ (Ier. 8:22; Ezk. 34:16) Ia faaohipahia, e tauturu te mau faaueraa tumu Bibilia i tei hara ia maitai faahou mai i te pae varua. E rave maitai te mau matahiapo i ta ratou ohipa ia faaroo ratou i te mau tapitapiraa a te mau mamoe tei maˈihia e ia pure e o ratou.

Eiaha no te faaueue, no te hinaaro râ

11. No te aha te mau matahiapo e hinaaro ai e faaamu i te nǎnǎ a te Atua?

11 Ua haamanaˈo Petero i muri iho i te mau matahiapo eaha te mea tia ia rave e te ore e rave ei tiai. Ia faaamu ratou i te nǎnǎ a te Atua ‘eiaha no te faaueue, no te hinaaro râ.’ No te aha te mau matahiapo e hinaaro ai e tavini i to ratou mau taeae? No te aha atoa Petero i tiai ai e i faaamu ai i ta Iesu mau mamoe? No to ˈna here rahi i te Fatu. (Ioa. 21:15-17) No to ratou here e ore ai te mau matahiapo e ‘haapao faahou ia ratou iho i te oraraa nei, e haapao râ ia ˈna, tei pohe no ratou.’ (Kor. 2, 5:14, 15) No tera here taaihia i te here i te Atua e i to ratou mau taeae e tavini ai te mau matahiapo i te nǎnǎ ma te horoa i to ratou puai e taime e i ta ratou faufaa. (Mat. 22:37-39) No to ratou hinaaro ratou e horoa ˈi ia ratou iho, eiaha râ no te mea ua faauehia ˈtu.

12. Ua ineine te aposetolo Paulo i te aha no te horoa ia ˈna iho?

12 Ia ineine te mau matahiapo i te aha no te horoa ia ratou iho? No te haapao i te nǎnǎ, e pee ratou i te aposetolo Paulo tei pee ia Iesu. (Kor. 1, 11:1) No to ratou here no te mau taeae no Tesalonia, ua oaoa Paulo e tei apiti ia ˈna i te horoa ‘eiaha i te evanelia a te Atua anaˈe, ia ratou iho atoa râ.’ Ua au ïa to ratou mǎrû i “te [m]etua i poihere i ta ˈna ra tamarii.” (Tes. 1, 2:7, 8) Ua taa ia Paulo i te huru o te hoê mama i nia i ta ˈna aiû. E rave o ˈna i te mau mea atoa no ˈna, te tia-atoa-raa i te tuiraa po no te faatamaa ia ˈna.

13. Ia vai faito te mau matahiapo i roto i teihea tuhaa?

13 Ia ara te mau matahiapo ia vai faito noa ta ratou mau hopoia ei tiai e ei metua utuafare. (Tim. 1, 5:8) E rave paha ratou i te taime faufaa roa faataahia hoi no to ratou utuafare no te tauturu i te amuiraa. Hoê ravea ia vai faito na hopoia e piti, o te aniraa ïa ia vetahi ê ia apiti mai i te tahi taime i ta ratou arui haamoriraa utuafare. Tau matahiti i teie nei to Masanao, e matahiapo i Tapone, aniraa i tei taa noa e i te mau utuafare e ere to ratou metua i te Ite ia apiti mai i ta ˈna haapiiraa utuafare. Ua riro mai vetahi ei matahiapo e ua pee i te hiˈoraa maitai o Masanao.

A faaamu i te nǎnǎ ma te aau tae eiaha no te taoˈa tia ore

14, 15. No te aha e titauhia ˈi ia ara te mau matahiapo i te hinaaro tia ore o te taoˈa, e e nafea ratou e pee ai i te hiˈoraa o Paulo?

14 Ua faaitoito atoa Petero i te mau matahiapo ia faaamu i te nǎnǎ “eiaha no te taoˈa tia ore ra ia noaa, no te tae mau râ o te aau.” E titau ta ratou hopoia i te taime rahi roa, eita râ ratou e tiai i te moni haamauruururaa. Ua ite Petero i te faufaaraa ia faaara i te mau matahiapo no nia i te atâtaraa ia faaamu i te nǎnǎ ‘ia noaa te taoˈa tia ore.’ E ite-maitai-hia te reira i roto i te huru oraraa taoˈa a te mau aratai haapaoraa a Babulonia Rahi a titauhia ˈi e rave rahi taata ia ora i roto i te veve. (Apo. 18:2, 3) Ia ara ïa te mau matahiapo eiaha ia ô mai i roto ia ratou taua hinaaro ra.

15 E hiˈoraa maitai Paulo no te mau matahiapo. E aposetolo oia e e nehenehe oia e riro ei mea “teimaha” no te mau Kerisetiano no Tesalonia. Aita râ oia “i amu noa i ta vetahi ê ra maa; ua rave râ [oia] i te ohipa ma te rohirohi, i te rui e te ao.” (Tes. 2, 3:8) E hiˈoraa maitai te mau matahiapo i teie mahana, te mau tiaau ratere atoa, i roto i tera tuhaa. Noa ˈtu e e oaoa ratou i te farii maitai o to ratou mau hoa haamori, aita ratou e ‘faateimaha’ ra i to ratou mau taeae.—Tes. 1, 2:9.

