Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A huti mai i te haapiiraa na roto ia Nikodemo

A huti mai i te haapiiraa na roto ia Nikodemo

A huti mai i te haapiiraa na roto ia Nikodemo

“IA HINAARO te taata i te pee mai ia ˈu ra, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i tana [pou haamauiuiraa] i te mau mahana atoa, a pee [tamau] mai ai ia ˈu.” (Luka 9:23; MN) Ua farii maitai te mau ravaai riirii e te hoê telona i vahavahahia i taua titau-manihini-raa ra. Ua vaiiho ratou i te mau mea atoa i muri no te pee ia Iesu.—Mataio 4:18-22; Luka 5:27, 28.

Te faaroo-noa-hia ra te pii a Iesu i teie mahana, e mea rahi tei pahono atu. Tera râ, te haamarirau ra te tahi pae, mea au hoi na ratou e haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova, i te ‘faarue ia ratou iho, a rave ai i ta ratou pou haamauiuiraa.’ Te haamarirau ra ratou i te farii i te amo i te hopoia e te fanaˈoraa taa ê, oia hoi te riroraa ei pǐpǐ na Iesu.

No te aha te tahi pae e ore ai e farii i ta Iesu titau-manihini-raa e e pûpû ia ratou na te Atua ra o Iehova? Parau mau, e hinaaro paha te feia aita i arataihia i roto i te tiaturiraa i te Atua otahi o te mau ati Iuda Kerisetiano, i te taime rahi hou a taa maitai ai ia ratou e te vai mau ra te hoê Ihotaata Poiete mana hope. Teie râ, i muri aˈe atoa i to ratou papu-maitai-raa e te vai mau ra te Atua, te imi ra te tahi pae i te otoheraa eiaha e pee i te mau taahiraa avae o Iesu. Te mǎtaˈu ra paha ratou ia manaˈo ino to ratou mau fetii e mau hoa ia ratou mai te peu e e riro mai ratou ei Ite no Iehova. Te tapi ra te tahi atu i te roo e te taoˈa rahi, ua moe hoi ia ratou e mea ru te tau ta tatou e ora nei. (Mataio 24:36-42; Timoteo 1, 6:9, 10) Atira noa ˈtu, te vai ra te hoê haapiiraa e huti mai i roto i te aamu o Nikodemo, tavana taoˈa rahi no te ati Iuda i te tau o Iesu, no te feia e haamarirau noa ra i te faaoti e riro ei pǐpǐ na Iesu.

Ua fanaˈo Nikodemo i te mau ravea faahiahia

E ono noa avaˈe i muri aˈe i to Iesu haamataraa i ta ˈna taviniraa i te fenua nei, e farii o Nikodemo e ‘e orometua Iesu mai ǒ mai i te Atua ra.’ No to ˈna maere i te mau semeio ta Iesu i rave aˈenei i Ierusalema i te oroa Pasa o te matahiti 30 T.T., e haere o Nikodemo i te rui e faˈi i to ˈna tiaturi ia Iesu e e haapii atu â no nia i teie orometua. I reira, e faaite Iesu ia Nikodemo i te hoê parau mau hohonu no nia i te faufaaraa ia ‘fanau-faahou-hia’ no te ô atu i te Basileia o te Atua. I reira atoa, e parau Iesu e: “I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ˈna ra, ia roaa râ te ora mure ore.”—Ioane 3:1-16.

Auê ïa tiaturiraa faahiahia mau te tiai maira ia Nikodemo! E nehenehe oia e riro mai ei hoa rahi no Iesu, e ite mata roa ˈtu i te mau tuhaa rau o te oraraa o Iesu i te fenua nei. Ei tavana no te ati Iuda e ei orometua i Iseraela, ua ite maitai Nikodemo i te Parau a te Atua. Ma te farii ia Iesu ei orometua tonohia mai e te Atua, te faaite ra ïa te reira e e aau maramarama roa atoa to ˈna. Mea au na Nikodemo te mau mea pae varua, e e taata haehaa roa oia. Eaha râ paha te fifi no te hoê melo o te tiripuna teitei roa ˈˈe a te ati Iuda ia farii e mea tonohia mai te tamaiti a te hoê tamuta riirii e te Atua! Mea faufaa roa tera mau huru maitatai ia riro mai te hoê taata ei pǐpǐ na Iesu.