16. Eaha te auraa e faaamu i te nǎnǎ ma ‘te tae mau o te aau’?

16 E faaamu te matahiapo i te nǎnǎ ma ‘te tae mau o te aau.’ E ite-maitai-hia te reira i roto i ta ratou mau haapaeraa no te tauturu i te nǎnǎ. E ere râ i te auraa e e faahepo te mau matahiapo î i te here i te nǎnǎ ia tavini ia Iehova aore ra e faaitoito i te hoê huru feruriraa tataˈu. (Gal. 5:26) Ua taa ia ratou e mea taa ê te mamoe taitahi. Ua tae mau to ratou aau i te tauturu i to ratou mau taeae ia tavini ia Iehova ma te oaoa.

Eiaha ma te faahepo i nia iho i te nǎnǎ ei aveia râ

17, 18. (a) No te aha, i te tahi taime, mea fifi no te mau aposetolo ia apo mai i ta Iesu haapiiraa ia haehaa? (b) Eaha ta te reira e haapii maira?

17 Mai tei parauhia, ia haamanaˈo te mau matahiapo e na te Atua te nǎnǎ ta ratou e faaamu ra, e ere na ratou. E ara ratou ia ore e ‘faahepo i nia iho i te tufaa a te Atua.’ (A taio i te Petero 1, 5:3.) I te tahi taime, e manaˈo turai tano ore to te mau aposetolo a Iesu. Mai te feia e faatere ra i te mau nunaa, ua hinaaro ratou i te tiaraa teitei.—A taio i te Mareko 10:42-45.

18 I teie mahana, mea maitai ia hiˈopoa te mau taeae e ‘hinaaro uˈana ra i te toroa tiaau’ ia ratou iho no te ite i to ratou mau manaˈo turai. (Tim. 1, 3:1) E no te mau matahiapo, e uiui paha ratou ma te haavare ore e o te tiaraa noa anei ta ratou e hinaaro mai te tahi mau aposetolo. Mai te peu e ua fifi te mau aposetolo i roto i taua tuhaa ra, ua taa ïa i te mau matahiapo e e titauhia ia haa puai ratou no te haapae i te mau hinaaro atoa o te ao no te oaoa i te aratai ia vetahi ê.

19. Ia haamanaˈo te mau matahiapo i te aha ia paruru ratou i te nǎnǎ?

19 I te tahi mau taime e titauhia iho â ia aˈo etaeta te mau matahiapo no te paruru paha i te nǎnǎ i “te urî taehae roa.” (Ohi. 20:28-30) Ua parau Paulo ia Tito ia “aˈo hua ˈtu, e [ia] faaite hua ˈtu, ei parau tumu.” (Tito 2:15) Tera râ, ia na reira noa ˈtu ratou, e faatura te mau matahiapo i tei aˈohia ra. Ua taa i te mau matahiapo e e pinepine e putapû te aau o te hoê taata ia hoˈi faahou mai i nia i te eˈa tia ma te haaferuri mǎrû noa ia ˈna eiaha râ ma te faahapa noa.

20. E nafea te mau matahiapo e pee ai ia Iesu maoti te hoê hiˈoraa maitai?

20 E turai te hiˈoraa maitai o te Mesia i te mau matahiapo ia here i te nǎnǎ. (Ioa. 13:12-15) E mahanahana to tatou aau a taio ai mea nafea oia i te haapiiraa i ta ˈna mau pǐpǐ ia poro e ia faariro i te taata ei pǐpǐ. Ua putapû ratou i to ˈna haehaa e ua itoitohia no te faaite i ‘te aau haehaa e ia manaˈo e mea maitai aˈe te tahi atu ia ratou iho.’ (Phil. 2:3) Te hinaaro atoa ra te mau matahiapo i teie mahana e pee i te hiˈoraa o Iesu e e riro ‘ei aveia, aore ra hiˈoraa, no te nǎnǎ.’

21. Eaha te haamaitairaa e tiai mai ra i te mau matahiapo?

21 Ua faaoti Petero i ta ˈna aˈoraa i te mau matahiapo ma te hoê parau fafau no a muri aˈe. (A taio i te Petero 1, 5:4.) E noaa i te mau tiaau faatavaihia “te korona hanahana, o te ore roa e maheahea” i nia i te raˈi e te Mesia. E fanaˈo te mau tiai o te mau “mamoe ê atu” i te haamaitairaa e faaamu i te nǎnǎ a te Atua i te fenua i raro aˈe i te faatereraa a “te Tiai rahi.” (Ioa. 10:16) E hiˈopoa to muri nei tumu parau e nafea te mau melo o te amuiraa e turu ai i tei faatoroahia no te aratai ia ratou.

Ei haamanaˈoraa

• No te aha ua tano Petero i te aˈoraa i te mau matahiapo ia faaamu i te nǎnǎ a te Atua i roto ia ratou?

• Ia nafea te mau matahiapo no te haapao i tei maˈihia i te pae varua?

• No te aha te mau matahiapo e faaamu ai i te nǎnǎ a te Atua i roto ia ratou?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 23]

Mai te mau tiai mamoe i tahito, ia paruru te mau matahiapo i te mau “mamoe” i roto ia ratou