E au ra e aita te anaanatae o Nikodemo i teie taata no Nazareta i iti mai. E piti matahiti e te afa i muri aˈe, i te oroa Patiaraa tiahapa, e haere o Nikodemo i te hoê apooraa a te Sunederi. I taua taime ra, o te ‘hoê o Nikodemo no ratou.’ E tono te mau tahuˈa rarahi e te mau Pharisea i te feia toroa e haru ia Iesu. E hoˈi mai te feia toroa e e parau ratou e: “Aita roa e taata e au te parau i ta tera aˈera taata.” E haamata te mau Pharisea i te vahavaha ia ratou: “Ua vare atoa hoi outou? Ua faaroo anei te hoê o te hui raatira e te mau Pharisea nei ia ˈna? Area teie nei taata tei ore i ite i te ture nei, ua ino roa ïa.” Aita i nehenehe faahou ia Nikodemo e mamû noa. E parau oia e: “E au anei i ta tatou ture nei te faahapa noa ˈtu i te taata, aore i mata na i te faaroo atu i ta ˈna parau e ia itea?” E haamata te tahi atu mau Pharisea i te faaino ia ˈna: “No Galilea anei oe? A imi na ia ite oe, aore roa hoi e peropheta i tupu i Galilea.”—Ioane 7:1, 10, 32, 45-52.

E ono avaˈe i muri aˈe, i te mahana Pasa o te matahiti 33 T.T., e ite o Nikodemo ia tatarahia mai te tino o Iesu mai nia mai i te pou haamauiuiraa. E tauturu oia ia Iosepha no Arimataio, te tahi atu melo o te Sunederi, no te faaineine i te tino o Iesu no te hunaraa. No reira, e hopoi mai o Nikodemo i “te mura e te aloe i anoihia” 100 i te paunu Roma, oia hoi e 72 paunu Beretane. Mea moni roa ïa te reira. Mea itoito atoa oia i te faaite ia ˈna e “taua taata haavare nei,” mea na reira to ˈna mau hoa Pharisea ia parau ia Iesu. E haaviti raua i te faaineine i te tino o Iesu no te hunaraa, e tuu atu ai ia Iesu i roto i te hoê menema haamanaˈoraa apî i pihai mai. I tera atoa râ taime, aita o Nikodemo i faataahia mai te hoê pǐpǐ a Iesu!—Ioane 19:38-42; Mataio 27:63; Mareko 15:43.

No te aha oia i ore ai i ohipa

I roto i ta ˈna faatiaraa, aita Ioane i faaite no te aha Nikodemo i haamarirau ai i te ‘rave i ta ˈna pou haamauiuiraa’ a pee atu ai ia Iesu. Teie râ, ua horoa oia i te tahi mau tapao faaite o te nehenehe e faataa i te feaapitiraa o teie Pharisea.

Na mua roa, ua parau Ioane e ua “haere mai” te tavana o te mau ati Iuda “i te rui ia Iesu ra.” (Ioane 3:2) Teie te faataaraa ta te hoê aivanaa bibilia e horoa ra: “Ua haere mai Nikodemo i te rui, e ere no te mǎtaˈu, no te ape râ i te mau nahoa o te tâpû hoi i ta ˈna uiuiraa ia Iesu.” Teie râ, ua faahiti Ioane ia Nikodemo mai “tei haere mai ia Iesu i te rui i mutaa ihora” i roto i te hoê â tupuraa i to ˈna faahitiraa ia Iosepha no Arimataio mai ‘te hoê pǐpǐ na Iesu o tei mau huna noa i te mǎtaˈu i te ati Iuda.’ (Ioane 19:38, 39) No reira, ua haere o Nikodemo e hiˈo ia Iesu i te rui no to ˈna paha “mǎtaˈu i te ati Iuda,” mai te tahi atu i to ˈna ra tau tei mǎtaˈu e apiti atu ia Iesu.—Ioane 7:13.

Te haamarirau ra anei outou i te riro mai ei pǐpǐ na Iesu, no te mea te taiâ ra outou i ta to outou mau fetii aore ra mau hoa e nehenehe e parau? “E roohia i te fifi tei mǎtaˈu i te taata ra,” ta te hoê maseli ïa e parau ra. E nafea outou ia mǎtaˈu outou? Te na ô â ra te maseli e: “O tei tiaturi râ ia Iehova ra, e ora ïa.” (Maseli 29:25) No te patu i taua tiaturi ia Iehova ra, mea hinaarohia ia ite roa outou iho e e turu iho â te Atua ia outou ia û outou i te mau fifi rahi. A pure ia Iehova, e a ani ia ˈna ia horoa mai i te itoito no te rave i te mau faaotiraa haihai atoa no nia i ta outou haamoriraa. Ma te haere mǎrû, e rahi mai to outou faaroo e to outou tiaturi e nehenehe atu ai outou e rave i te mau faaotiraa rarahi ia au i to te Atua hinaaro.

No te tiaraa e te mana atoa paha o Nikodemo ei melo o te pǔpǔ taata faatere, i ore ai oia i rave i te taahiraa avae faufaa e faarue ia ˈna iho. I tera taime, eita e ore e ua nounou roa oia i to ˈna tiaraa ei melo o te Sunederi. Te haamarirau ra anei outou i te ohipa no te riro mai ei pǐpǐ na te Mesia, no te mea e nehenehe outou e ere i te hoê tiaraa mana i roto i te ao aore ra e tia paha ia outou ia haapae i te tahi mau fanaˈoraa no te haere i mua? Eita hoê aˈe o teie mau mea e nehenehe e faaauhia e te fanaˈoraa taa ê e tavini i Tei Teitei o te ao taatoa, o te hinaaro e pahono i te mau aniraa ta outou e rave ia au i to ˈna hinaaro.—Salamo 10:17; 83:18; 145:18.

O ta ˈna mau taoˈa rahi paha te tahi atu tumu i faataime ai o Nikodemo. Ei Pharisea, ua hema paha oia i te tahi atu mau Pharisea “nounou taoˈa.” (Luka 16:14) I te mea e ua noaa mai ia ˈna te mura e te aloe anoihia moni, e tapao faaite ïa e e taata taoˈa rahi oia. I teie mahana, te faataime nei te tahi pae i te faaoti e amo i te mau hopoia a te hoê Kerisetiano no te mea te tapitapi nei ratou no ta ratou mau taoˈa materia. Teie râ ta Iesu i aˈo i ta ˈna mau pǐpǐ: “Eiaha e tapitapi i to outou ora, i ta outou e amu, e ta outou e inu; e te ahu no to outou tino. . . . Ua ite hoi to outou Metua i te ao ra, e ia noaa taua mau mea ra ia outou e tia ˈi. E mata na râ outou i te imi i te basileia o te Atua, e te parau-tia na ˈna; e amui-atoa-hia mai taua mau mea ra ia outou.”—Mataio 6:25-33.

Mea rahi ta ˈna i ere

Mea anaanatae ia tapao e aita te aamu o Nikodemo, i roto noa i te Evanelia a Ioane, e faaite ra e ua riro mai anei oia ei pǐpǐ na Iesu aore ra aita. Ia au i te hoê tutuu, ua turu atu Nikodemo ia Iesu, ua bapetizohia oia, ua hamani-ino-hia oia e te mau ati Iuda, ua vaiihohia oia i to ˈna tiaraa, e ua tiavaruhia ˈtura oia i rapaeau ia Ierusalema. Atira noa ˈtu, te mea papu: Mea rahi ta ˈna i ere na roto i te faataimeraa a vai ai Iesu i nia i te fenua.

Ahiri Nikodemo i haamata i te pee ia Iesu i to ˈna iho â farerei-matamua-raa i te Fatu, e nehenehe ïa ta ˈna e riro mai ei pǐpǐ piri ia Iesu. Ma to ˈna ite, to ˈna aau maramarama, to ˈna haehaa, e to ˈna ite maite i to ˈna mau hinaaro pae varua, e nehenehe ta ˈna e riro mai ei pǐpǐ faahiahia mau. Oia, e nehenehe ta ˈna e faaroo i te mau oreroraa faahiahia roa a te Orometua Rahi, e huti mai i te mau haapiiraa faufaa roa na roto i te mau faahohoˈaraa a Iesu, e ite mata roa i te mau semeio faahiahia roa ta Iesu i rave, e e fanaˈo i te puai na roto i te aˈoraa hopea a Iesu i ta ˈna mau aposetolo. Tera râ, ua ere oia i tera mau mea atoa.

Ua ere o Nikodemo e rave rahi mea no to ˈna feaapitiraa. Ua ere atoa oia i te titau-manihini-raa mahanahana a Iesu: “E haere mai outou ia ˈu nei, e te feia atoa i haˈa rahi, e tei teiaha i te hopoia, e na ˈu outou e [tamahanahana]. A rave mai i tau zugo i nia ia outou, e ia haapiihia outou e au, te mǎrû nei hoi au e te haehaa o te aau: e e noaa hoi te [tamahanahanaraa i to outou nephe]. Te mǎrû nei hoi ta ˈu zugo e te mâmâ nei ta ˈu hopoia.” (Mataio 11:28-30; MN) Ua ere Nikodemo i te ravea e fanaˈo roa ˈtu i teie tamahanahanaraa no ǒ mai ia Iesu ra!

E o outou?

Mai te matahiti 1914, te vai maira Iesu Mesia i nia i te raˈi ei Arii o te Basileia i te raˈi o te Atua. A tohu ai oia eaha te tupu i te roaraa o to ˈna vairaa mai, ua parau oia e: “E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” (Mataio 24:14) Hou te hopea e tae mai ai, e tia ia ravehia taua ohipa pororaa ra i te ao nei. Mea oaoa na Iesu Mesia ia apiti atu te mau taata tia ore. E nehenehe outou atoa e rave i teie ohipa.

Ua farii Nikodemo e mai ǒ mai Iesu i te Atua ra. (Ioane 3:2) Ia haapii outou i te Bibilia e ite atoa ˈi outou i te reira. Ua taui paha outou i to outou huru oraraa no te faaau atu i nia i te mau ture aveia bibilia. Te haere atoa ra paha outou i te mau putuputuraa a te mau Ite no Iehova ia ite atu â outou i te Bibilia. E tia ia outou ia haapopouhia no taua mau tutavaraa ra. Teie râ, aita i navai ia taa ia Nikodemo e mea tonohia mai Iesu e te Atua. Ua titauhia ia ‘faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i tana [pou haamauiuiraa] i te mau mahana atoa, a pee [tamau] ai ia Iesu.’—Luka 9:23; MN.

A haafaufaa i ta te aposetolo Paulo e parau maira ia tatou. Ua papai oia e: “E teie nei te taparu atoa ˈtu nei matou ia outou, ma te rave amui i te ohipa e o ˈna, e eiaha outou e farii faufaa ore noa i te maitai rahi o te Atua ra, a ore atu ai e raea te tapao. Te parau ra hoi oia e, Ua faaroo vau ia oe i te anotau fariihia, e ua turu atu vau ia oe i te mahana faaoraraa ra: e inaha, teie taua anotau farii-taa-ê-hia ra; inaha, teie taua mahana faaoraraa ra.”—Korinetia 2, 6:1, 2, MN.

Teie te taime no te faatupu i te faaroo o te turai ia outou ia ohipa. No reira, a feruriruri i te mau mea ta outou e haapii ra i roto i te Bibilia. A pure ia Iehova, e a ani ia ˈna ia tauturu mai ia outou ia faaite outou i taua faaroo ra. A ite ai outou i to ˈna rima tauturu, e turai to outou mauruuru e to outou here ia ˈna ia hinaaro e ‘faarue ia outou iho, a rave ai i ta outou pou haamauiuiraa i te mau mahana atoa, a pee tamau ai ia Iesu.’ E ohipa anei outou i teie nei?

[Hohoˈa i te api 9]

Na mua, ua turu Nikodemo ia Iesu ma te itoito

[Hohoˈa i te api 9]

Noa ˈtu te patoiraa, ua tauturu o Nikodemo i te faaineine i te tino o Iesu no te hunaraa

[Hohoˈa i te api 10]

E nehenehe te haapiiraa taitahi e te pure e faaitoito ia outou ia ohipa

[Hohoˈa i te api 10]

E farii anei outou i te fanaˈoraa taa ê e haa i raro aˈe i te aratairaa a Iesu Mesia?